Grad Trebinje u posljednjih nekoliko godina bilježi konstantan porast broja turista i to svake godine za oko 20 odsto, pa će i ova turistička sezona biti rekordna.
Tome u prilog govore i podaci da je samo u prvih šest mjeseci ove godine u Trebinju zabilježeno oko 23.000 gostiju, što predstavlja uvećanje za oko 22 odsto u odnosu na isti period lani. Istakao je to Žarko Vico, samostalni stručni saradnik u Turističkoj organizaciji Trebinja i dodao da se za nekoliko posljednjih godina struktura gostiju nije mijenjala.
Tako su Trebinje najčešće posjećivali turisti iz Srbije, Turske, Južne Koreje, Rusije i zemalja okruženja te zapadne i srednje Evrope, a najčešće destinacije su manastiri Hercegovačka Gračanica i Tvrdoš te kultrurno-istorijsko nasljeđe u okviru centra grada, a povećava se i procenat boravišta u gradu.
“Standardna ponuda se sve više širi na seoski turizam, gdje imamo nekoliko primjera smještajnih kapaciteta na selima, a među njima se odnedavno pojavilo gazdinstvo Šišić, koje je adaptiralo cijelo svoje imanje i prima turiste, uglavnom iz inostranstva, iz zapadne Evrope, ljude iz velegrada željne odmora od urbanog načina života”, objašnjava dalje Vico.
Turistima se na selima, osim seoskog načina života, pruža mogućnost da probaju autohtone seoske proizvode, da se upoznaju sa starim zanatima, sa starinskom preradom grožđa, otakanjem vina i vrcanjem meda. U Turističkoj organizaciji Trebinja dodaju da veliki broj turista traži, ne samo da se upozna sa ovim procesima, već da i sami beru grožđe i ljekovito bilje, koje je takođe jedan od vidova turizma, gdje postoji zamisao trasiranja takozvanog “mirisnog puta”. Za ovakvim turističkim stazama je velika potražnja, pa se, pored vinske ceste i puteva meda, planiraju i mirisni put, ali i staza Jovana Dučića, projekat koji je već započet.
“Resorno ministarstvo je za ovaj projekat neka sredstva uplatilo, neka su ostala neisplaćena usljed različitih okolnosti, tako da je za sada utvrđena staza, ucrtana je i na turističke mape Trebinja, ali je u suštini ostala još nerealizovana, a trebalo bi da poveže Dučićev trebinjski put, od njegovog grobnog mjesta na Hercegovačkoj Gračanici, preko njegove biblioteke i ostalih zadužbina u gradu, spomenika, pa do rodne kuće u naselju Hrupjela”, nastavlja dalje priču Žarko Vico.
Ono što treba promijeniti i popraviti, najbolje znaju turisti, o čemu Beograđanka Nina Buljak kaže da godinama dolazi u Trebinje, da se mnoge stvari mijenjaju nabolje, ali da ima stvari koje se moraju popraviti.
“Koliko god to zvučalo smešno, ranijih godina Trebinje nije imalo ni javni toalet, što je u zadnje dve-tri godine napravljeno, nije bilo suvenirnice, sada suvenira imate na svakom koraku, ali je, čini mi se, jedan od problema i taj što konobari u ugostiteljskim objektima ne znaju engleski jezik”, kaže ona.
Sa ovakvim sugestijama slažu se i u Turističkoj organizaciji i dodaju da zahtjevniji gosti traže i hotele sa spa i velnes centrima, traže se i veliki kongresni centri u hotelima, što zasad, osim manjih kongresnih sala, u Trebinju nema, ali neki hoteli najavljuju i takve sadržaje.
Vico na kraju dodaje da su u cilju napretka u Turističkoj organizaciji štampali u 5.000 primjeraka i novi turistički katalog, pokrenuto je rješavanje pitanja turističkih vodiča u gradu koji će dobiti licence do kraja septembra, čime će biti riješeni i ti problemi, a radi se i na otklanjanju nedostataka i ispunjavanju zahtjeva gostiju koji su, ako se želimo ozbiljno baviti turizmom, uvijek u pravu. (Nezavisne novine)
