Zbog krize izazvane koronavirusom, u Bosni i Hercegovini će 35.000 do 85.000 osoba postati siromašno, a većina tih ljudi nije obuhvaćena nikakvim programom državne pomoći.
Ovo je zaključak koji se navodi u dokumentu Svjetske banke “Ekonomski i socijalni uticaj COVID-19”, u dijelu nazvanom “Siromaštvo i dobrobit domaćinstava”.
– Usporavanje zbog globalne pojave COVID-19 i prateći potencijalni gubitak radnih mjesta i zarade će vjerovatno imati kratkoročni efekt na siromaštvo – navodi se u dokumentu.
Simulacije pokazuju da će potrošnja u BiH vjerovatno pasti za 3,5 do 6,7 procenata.
– U zavisnosti od toga da li će kriza trajati jedan ili dva kvartala, oko 35.000 do 85.000 osoba će vjerovatno postati siromašno. Prije pandemije je siromaštvo među radnicima u najviše pogođenim sektorima iznosilo oko 9 procenata. Međutim, ta će se stopa vjerovatno povećati na 11 procenata u scenariju 1 i na 15 procenata u scenariju 2 – stoji u analizi.
Nisu obuhvaćeni programima
Zabrinjavajuće je, kako se dodaje, da preko 60 procenata onih koji će vjerovatno postati siromašni zbog COVID-19 krize, trenutno nije obuhvaćeno nikakvim programom socijalne zaštite.
Primjera radi, veliki broj siromašnih bit će među naprijavljenim radnicima koji ostaju bez posla ili dijela primanja, a koji ne ispunjavaju uslove da dobiju naknadu s biroa ili bilo kakvu drugu pomoć.
Inače, prag siromaštva za BiH po ovom dokumentu iznosi 205 KM mjesečnih prihoda po osobi. Za ostale države regiona navodi se prag od 5,5 dolara po osobi na dan.
Kriza će vjerovatno dovesti do prekida i dijelom preokreta nedavno ostvarenog napretka (u smanjenju siromaštva) u cijelom regionu.
Gubitak posla i doznaka
– Iako su COVID-19 pogođeni svi, siromašni i ugroženi mogu biti naročito pogođeni jer oni imaju slabiji pristup uslugama i manje ušteđevine i mehanizama za prevazilaženje poteškoća – zaključuju autori.
Pored direktnih zdravstvenih uticaja, COVID-19 kriza može na više načina uticati na dobrostanje pojedinca i domaćinstva, uključujući:
- Manje radnih mjesta, pa time i manji prihod od rada, kako se potražnja smanjuje i dolazi do poremećaja ponude;
- Manji prihodi koji ne potiču od rada, naročito doznake od onih koji su emigrirali u EU;
- Moguće smanjenje realnog prihoda, ako poremećaj lanaca snabdijevanja dovede do povećanja cijena, ograničavanja potrošnje osnovnih roba poput hrane, ili oboje;
- Pritisak na pružanje usluga i poremećaj pružanja obrazovnih, zdravstvenih i socijalnih usluga.
D. Sinanović
