Obradivo zemljište u Bosni i Hercegovini čeka bolje dane, stručnjaci kažu da je više od 60 posto obradivog zemljišta u našoj zemlji neiskorišteno.
Poljoprivreda je na koljenima jer ne može konkurirati uvozničkom lobiju. Uvozi se sve i svašta, a marže su prilično visoke.
Poljoprivrednici tvrde da mogu proizvesti većinu toga i da to može biti dovoljno za stanovnike u BiH, ali da im se ne isplati s obzirom na činjenicu da ne mogu parirati cijenama uvoznicima.
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, za Faktor ističe da se država opredijelila za uvoz.
– Kažem država, jer to su stvari koje reguliše Vijeće ministara BiH – kaže Bićo.
Tvrdi da Bosna i Hercegovina može proizvesti sve što treba građanima u dovoljnim količinama, jer se i prije na ovom prostoru proizvodilo sasvim dovoljno.
– Zemlja stoji prazna, neobrađena zbog nebrige države. Nema zaštite domaće proizvodnje, otvoreno smo tržište, nema dovoljne podrške za poljoprivrednu proizvodnju jer nismo konkurentni, ni blizu zemljama u okruženju, a da ne govorimo o zemljama u svijetu – objašnjava Bićo.
Na pitanje šta bi država trebala uraditi, Bićo kaže da bi trebali zaštititi tržište, zaštiti domaćeg poljoprivrednika na način da se uvedu prelevmani i carine na robu koje ima dovoljno.
– Države koje uvoze robu nama sve subvencioniraju, pa čak i sve ono što uvoze – ističe Bićo.
Kaže da u državi ima otprilike milion hektara zemlje koja se prije rata obrađivala, a sad se ne obrađuje jer je dosta toga pretvoreno u građevinsko zemljište, a dobar dio je i pod minama.
Stojan Marinković, predsjednik poljoprivrednih proizvođača iz RS-a, za Faktor ističe da godinama ponavljaju i da ne mogu konkurirati uvoznicima, iako država posljednjih godina i pomaže poticajima.
– Imamo mi poticaje, ulaže se posljednjih godina u poljoprivrednu proizvodnju, ali to nije dovoljno da budemo konkurentni uvoznicima. Naša država je siromašna. Imamo dosta obradive površine, dosta toga možemo proizvesti u dovoljnim količinama za stanovništvo BiH, ali ne sve, naravno – ističe Marinković.