Medvjedićima od želatine i puževima od sladićeva korijena porodična komapnija Haribo iz Bonna osvojila je svijet. Ali upravo za 100. godišnjicu nezadovoljstvo izaziva povećanje cijena i zatvaranje jedne tvornice.
Svakoga dana oko 160 miliona “zlatnih medvjedića” izlazi iz tvornice Haribo. Uz to su tu još puževi od korijena sladića i drugi slatkiši.
Kompanija osnovana 13. decembra 1920. u Bonnu nije samo vodeći proizvođač slatkiša od želatine i sladića u Njemačkoj. Prema vlastitim navodima, Haribo je i u SAD-u ove godine postao vodeći proizvođač slatkiša, ako se izuzmu proizvodi od čokolade, piše Deutsche Welle.
Već od početka ove godine Haribo slavi svoj stoti rođendan opsežnom kampanjom. Ali upravo jubilarna godina pokazala se kao ne osobito jednostavna za taj koncern. I to ne samo zbog korone.
Na istoku Njemačke je zgražanje izazvala najava zatvaranja tvornice u saskom Wilkau-Haßlau. Saska je nakon toga prekinula saradnju na promotivnoj kampanji s tom kompanijom.
Uključio se i savezni ministar rada Hubertus Heil (SPD) i pozvao vodstvo kompanije da još jednom razmisli o svojim planovima.
Ali Haribo je ostao kod svojih planova. Zatvaranje je nužno s obzirom na konkurentnost i buduću orijentaciju Hariba, rekao je jedan glasnogovornik kompanije.
Sporno povećanje cijena
Sporno povećanje cijena koje je zahtijevao Haribo dovelo je do toga da kupci u diskontnom lancu Lidl već mjesecima ne mogu naći Haribo-proizvode na policama. I trgovinski lanac Edeka je neko vrijeme obustavljao prodaju proizvoda Hariba. Ali izgleda da je taj problem izglađen. “Kod Edeke se ponovo popunjavaju police”, kažu u Haribu.
Ni korona-kriza nije zaobišla ovog proizvođača slatkiša. Istina, komapnija je, po vlastitim navodima, imala povećanje prometa u prvom polugodištu ove godine u prehrambenim trgovinama.
Ali istovremeno je opao promet na aerodromima i željezničkim stanicama.
Osim toga, djelomični lockdown u Njemačkoj pokazuje da ljudi rjeđe idu u kupovinu nego ranije i da onda kupuju na veliko, kaže jedan glasnogovornik kompanije Haribo. “Često nedostaje opuštenost koja je važna za proizvod koji se kupuje spontano kao naš”, kaže on.
Kompaniju je 1920. u jednom stražnjem dvorištu osnovao izučeni slastičar Hans Riegel.
Ime je sastavio od prva dva slova svoga imena i prva dva slova sjedišta kompanije: HAns RIegel BOnn. Kompanija je brzo rasla. Već 1922. su se u prodaji pojavili prvi voćni “gumeni medvjedići”. 1925. je Riegel počeo s proizvodnjom slastica od sladićevog korijena (lakriz). Danas Haribo zapošljava 7000 ljudi u svijetu, ima tvornice u 10 zemalja i slatkiše izvozi u više od 100 zemalja.
Tvornica u SAD-u
Samo u Njemačkoj je na tržištu oko 300 proizvoda, u cijelom svijetu oko 1000. Jedna od tajni uspjeha je prilagođavanje proizvoda okusima tipičnim za neko podneblje. Od 2018. glavno sjedište kompanije nije više u Bonnu, nego u obližnjem Grafschaftu, koji pripada pokrajini Rheinland-Pfalz.
Uprkos koroni, Haribo s optimizmom gleda u budućnost. “Nama je jako važno američko tržište. Tu vidimo i za iduće godine veliko tržište i mogućnost daljnjeg rasta za Haribo”, kaže jedan glasnogovornik kompanije. Trenutno se u saveznoj državi Wisconsinu gradi prva Haribova tvornica u Sjevernoj Americi.
Istovremeno kompanija jača svoju prodaju preko interneta. Nepokrivenih područja još ima u Aziji. U Njemačkoj o tome nema govora: udio na tržištu slastica od voćnog želea i sladićevog korijena varira između 56 i 60 posto.
Aktuelnu raspravu o pretjeranom konzumiranju šećera Haribo ne smatra problemom za svoju budućnost. “Skrivenog šećera o kojem se puno govori kod Hariba nema”, naglašava glasnogovornik ove kompanije.
“Zlatni medvjedići”, puževi od sladićevog korijena i ostali proizvodi ove kompanije nisu osnovne živežne namirnice, nego proizvodi za užitak, kaže on. I toga su potrošači svjesni. I zato kompanija s optimizmom gleda i na idućih stotinu godina. Jer “ljudi će uvijek rado jesti slatkiše”, piše Deutsche Welle.
