Vlada FBiH je usvojila Dokument okvirnog budžeta Federacije BiH za razdoblje 2021.- 2023. godina. Ujedno, zadužila je Federalno ministarstvo finansija da nastavi aktivnosti na pripremi Nacrta budžeta FBiH za 2021. godinu na temelju limita utvrđenih zaključkom sa sjednice Vlade od 17.7.2020. godine, uvažavajući izuzetne slučajeve za revidiranje limita kod pojedinih korisnika, a o čemu će Federalno ministarstvo finansija izvjestiti Vladu Federacije BiH prilikom razmatranja Nacrta, odnosno Prijedloga budžeta za 2021. godinu.
Nakon realnog rasta FBiH od 3,8 posto u 2018. godini, u 2019. je dostignut manji rast od 2,6 posto, a Federalni zavod za programiranje razvoja u 2020. godini projicira pad ekonomije FBiH od 2,6 posto kao posljedicu pandemije.
FBiH, kao i čitav svijet, ulazi u recesiju u 2020. godini, usljed koje dolazi do pada domaće i inozemne potražnje, pada industrijske proizvodnje, naročito izvozno orijentirane prerađivačke industrije, pada realizacije investicija, zaposlenosti i osobnih primanja stanovništva.
Za razdoblje od 2021. do 2023. projiciran je, po godinama, opravak ekonomije od 2,8 posto, 3,5 posto i 2,6 posto, pod pretpostavkom rasta privatne potrošnje, nastavka započetih i početka novih investicija, oporavka uslužnih i pratećih djelatnosti, te veće zaposlenosti i poboljšanja standarda stanovništva.
Projekcije su da će ukupni konsolidirani javni prihodi Federacije FBiH iznositi 8.003 milijuna KM u 2020. godini, uz napomenu da ove projekcije prvi put sadrže i prihode po osnovu doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje, jer je Federalni zavod MIO ušao u sustav JRT FBiH od 1.1.2020. godine.
U narednim godinama se projiciraju ukupni javni prihodi u iznosu od 8.212 miliona KM (u 2021.), 8.485 miliona KM (u 2022.) i 8.814 miliona KM (u 2023. godini), uz pretpostavku postepenog oporavka ekonomije i pozitivnih kretanja ključnih makroekonomskih parametara.
Ukupna javna potrošnja u 2021. godini bi, prema projekcijama, iznosila 5.056 miliona KM ili 22,3 posto BDP-a FBiH, što je manje za 8,2 posto u odnosu na 2020. godinu. U 2022. godini bi iznosila 22,3 posto BDP-a i u 2023. godini 21,7 posto BDP-a.
Rizik za projekcije, pored uobičajenih, predstavlja i neizvjesnost situacije s pandemijom.
S ciljem suzbijanja negativnih posljedica pandemije, Vijeće ministara BiH, Vlada FBiH i niže razine vlasti su preduzeli i preduzimaju razne stabilizacijske mjere, putem novih propisa i novih zaduženja, kao i pripremu za nabavku cjepiva proitv virusa COVID-19.
Parlament FBiH je, uz Rebalans budžeta za 2020. godinu, donio Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, kojim je predviđen niz mjera za ublažavanje krize i oporavak ekonomije.
Vlada će Dokument okvirnog proračuna dostaviti Parlamentu FBiH radi informiranja.
