Investicijski okvir za Zapadni Balkan pruža podršku realizaciji projekata omogućujući brži razvoj privreda zemalja regiona usmjerenih ka EU. Tim sredstvima obnovljena je infrastruktura Luke Brčko, koja je dio evropske mreže koridora. Ulaganje je opravdano većim transportnim kapacitetima.
Jedina međunarodna riječna u BiH, luka u Brčkom povezanošću sa zemljama EU-a i istoka ima potencijal postati regionalni logistički centar. Od planova do realizacije potrebna su ulaganja. Sredstvima Investicijskog okvira za Zapadni Balkan cestovni robni transport značajno je preusmjeren na riječni u skladu sa standardima Zelene tranzicije.
– U obnovu i revitalizaciju Luke je uloženo 10 miliona eura grant kredita i 3 miliona eura grant sredstava. Dakle, značajan je iznos nepovratnih sredstava uložen, 3 miliona eura, i to ne bi bilo moguće bez evropskih fondova i bez EU-a – kazao je Perica Josić, direktor JP Luka Brčko, izvijestila je Federalna televizija.
– Mi zagovaramo da se naprave poveznice i Luka Brčko da se sutra stavi u apsolutni svoj kapacitet i sutra spremno dočekamo novi projekat EU-a, a to će biti Šamac – Vukovar – kazao je Velibor Peulić, glavni koordinator Konzorcijuma Logistika BiH.
Modernizacija infrastrukture i tehnoloških procesa olakšala je i ubrzala transport robe.
– Imali smo prije nekoliko dana pretovar 1.000 tona uglja koji je stigao iz Češke i taj pretovar smo odradili za 4-5 sati, a do sada nam je za taj pretovar trebalo više od 8 sati – navodi Josić.
Nova dizalica je nosivosti 27 tona, ove koje su bile su 6 tona, ističe Mario Bosankić, poslovođa u organizacionoj jedinici Pretovar JP Luka Brčko.
Nedim Zahirović rukovalac je dizalice – brže se završi posao pomoću nove, kaže, u odnosu na staru. Potrebe privrede su sve veće, a kapacitet luke limitiran višedecenijskim problemom.
– Nakon deminiranja ide revitalizacija korita rijeke Save, što će dovesti do 30 posto povećanja broja plovnih dana za luku. Istovremeno radimo sa RH na rekonstrukciji mosta Brčko – Gunja, koji će vratiti promet koji je luka izgubila – istakao je ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto (NS).
– Sredstva EU su usmjerena i u ovaj projekat, u pitanju je 8 miliona eura, po implementaciji tog projekta će plovni put rijeke Save moći biti daljnje unaprijeđen – istakla je Sabina Dizdarević, šefica Odsjeka za regionalni razvoj i infrastrukturu u DEI-ju.
U protekloj deceniji BiH je prebačeno milijardu eura bespovratnih grant sredstava. Bez projekata nema ni finansijske podrške. Najznačajniji je izgradnja Koridora 5C.
– To se prvenstveno odnosi na željezničku infrastrukturu, elektrifikaciju pruga i povezivanje na TNT mrežu što će omogućiti efikasnije varijante intermodalnog transporta. Ne možemo izbjeći da spomenemo međunarodni plovni put naše rijeke Save, odnosno jedinu našu međunarodnu riječnu Luku Brčko, čiji se kapaciteti moraju značajno više iskoristiti – napominje Adisa Hasković-Džubur, šefica Odsjeka na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije UNSA.
Sve dok su strane investicije i budžetska izdvajanja u BiH deficitarna, bespovratna sredstva EU-a su još značajnija za modernizaciju transportne infrastrukture.
– U izgradnji željezničke infrastrukture jako zaostajemo, a to je nešto gdje i EU u okviru svojih strareških razvojnih planova ima namjeru povezati jače i kvalitetnije Evropu, tj. razvijati EU mrežu savremenih brzih željeznica – potcrtava ekonomski analitičar Igor Gavran.
Ambiciozne planove EU-a da 30 posto cestovnog saobraćaja za pet godina bude preusmjereno na željeznički i vodeni – teško je postići. Strateškom transevropskom mrežom obuhvaćeni su i bh. koridori što omogućava do 40 posto finansiranja projekata ekološki prihvatljivijih i višestruko isplativih.
