Vlada FBiH danas je usvojila Ekonomsku politiku Vlade FBiH za razdoblje od 2021. do 2023. godine.
Već u 2021. godini Federalna vlada će donijeti mjere za pomoć privredi, zdravstvu i socijalnom sektoru vrijedne ukupno 525 miliona KM.
Tako će na osnovu Uredbe o pomoći privredi biti izdvojeno 100 do 150 miliona KM. Planiran je i transfer nižim nivoima vlasti od 230 miliona KM koji bi, između ostalog, trebao biti iskorišten za podršku određenim sektorima privrede.
Za podršku zapošljavanju će, putem zavoda za zapošljavanje, ove godine biti izdvojeno 50 miliona KM. Bit će unaprijeđen kreditno-garantni programi iz Garantnog fonda, kako bi bilo olakšano kreditiranje privrednika, a planirano je 15 miliona KM za sufinansiranje troškova kamata za sve korisnike Garantnog fonda. Dodatnih 25 miliona KM namijenjeno je za jačanje Garantnog fonda pri Razvojnoj banci FBiH.
Planiran je i iznos od 60 miliona KM kao finansijska pomoć zdravstvenim institucijama, te 40 miliona KM za jednokratnu pomoć penzionerima.
Smjernice za djelovanje
Temeljni dokumenti koji opredjeljuju strateško usmjerenje ekonomske politike Vlade FBiH su Strategija razvoja FBiH od 2021. do 2027. godine, Zajedničke socioekonomske reforme 2019-2022. godina, Program ekonomskih reformi FBiH 2021.-2023., Program ekonomske stabilizacije i oporavka FBiH 2020.-2021. godina, te sektorske strategije na razini BiH i FBiH.
Ovaj dokument će u znatnoj mjeri usmjeriti djelovanje federalnih ministarstava i institucija na politike i aktivnosti koje će najviše doprinijeti ostvarenju zacrtanih strategijskih ciljeva, ali i na provedbu dvije europske strategije koje su usmjerene na razvoj specifičnih regiona (dunavskog i jadransko-jonskog).
U izradi Ekonomske politike su, pored Federalnog zavoda za programiranje razvoja, sudjelovala sva federalna ministarstva koja, u sklopu svojih nadležnosti i u skladu sa strategijskim ciljevima resora, definiraju politike iz nadležnosti ministarstava.
Ciljevi i prioriteti
Dokumentom su definara četiri strategijska cilja i 18 prioriteta. Strateški ciljevi su ubrzan ekonomski razvoj, prosperitetan i inkluzivan društveni razvoj, resursko učinkovit i održiv razvoj, te transparentan, učinkovit i odgovoran javni sektor.
Prioritetne mjere Vlade FBiH u ovom trogodišnjem razdoblju odnose se na reformu tržišta energije i transporta, zatim poljoprivredu, industriju i usluge, na poslovno okruženje i smanjenje neformalne ekonomije, kao i reforme ekonomske integracije. Tu su i obrazovanje i vještine, zapošljavanje i tržište rada, te socijalna zaštita i inkluzija.
Stopa rasta 2,8 posto
Kada je riječ o makroekonomskim projekcijama, za razdoblje od 2021. do 2023. godine očekivana stopa realnog rasta u 2021. iznosi 2,8 posto, u 2022. godini 3,9 posto, a u 2023. godini 2,4 posto. Predviđeno je kretanje ukupne razine cijena po stopama od 0,4 posto, 1,2 posto i 1,3 posto respektivno.
Očekivana ukupna naplata poreznih i neporeznih budžetskih prihoda Federacije BiH, uključujući i doprinose za penzijsko-invalidsko osiguranje u 2021. godini, iznosi 3.899 miliona KM i u odnosu na naplatu iz 2020. godine, oprezno pretpostavlja blagi, konzervativni rast od 0,32 posto.
U naredne dvije godine, očekuje se snažniji oporavak ekonomije uz projicirane stope rasta za 2022. i 2023. godinu od 4,6 posto i 6,6 posto respektivno.
