Sve veća nejednakost u dohocima smatra se najvećim rizikom za svjetsku ekonomiju u 2017. godini, pa uz potrebu oživljavanja rasta sve nužnijima se smatraju reforme tržišnog kapitalizma koje također treba uvrstiti u agende kako bi se ublažilo nezadovoljstvo građana, poručili su iz Svjetskog ekonomskog foruma (WEF).
Anketa za potrebe WEF-ova izvještaja o globalnim rizicima pokazuje da stručnjaci vjeruju da će rast nejednakosti po pitanju dohodaka i bogatstva biti najznačajniji trend koji će odrediti razvoj situacije na globalnom planu u idućih 10 godina.
Ona je objavljena sedmicu dana uoči redovnog godišnjeg sastanka WEF-a koji okuplja najvažnije svjetske poslovne i političke elite u luksuznom švicarskom skijalištu Davosu.
“To ukazuju na potrebu za oživljavanjem ekonomskog rasta, no sve jači zazor javnosti spram političkih elita pokazuje da je možda prošao trenutak kad bi samo to bilo dovoljno da se izliječi raskol u društvu. Reformiranje tržišnog kapitalizma mora se također uvrstiti u agendu”, kaže se u WEF-ovu izvještaju objavljenom u srijedu.
Osnivač i izvršni predsjednik WEF-a Klaus Schwab u povodu skorašnjeg okupljanja u razgovoru za AFP izrazio je nadu da bi se na ovogodišnjem sastanku mogli pomno razmotriti načini otklanjanja glavnih uzročnika raširene tjeskobe danas u svijetu i da se odgovori na pitanje “zašto su ljudi ljuti i zašto nisu zadovoljni”.
Stručnjake WEF-a posebno brine slabi oporavak od globalne ekonomske krize koja je izbila prije deset godina i prouzročila rast nezaposlenosti odnosno podzaposlenosti.
Uz izborna iznenađenja u 2016. godini i sve veći uspon stranaka koje se zalažu za nacionalni suverenitet i tradicionalne vrijednosti u Europi i šire, ispitanici su među najvećih pet rizika za globalnu ekonomiju izdvojili sve jaču polarizaciju i jačanje nacionalizma.
Izdvajaju također brze promjene stajališta u društvu, što znači da se mnogi glasači osjećaju zaboravljenima u svojim zemljama, čime se potkopava društvena i politička kohezija.
“Godine jačanja pritisaka u mnogim dijelovima svijeta, barem u periodu nakon globalne finansijske krize, dovele su do dramatičnih političkih ishoda u 2016. godini kako je nezadovoljstvo građana sa ‘statusom quo’ uzimalo sve većeg maha”, kaže se u izvještaju, aludirajući na britansku referendumsku odluku o izlasku Britanije iz Europske unije i izbornu pobjedu Donalda Trumpa, ‘outsajdera’ na političkoj sceni.
Upozorava se također da bi posljedice takvih ishoda mogle imati dalekosežne posljedice, s tim da se neki sada pitaju je li zapad došao do tačke preokreta s koje bi sada mogao ući u razdoblje deglobalizacije.
U anketi je sudjelovalo približno 750 stručnjaka iz poslovnog i akademskog svijeta, civilnih društava i vlada diljem svijeta.
