Vlada Federacije BiH je utvrdila Prijedlog zakona o stečaju kojim se uređuju predstečajni i stečajni postupak, pravne posljedice otvaranja i provođenja predstečajnog i stečajnog postupka, reorganizacija stečajnog dužnika nesposobnog za plaćanje na osnovu stečajnog plana i međunarodni stečaj i uputila ga Parlamentu FBiH na razmatranje i usvajanje po hitnom postupku.
Kako je navedeno u obrazloženju za ovaj postupak, riječ je o tekstu koji sadrži zakonska rješenja neophodna za otklanjanje štetnih posljedica u poslovanju po poslovne subjekte nastale kao rezultat pandemije izazvane koronavirusom (COVID-19). Propisana su potpuno nova zakonska rješenja kojima se uvodi predstečajni postupak kao potpuno nova faza sudskog postupka, s ciljem revitalizacije poslovnih subjekata koji se susreću sa određenim poteškoćama u poslovanju i otklanjanja tih poteškoća kako bi poslovni subjekt ponovno nastavio s normalnim radom.
Ovaj zakonski tekst je u formi nacrta razmatrao Parlament Federacije BiH, te je provedena opsežna javna rasprava, a kao njen završni dio organizirana je usmena sesija u zgradi Federalnog ministarstva pravde 21.2.2017. godine. Hitni postupak je predložen s ciljem otklanjanja štetnih posljedica po poslovne subjekte u Federaciji BiH, odnosno po kompletnu privredu u Federaciji BiH, kao i radi što bržeg privrednog oporavka Federacije BiH koji je evidentno neophodan zbog pandemije.
U razlozima za donošenje ovog zakona je navedeno da se, analizirajući postojeće zakonsko rješenje u oblasti provođenja stečajnog postupka, te uzevši u obzir sve činjenice koje ukazuju na određene nejasnoće i nepreciznosti u postojećim zakonskim odredbama, pristupilo izradi novog Zakona o stečaju. Naime, važeći Zakon o stečajnom postupku donesen je 2003. godine i pretrpio je neznatne izmjene i dopune, a ekonomske i socijalne prilike u Federaciji BiH su se znatno promijenile. Nadalje, potpuno nove okolnosti u razvoju poslovnog okruženja same po sebi nameću potrebu za donošenjem novog zakonskog rješenja u ovoj oblasti, s posebnim težištem na afirmaciji oživljavanja posrnulih privrednih subjekata.
Imajući u vidu probleme i poteškoće u stečajnom postupku, novim zakonskim rješenjem se utiče na blagovremeno pokretanje stečajnog postupka, finansijsko i operativno restrukturiranje dužnika, skraćivanje perioda trajanja stečajnog postupka, smanjenje troškova stečajnog postupka, naročito troškova predujma, način imenovanja stečajnih upravnika uz zaštitu prava povjerilaca u stečajnom postupku.
Također, unapređuje se proces reorganizacije, u smislu njegovog pojednostavljenja, usklađuju propisi koji imaju uticaja na primjenu Zakona o stečajnom postupku, određuje organ koji bi nadzirao primjenu zakonske odredbe koja se tiče blagovremenog pokretanja postupka i koji bi izricao sankcije stečajnom dužniku, odnosno organu ovlaštenom za zastupanje stečajnog dužnika usljed neblagovremenog pokretanja postupka.
Novim Zakonom o stečaju se uređuje predstečajni postupak, kojim se uvodi finansijsko i operativno restrukturiranje privrednih subjekata, a omogućeno je nelikvidnom privrednom društvu da zaključi nagodbu s povjeriocima s ciljem lakšeg i povoljnijeg izmirenja novčanih obaveza. Time bi se izbjegao stečaj privrednog društva i ono bi nastavilo poslovnu djelatnost, a povjerioci bi bili namireni bolje nego u stečajnom postupku koji dugo traje i puno košta.
Zakon propisuje da je Finansijsko informatička agencija (FIA) nadležna, odnosno ovlaštena da pokrene prekršajni postupak protiv stečajnog dužnika, odnosno organa ovlaštenog za zastupanje stečajnog dužnika ako stečajni dužnik, odnosno organ ovlašten za zastupanje stečajnog dužnika, ne podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u roku od 60 dana od dana nastupanja platežne nesposobnosti i da će se kazniti novčanom kaznom za prekršaj.
S obzirom na to da su ovim zakonom propisane dodatne nadležnosti FIA-i u pogledu stečajnog postupka, hitno je potrebno pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o FIA-i, kojim će se propisati nadležnost ove agencije, koje su propisane ovim zakonom i tako uskladiti ova dva zakona.
Novim zakonom skraćeni su rokovi za preduzimanje pojedinih radnji u postupku i određene sankcije za stečajnog upravnika i druge učesnike u postupku ukoliko kasne u provođenju potrebnih radnji. Utvrđen je i način praćenja izvršenja određenih radnji u postupku od predsjednika sudova i rukovodilaca organa uprave, zavisno od toga da li je riječ o sudskim ili upravnim postupcima. Prava radnika po osnovu njihovih potraživanja su u potpunosti zaštićena i radnici i prijašnji radnici stečajnog dužnika se nalaze u povoljnijem položaju u odnosu na važeći zakon.
U odnosu na raniji zakon, jasno su određena pravila čiji je cilj brže i transparentnije unovčenje imovine, što je preduslov bržeg i boljeg namirenja povjerilaca u stečajnom postupku. Zakonom je propisana obaveza ministra pravde za donošenje pravilnika o načinu upravljanja stečajnom masom, kojim će biti propisani standardi upravljanja i unovčenja imovine, čime će se uvesti više reda u ove radnje stečajnog upravnika.
Zakonom je predviđena i prodaja stečajnog dužnika kao pravnog subjekta, te znatno strožije novčane kazne za prekršaje u odnosu na raniji zakon. Potreba za postizanjem konciznog, sadržajnog i nadasve praktičnog zakonskog rješenja u ovoj oblasti predstavlja korak ka ispunjenju ciljeva u otklanjanju pravnih i drugih prepreka za investiciona ulaganja u Federaciji BiH, a koja trebaju donijeti značajna novčana sredstva kao i nova radna mjesta, odnosno donošenje ovakvog zakona predstavlja korak naprijed u realizaciji zadatih ciljeva kojima se postiže ekonomski i finansijski napredak.
Također, treba istaći da je i Evropska komisija donijela preporuke o novom pristupu stečaju, čiji je cilj podsticanje reorganizacije nelikvidnih privrednih društava kroz finansijsko i operativno restrukturiranje, da bi se spriječila insolventnost i nastavilo poslovanje društva. Novim zakonskim rješenjima o postupku stečaja žele se stvoriti uslovi kojim bi stečaj predstavljao lijek za poslovno oživljavanje poslovnih subjekata koji imaju strukturne probleme koje ne mogu sami riješiti, a imaju radni ili bilo koji drugi kapacitet koji ih može pokrenuti.
