Najkvalitetniju spoljnotrgovinsku razmjenu RS ima sa Ruskom Federacijom. U prošloj godini na rusko tržište izvezeno je 13,2 miliona maraka svježeg voća i povrća, dok je uvezeno 1,3 miliona.
Ovakva situacija nastavljena je i u prvoj polovini ove godine, do privremene zabrane koja je trajala dva mjeseca- izvezeno je devet miliona maraka voća, a nastavljena je i protekla dva mjeseca, izvještava RTRS.
Da zabrana izvoza nije bila u avgustu, kada je najveća ponuda voća i povrća, izvoz je mogao biti veći nego prošle godine. Od planiranih 1500 tona šljive, majevički voćari, u Rusiju su izvezli samo 250 tona.
“Kapacitet naših voćara je 3-4 hiljade tona , s obzirom da iz godine u godinu , rod se povećava , zasadi su veći”, naveo je proizvođač i otkupljivač Milo Stojić.
Veća ponuda znači sigurniji plasman. Ali, treba vratiti izgubljene kupce. Mladen Lazić, koji godišnje proizvodi 2000 tona povrća, obnovio je saradnju i na rusko tržište plasirao 500 tona robe. Uskoro ide i nova pošiljka.
“Oko Nove godine treba da počne izvoz. Uz paradajz, papriku i salatu, mislim da će da ide i kupus jer u Semberiji ima kupusa po prihvatljivoj cijeni“, kaže povrtar Mladen Lazić iz Golog Brda u Bijenjini.
Kapacitet domaće proizvodnje mnogo je veći od realizovanog izvoza koji bi mogao da bude bolji kada bi institucije BiH potpisale ugovor o slobodnoj trgovini sa Rusijom i tako ostvarili bescarinski izvoz.
”Srbija ima ugovor o slobodnoj trgovini onda se postavlja pitanje o ozbiljnoj konkurentnosti naših proizvođača”, rekao je sekrerar Udruženja poljoprivrednih proizvođača u Privrednoj komori RS, Slavko Stevanović.
Domaći proizvođači imaju šansu da se dok je na snazi zabrana izvoza iz EU, bolje pozicioniraju na ruskom tržištu. Ugovorom o slobodnoj trgovini značajno bi povećali konkurentnost i ostvarili bolju cijenu robe.