Predsjednik Udruženja ovlaštenih prodajno-servisnih centara novih motornih vozila Privredne komore Federacije BiH Haris Muratović izjavio je da nisu zabilježeni neki ozbiljniji poremećaji u cjenovnoj poziciji dizelskih vozila u BiH, odnosno da zasad nema značajnijih sniženja cijena tih vozila.
Komentarišući nedavnu odluku Saveznog upravnog suda u Leipzigu koji je presudio da gradovi u Njemačkoj mogu zabraniti vožnju dizelašima zbog toga što prekomjerno zagađuju zrak, Muratović je naveo da presuda ne znači da će se zabrana provoditi, niti je definiran način, već samo da pokrajine i gradovi imaju pravo uvesti zabranu u cilju sprečavanja zagađenja.
– U posljednje vrijeme, po procjenama stručnjaka, više od 70 posto Evropljana uopšte ne razmišlja o kupovini vozila sa dizelskim motorom. Smatram da se može desiti veći pritisak kod uvoza rabljenih vozila na dizelski pogon nego što je dosad, upravo iz tog razloga. Kada je riječ o uvozu svih automobila, kako novih tako i polovnih, trend kod dizelskih vozila od 2014. do 2017 godine u konstantnom je padu – naveo je Muratović za Fenu.
Po njegovim riječima, naši zakoni su takvi da ne mogu spriječiti uvoz starijih vozila, niti imamo mehanizme koji bi uticali na svijest građana da ne uzimaju starija rabljena vozila.
– Mi nemamo eko-takse, trošarine i pogodno smo tlo za uvoz starijih vozila – kazao je Muratović.
Iz nadležnog državnog ministarstva ranije su naveli da ne postoji strah da bi BiH mogla biti zatrpana starijim dizelašima napominjući da zakonski propisi dozvoljavaju uvoz polovnih putničkih automobila koji zadovoljavaju minimum Euro-4 emisione norme.
Prema podacima komorskog Udruženja iz 2015. godine o ukupno registrovanim vozilima kategorija M1 (putnička vozila ) i N1 (lakokomercijalna vozila), od ukupno 892.720 registrovanih vozila, 611.347 vozila je bilo na dizelski pogon (68 posto), dok je 281.307 vozila na benzinski pogon (32 posto), te 66 vozila na električni pogon.
Muratović je napomenuo da je Udruženje utvrdilo i većina uvoznika automobila u BiH podržala programske ciljeve u periodu 2018 -2020 godine kako bi obezbijedili povoljnije poslovno okruženje i približili zakone u Bosni i Hercegovini zakonima Evropske unije, a sve s ciljem poboljšanja životne okoline, smanjenja smrtnosti na cestama zbog starosti voznog parka i neadekvatne ispravnosti vozila u BiH.
Među njima je zahtjev za uvođenjem ograničenja uvoza rabljenih vozila koja ne ispunjavaju standarde minimum Euro- 5 norme ispušnih gasova, sa sadašnjom Euro-4 normom. Također zahtijevaju ograničenje uvoza novoproizvedenih motornih vozila, koja ne ispunjavaju standarde minimum Euro-6 norme.
S obzirom na teškoće koje su uočene prilikom registracije električnih automobila, zatraženo je da se ova kategorija vozila precizno uvrsti u zakonsku regulativu.
Jedan od programskih ciljeva odnosi se na stimulaciju pri prodaji električnih, hibridnih i ostalih vozila sa eko tehnologijama od nadležnih organa. Stimulacija bi se mogla primijeniti u različitim vidovima, počevši od oslobađanja carine i PDV-a (primjer Hrvatske), do besplatnih parking mjesta, umanjenja poreza na dobit za firme koje posjeduju 70 posto i više voznog parka na pogon EKO tehnologije, promicanje EKO automobila prilikom javnih nabavki za javne institucije, smanjenje troškova putarina i sl.
Implementacija eko takse po fer principu stimulisala bi nabavku eko vozila, te doprinijela poboljšanju stanja u oblasti okoliša u našoj državi. Taj programski cilj predviđa primjenu eko takse pri registraciji automobila u ovisnosti o CO2 emisijama. Odnosno, što vozilo više zagađuje, bio bi veći iznos eko takse.
Zahtjevi se odnose i prema tehničkim pregledima za pooštravanje kriterija pri registraciji automobila uz napomenu da svaki automobil da bi bio uredno registrovan mora biti u potpunosti ispravan.
Također, preporuka je da se izbaci godište proizvodnje automobila i broja motora iz saobraćajne dozvole, po ugledu na Evropske zemlje i zemlje okruženja.
– U konačnici, obje informacije nemaju nikakav benefit niti za kupce, ali posebno nemaju za prodajno-servisnu mrežu. Broj motora se već odavno u svim EU zemljama posmatra kao rezervni dio. U postojećoj zakonskoj regulativi, broj motora samo stvara dodatne komplikacije i znatno odugovlači proces promjene motora na vozilu zbog svojih administrativnih barijera – navode iz komorskog udruženja.
Fena
