Uprkos energetskoj i ekonomskoj krizi, njemački porezni procjenitelji predviđaju dodatne prihode za iduće godine. Sada vlada ima još veći manevarski prostor za svoje programe socijalne pomoći građanima.
Očekivanja njemačkih privrednika od neposredne budućnosti su tmurna – a glavni je razlog tome trenutna energetska kriza. No nisu samo privrednici zabrinuti: u svom obraćanju naciji – što je ionako prilično rijetko od strane nekog njemačkog predsjednika – Frank Walter Steinmeier je najavio „teška vremena” i „izazovne godine”, rekao je da se zemlja nalazi „u najdubljoj krizi nakon ujedinjenja” te da „za Njemačku počinje epoha plovidbe suprotno od smjera vjetra”.
I baš u takvo vrijeme, kada je inflacija u zemlji i zvanično prešla granicu od 10 posto, stižu dvije neobične vijesti – neobične jer, barem na prvi pogled, zvuče pozitivno.
Prvo je Njemački ured za statistiku objavio da je o drugom tromjesečju ukupan njemački društveni proizvod zabilježio rast od 0,3 posto – usprkos ratu u Ukrajini i energetskoj krizi. Ranije se predviđao pad, što bi značilo da se zemlja nalazi u recesiji.
A druga je vijest da država može očekivati veće prihode od poreza no što je to bilo ranije prognozirano. Porezni procjenitelji pretpostavljaju da će na svim državnim razinama – savezna država, pokrajine i lokalne uprave – do 2026. iz poreza dobiti oko 126,4 milijarde eura više nego što se očekivalo u maju, piše Deutsche Welle.
Stopa zaposlenosti i inflacija
Prilikom predstavljanja brojki, savezni ministar financija Christian Lindner je rekao kako je to prije svega rezultat dobre situacije na tržištu rada, te rasta profita u privredi.
Lindner je doduše upozorio da postoje i velike nesigurnosti u vezi s ovim procjenama, jer su geopolitički rizici veliki. No ostvare li se predviđanja, one saveznom ministru financija, jednako kao i njegovim pokrajinskim kolegama, otvaraju sasvim novi manevarski prostor. Prije svega kada je riječ o tome u kojoj mjeri se građani i privreda mogu rasteretiti zbog poskupljenja energije, primjerice u obliku ograničenja cijena plina.
Jedan važan faktor ovih optimističkih procjena je broj zaposlenih, jer to direktno utječe i na porezne prihode: kada je mnogo zaposlenih, više se prihoda od plaća i poreza na dohodak slijeva u državnu blagajnu. A unatoč krizi, tržište rada je u Njemačkoj u posljednje vrijeme stabilno.
Drugi važan faktor je, iz perspektive građana, manje ugodan: porast poreznih prihoda posljedica je, između ostalog, trenutačne visoke stope inflacije. Sve dok potrošači ne ograniče svoju potrošnju, inflacija pogoduje poreznim prihodima. Jer kada roba poskupljuje, povećavaju se i prihodi od poreza koji se na njih moraju platiti. Povrh svega, porez na dodanu vrijednost (PDV) ulijeva više novca u blagajnu – za većinu proizvoda se radi o PDV-u od 19 posto, za neke proizvode je to 7 posto.
Gotovo bilijarda eura na vidiku
Dodatni porezni prihodi bi Lindneru trebali pomoći ne samo u rješavanju tekućih problema oko ublažavanja socijalnih posljedica energetske krize, već i u narednoj godini. On je naime najavio da se tada svakako želi vratiti tzv. kočnici zaduživanja. To je ustavna odredba koja državi nalaže da u tijeku jedne godine ne smije izdavati više novca nego što zaradi.
Ona se u izuzetnim situacijama privremeno može staviti izvan snage, ali u Njemačkoj važi kao mjera kojom se jamči pažljivo i štedljivo raspolaganje poreznim novcem građana. Prošle je godine bila stavljena izvan snage zbog korone i mjera pomoći građanima i privredi.
Kako će se privredna situacija u Njemačkoj razvijati, nije moguće točno predvidjeti, ali Vlada je oprezno optimistična. Za ovu 2022. godinu se sada očekuje mali gospodarski rast od 1,4 posto, a za sljedeću pad od 0,4 posto. No već 2024. se očekuje povećanje bruto domaćeg proizvoda od 2,3 posto – tada se očekuju i ukupni porezni prihodi od oko 993 milijarde eura.
Radna skupina za procjenu poreza sastaje se dva puta godišnje, u proljeće i jesen. Povjerenstvo se sastoji od stručnjaka iz Savezne vlade, vodećih instituta za ekonomska istraživanja, Saveznog ureda za statistiku, Bundesbanke, Vijeća stručnjaka za ocjenu gospodarskog razvoja u Njemačkoj, te predstavnika pokrajinskih ministarstava financija.
