Od polovine prošle godine, u trebinjskom Birou za zapošljavanje, broj lica koja aktivno traže posao smanjen je na 1.758, što je najmanje od 1990. godine. Osim što je određen broj našao posao u Trebinju, mnogi su se – idući za boljom zaradom, uhljebili u obližnjem Dubrovniku ili zemljama zapadne Evrope.
To je zajednički nazivnik onoga što se dešava u regionu, tvrde iz lokalnih i republičkih institucija. Tri i više puta veće zarade i bolji uslovi rada, odveli su mnoge preko granice.
– Očigledno će morati doći do povećanja plata, pogotovo u kriznim sektorima, i ne može biti predmet administrativnog nego povećanja produktivnosti – kaže Veselin Savić, direktor Regionalne Privredne komore Trebinje.
Kroz programe zapošljavanja Zavoda i Grada, od početka godine sa spiska aktivnih tražilaca posla na Birou Trebinje skinuto je 586 lica.
– Znamo da je povećan broj radnika koji su zaposleni kod naših poslodavaca, jer su otvorena nova radna mjesta, kroz programe, i došlo je do slobodnih radnih mjesta, jer su oređeni radnici otišli u Dubrovnik – rekla je Mirjana Sušić, šef Biroa za zapošljavanje Trebinje.
Broj onih koji su otišli, po raznim osnovama, pretpostavlja se da je tri puta veći u odnosu na zapošljavanje u Trebinju.
– Visina plate je glavni uzročnik za odlaske. na Sajmu zapošljavanja prije mjesec dana, bilo je 140 slobodnih mjesta, sada ih je 300 – navodi Mirko Ćurić, gradonačelnik Trebinja.
Nije tajna da određen broj nezaposlenih angažman očekuje u javnom sektoru ili na budžetskim radnim mjestima.
Nedostaje građevinara, ugostiteljskih radnika, zanatlija, posebno sezonskih radnika u poljoprivredi. Proces odlaska nije završen.
Plate u trebinjskom građevinarstvu, od proljetos su veće za 200 do 300 KM. Primjer, ali sporo, slijede i neke uslužne djelatnosti. Generalno, očekuje se i pomoć republičkih institucija.
– Naravno, zajednički sa Republikom pristupamo rješavanju ovog problema – dodao je Ćurić.
Veselin Savić, direktor Regionalne privredne komore Trebinje naglašava da i sami privrednici moraju da pristupe rješavanju postojećeg problema, uz pomoć nadležnih institucija.
Nezvanično, rokovi nekih kapitalnih projekata u Hercegovini, zbog nedostatka radnika, biće dovedeni u pitanje.
Analitičari kažu da su privredna kretanja mnogo brža od reagovanja administracije, a sljedeći korak, što nije novost u regiji, jeste brža depopulacija stanovništva, javlja RTRS.
