U Crnoj Gori je na igre na sreću 2022. godine utrošeno oko 1,1 milijarda eura, procjenjuje se u izvještaju MONEYVAL-a, uz upozorenje da je ova oblast veoma rizična za pranje novca.
– To je gotovo petina crnogorskog bruto domaćeg proizvoda – navodi MONEYVAL, specijalizovano tijelo Savjeta Evrope za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Međutim, Crna Gora je od koncesija za igre na sreću za deceniju „zaradila“ tek deseti dio – oko 135 miliona eura. Više od države profitiraju organizatori igara, prenosi Bankar.me.
Analiza finansijskih izvještaja najvećih kockarskih lanaca pokazuje da je jedan od njih 2022. godine zaradio 20 miliona eura.
To je četiri miliona više nego što je država naplatila od dodjele svih koncesija iste godine.
Finansijski izvještaji organizatora igara nisu dostupni za 2023., dok je država prošle godine od koncesija naplatila 22,3 miliona eura. Uz to, analiza Udruženja priređivača igara na sreću sugeriše da je više od 50 odsto tržišta u takozvanoj sivoj zoni.
Njihove podatke citiraju i zvanične institucije.
Država, prema analizi Udruženja, od nenaplaćnih koncesija, poreza i doprinosa gubi najmanje tri miliona eura godišnje.
U Crnoj Gori je na kraju prošle godine bilo 38 koncesionara, odnosno privatnih kompanija koje organizuju igre na sreću.
Oni, prema podacima koje je Uprava za igre na sreću dostavila Radiju Slobodna Evropa, „drže“ 1.000 kladionica, 153 automat kluba, tri kazina i jednu tombolu zatvorenog tipa.
Ovu oblast, vrijednu više od milijardu eura, kontroliše inspekcija za igre na sreću sa šest zaposlenih. Inspektori su za protekle tri godine izrekli kazne od oko 210.000 eura.
Kazne su izricane zbog neposjedovanja koncesija, posjedovanje više automata od prijavljenih i zbog nepoštovanja zabrane kockanja maloljetnicima.
Da su igre na sreću sve veći problem među crnogorskim srednjoškolcima, sugerišu rezultati Evropskog školskog istraživanja o alkoholu i drugim drogama (EPSAD), koje je 2019. rađeno među 16-godišnjacima.
Prema istraživanju u 35 evropskih zemalja, Crna Gora i Italija dijele drugo mjesto prema procentu srednjoškolaca koji su imali kockarsko iskustvo. Međutim, Crna Gora je prva u Evropi po broju srednjoškolaca koji imaju sklonost prekomjernom kockanju.
U skladu sa tim je i nalaz Instituta za javno zdravlje u kome se navodi da se za više od četvrtine dječaka do 16 godina može smatrati da imaju problem sa kockanjem.
– Masovni mediji i društvena okolina čine kockanje sve privlačnijim za mlade, čineći ga prihvatljivim oblikom zabave i za njihovu dob – upozorava se u izvještaju.
