Slovenske kompanije iz automobilske industrije, koje su otvorile tvornice u Meksiku i uložile u njih milione eura sa strahom gledaju na sljedeće poteze američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Ako Trump ostvari svoje prijetnje i nametne visoke carine na uvoz meksičkih proizvoda u SAD to bi Slovencima značajno poremetito planove za brzi ulazak na meksičko tržište koja je odskočna daska za unosno sjevernoameričko tržište. Toga su svjesni u slovenskom Ministarstvu vanjskih poslova i Gospodarskoj komori te upozoravaju na moguće negativne posljedice Trumpovih odluka, piše Siol.net.
Jeftina radna snaga
Meksiko je u posljednjih nekoliko godina postao novo globalno središte automobilske industrije zbog blizine važnog američkog tržišta, dobro razvijene logističke infrastrukture i široke mreže dobavljača, relativno obrazovane i jeftine radne snage, te brojnih ugovora o slobodnoj trgovini koji omogućavaju povoljan izvoz automobila na glavna tržišta diljem svijeta.
To je u Meksiko privuklo automobilske divove kao što su Toyota, Volkswagen, Hyundai, General Motors, Ford i Nissan, koji su diljem zemlje izgradili više milijardi vrijedne tvornice u kojima su zaposleni deseci hiljada ljudi. S proizvodnih trake svakog dana u prosjeku izađe 10 hiljada novih automobila.
Očekivano, najveće imena autoindustrije slijedili su proizvođači autodijelova iz cijelog svijeta, a među njima je i Kolektor Group, jedna od najvećih slovenskih kompanijaa uz njega u Meksiku pogone imaju i slovenske kompanije Tvornica kabela i plastike (TBP) iz Lenarta, proizvođač alata Unior i proizvođač kožnih presvlaka za sjedala Boxmark Leather iz Kidričeva. Uvođenju carina na proizvode iz Meksika sigurno će negativno uticati na slovenske kompanije koje posluju u toj zemlji.
“Pritisak će biti na proizvođača dijelova za vozila”, potvrdio je Bojan Ivanc, glavni ekonomist slovenske Gospodarske komore. U Kolektoru se slažu s takvim mišljenjem.
“Opće raspoloženje u meksičkom automobilskoj industriji bilo je donedavno vrlo pozitivno, ali sada vlada određena nesigurnost. Vjerujemo da će promjene, ako se dogode, utjecati na cijeli opskrbni lanac autoindustrije”, kažu iz Kolektora.
Zasad se govori samo o uticaju na proizvođače automobila koji su već najavili ulaganja u nove tvornice ili povećanje kapaciteta, ali su ih privremeno zamrznuli. Kod primarnih dobavljača autodijelova koji su Kolektorovi kupci još nije bilo slučaja da zbivanja u SAD-u utiču na njihove planove.
“Vjerujemo da će taj učinak, čak ako i nametnu carine, biti vidljiv sa znatnim vremenskim odmakom”, kažu iz idrijske kompanije čija firma Kolektor GTO ove godine očekuje 20-postotni rast prodaje, a autoindustrija joj donosi 80 posto ukupnih prihoda koji iznose oko 11 miliona dolara.
Selidba za kupcima
“Slovenska preduzeća trebaju pratiti promjene u automobilskom proizvodnom lancu. Ako dio industrije preseli u SAD, imat će smisla otvoriti novu proizvodnu lokaciju bliže svojim kupcima”, kaže Ivanc.
U Kolektoru još ne razmišljaju o takvim potezima. Vjeruju da će dobro opskrbiti svoje kupce bez obzira gdje će se oni nalaziti u Sjevernoj Americi, te ostaju pri svojim planovima za ovu godinu.
Optimistični su i u slovenskom Ministarstvu vanjskih poslova. Vjeruju da Trump neće ostvariti svoje prijetnje, barem ne na tom nivou. Uvjereni su da će SAD i Meksiko odnose i dalje razvijati na obostranu korist, kako bilateralnim dijalogom, tako i kroz i tripartitnu suradnju u sklopu sporazuma NAFTA, koji uključuje i Kanadu. Mnogi, također, vjeruju da su Trumpove prijetnje Meksiku samo dio njegove pregovaračke taktike.
Do 2020. postat će šesti najveći proizvođač vozila
U Meksiku je više od 500 automobilskih tvornica, gdje se prema posljednjim podacima godišnje proizvode više od 3,6 miliona osobnih automobila. U meksičkim tvornicama oko 40 proizvođača proizvodi više od 400 različitih modela automobila. Do 2020. godine Meksiko će postati šesti najveći proizvođač automobila na svijetu, očekuje se da će godišnje s proizvodnih traka izlaziti više od pet miliona automobila.
Automobilska industrija predstavlja 18,3 posto ukupne meksičke proizvodnje i ostvaruje više od tri posto BDP-a.
