Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Vojin Mitrović održao je danas sastanak u Trebinju sa gradonačelnikom ovog grada Mirkom Ćurićem, kojem je prisustvovao i izvršni direktor Saveza općina i grada istočne Hercegovine Luka Petrović.
Kako je istaknuto na sastanku, do kraja godine bit će poznato koja će se trasa od pet ponuđenih izabrati za izgradnju buduće Jadransko-jonske magistrale, koja svojim dijelom prolazi i kroz Republiku Srpsku, odnosno preko teritorije Grada Trebinja.
Ministar Mitrović je informirao prisutne o postignutom dogovoru da se do kraja 2020. godine usaglasi trasa te da je za to, osim Republike Srpske, neophodna i saglasnost Federacije BiH, Republike Hrvatske i Crne Gore.
– Vjerujem da možemo postići dogovor. Federacija BiH će finansirati svoj dio trase, a Republika Srpska svoj. Preduvjet za finansiranje je, prije svega, usaglašenje buduće trase – naveo je Mitrović.
Gradonačelnik Ćurić je rekao da će Grad Trebinje, ali i ostale lokalne zajednice iz Hercegovine, dati svoje mišljenje i prijedlog najbolje trase koja treba spojiti našu zemlju budućom autocestom sa Hrvatskom i Italijom, odnosno Crnom Gorom, Albanijom i Grčkom, dodajući da ponuđene dionice prolaze kroz Popovo polje, preko trebinjskih brda i Zubaca.
Jadransko-jonska autocesta kroz Bosnu i Hercegovinu počinje u Počitelju, a završava u Aranđelovu kod Trebinja na granici sa Crnom Gorom (kod Počitelja se spaja sa Koridorom 5C, napomena BiznisInfo).
Plansko-projektnom dokumentacijom ove autoceste predviđeno je da njena dužina kroz Federaciju BiH i Republiku Srpsku bude oko 110 kilometara.
Jadransko-jonska autocesta je dio istoimenog koridora dužine oko 1.110 kilometara koji prolazi kroz sedam zemalja – Italiju, Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Albaniju i završava u luci Igumenica u Grčkoj.
