Vlada Federacije BiH danas je u Sarajevu održala tematsku sjednicu o energetskom sektoru u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Vlada je usvojila Informaciju ovog ministarstva o stanju u Energetskom sektoru Federacije Bosne i Hercegovine.
U Informaciji o stanju u Energetskom sektoru Federacije BiH prezentirana je trenutna situacija u privrednim društvima iz energetskog sektora koja su u nadležnosti Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije.
Informacije su zasnovane na podacima dostavljenim od „Elektroprivrede BiH“, „Elektroprivrede HZHB“, „BH-Gasa“, „Operatora – Terminali Federacije“, NTF-a Ploče, te „Energoinvesta“.
Na sjednici je istaknut značaj očuvanja energetske stabilnosti Federacije BiH, te daljeg poduzimanja neophodnih aktivnosti javnih preduzeća na razvoju energetskog sektora koji ima javni interes za Federaciju BiH.
Zaključkom Vlade resorno federalno ministarstvo i privredna društva JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, BH-Gas d.o.o. Sarajevo, Operator-Terminali Federacije d.o.o. Sarajevo (Naftni-Terminalni Federacije d.o.o. Ploče), te Energoinvest d.d. Sarajevo, zaduženi su da u roku od 15 dana sačine potpunu informaciju o stanju u Energetskom sektoru koja će se uputiti Parlamentu Federacije BiH na razmatranje i usvajanje.
Također, „Elektroprivreda BiH“ zadužena je da poduzme sve aktivnosti kako bi se osigurale dovoljne količine uglja iz rudnika u FBiH, uključujući popunu depoa planiranim količinama i na propisan način.
Što se tiče „Elektroprivrede BiH“ i zavisnih društava – rudnika, informacija o njihovom poslovanju sadrži pregled proizvodnje i isporuke uglja za period 2009-2024. godina, finansijski rezultat poslovanja, kretanje cijena i indeksa potrošačkih cijena, zatim urađeno u prethodnom periodu, kao i izazove u narednom periodu. Među ključnim
izazovima koji stoje pred EP BiH istaknuto je provođenje energetske tranzicije uz postepeno smanjenje količine i udjela proizvodnje elektrilne energije iz uglja, a da se pri tome ne ugrozi mogućosti snabdijevanja krajnjih kupaca.
U prioritetu je i osiguranje finansijskih sredstava neophodnih za ključna ulaganja, te osiguranje nivoa proizvodnje uglja u zavisnim društvima rudnicima kako bi se izbjegla potreba kupovine uglja od drugih rudnika (osim RMU Banovići), kao i potreba kupovine električne energije zbog manjka energetskih resursa.
„Elektroprivreda HZHB“ u informaciji navodi strukturu svog proizvodnog portfelja, te finansijske pokazatelje, dok u planovima, između ostalog, ističe da je do 2030. godine planirano puštanje u pogon Vjetroelektrane „Poklečani“ fotonaponske elektrane „FNE EP HZHB 1“.
U informaciji „BH Gasa“ među izazovima i planovima ovog privrednog društva, istaknuti su modernizacija i zaštita infrastrukture, sigurnost snabdijevanja, kao i novi pravci snabdijevanja i skladište prirodnog gasa. U planiranim razvojnim projekatima navedeni su južna, sjeverna i zapadna interkonekcija, kao i podzemno skladište gasa u Rudniku soli Tetima Tuzla, te postizanje reverzibilnosti postojećeg sistema i prilagođavanje postojećeg sistema za transport.
„Operator – Terminali Federacije“ d.o.o. Sarajevo, uz pregled osnovnih informacija o ovom preduzeću, te finansijskih pokazatelja i skladišnih kapaciteta, predlaže izgradnju novih skladišnih kapaciteta za naftu i naftne derivate na teritoriji FBiH, čime se stvaraju preduslovi za stabilnost cijena energenta i sigurnost isporuke u slučaju poremećaja snabdijevanja i cijena na svjetskom tržištu energenta. Ovo preduzeće, kao i zavisno društvo NTF Ploče koje je u vlasništvu „Operatora – Terminali Federacije, među izazovima i prijedlozima rješenja ističu i rekonstrukciju i izgradnju dodatne željezničke infrastrukture kojom se osigurava efikasniji i sigurniji prijevoz nafte i naftnih derivata, ali i ostalih roba iz segmenta energije.
„Energoinvest“ u svojoj informaciji daje pokazatelje i plan poslovanja za period 2015. – 2030. godina, kao i strateške ciljeve osmišljene u skladu s ambicioznom vizijom. Ova kompanija kao potencijalno ključni akter u stvaranju energetske sigurnosti i budućnosti koja bi bila istovremeno tehnološki napredna, ekološki odgovorna i ekonomski održiva, u svom primarnom fokusu ističe energetsku sigurnost, razvoj vlastitih proizvodnih kapaciteta, obnovljive izvore energije, zatim infrastrukturne projekte, regulatorni okvir i geopolitičku dinamiku, te energetsku efikasnost i održivost.
