Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je u petak da je ekonomija BiH pokazala veliku otpornost na pandemiju virusa korona, te da su mjere vlada Republike Srpske i Federacije BiH s ciljem podrške ključnim sektorima privrede dale efekte koji će pozitivno uticati na ekonomske prilike.
Tegeltija je rekao da će od vremena trajanje epidemije virusa korona, zavisiti i brzina oporavka privrede u BiH.
“Mi iz različitih perspektiva možemo gledati na to pitanje, ali ako dva ključna paremetra koristite kad se pokazuje koliko je pogođena ekonomija jedne zemlje onda se gleda koliki je pad BDP-a u 2020. godini i kakve su procjenu za ovu godinu”, pojasnio je Tegeltija.
Prema njegovim riječima, konačni rezultati pada BDP-a u 2020. godini još ne postoje, ali sve realne i objektivne procjene govore da BiH, poslije Srbije, ima najmanji pad bruto-društvenog proizvoda u regionu i da su procjene za BiH u ovoj godini ohrabrujuće.
Predsjedavajući Tegeltija smatra da su mjere koje su kreirale vlade RS i FBiH dale svoje efekte, da su u prvom koraku pomogle ključne sektore privrede koji nisu mogli da rade, dok su poslije birali najugroženije.
On je ocijenio da je evidentno da je to dalo mjere koje će pozitivno uticati na sveukupne ekonomske prilike.
“Naša privreda je mala i otvorena, značajno zavisi od spoljnotrgovinske razmjene i na strani uvioza i izvoza. Broj naših partnera je relativno ograničen i mi smo ključno vezani za Srbiju i Hrvatsku, kao naše susjede, a zatim zemlje zapadne Evrope. Svi ti pokazatelji u tim zemljama su pozitivni, tako da očekujemo i rast potražnje za proizvodima iz BiH, što će dovesti do realnog rasta BDP-a”, naveo je Tegeltija.
On je istakao da je veoma važno kako će se u aktuelnoj situaciji BiH u ljetnom periodu izboriti kada je riječ o turizmu i putovanjima, jer će se na taj način rješavati pitanja ljudi koji se bave transportom putnika.
Tegeltija napominje da su krenule nove avio-linije, što, kako je naveo, znači da se očekuje značajnije povećanje obima putovanja, nego što je to bilo prošle godine.
“Evidentno je da se sada nalazimo u silaznoj fazi što se tiče brija oboljelih. Mene je strah da će brojevi ponovo početi da rastu ukoliko se ne budemo i dalje pridržavali mjera, a sve govori da prestajemo da ih se pridržavamo, i ukoliko ne bude veći stepen vakcinisanih”, upozorio je predsjedavajući Savjeta ministara.
Tegeltija je siguran da će ekonomija BiH iskoristiti šansu koja dolazi sa usporavanjem pandemije, ali da se bez ozbiljne vakcinacije zemlja na jesen opet može naći u ozbiljnom problemu.
Upitan koliko BiH može računati na EU fondove, Tegeltija je odgovorio da BiH na žalost, ima ograničen pristup tim fondovima, te da su različiti IPA projekti uglavnom usmjereni na izgradnju instituicija.
“Kada god se desi neka kriza, sredstva se često preusmjeravaju na prioritetne probleme. Prvi problem koji se pojavio kod sredstava namijenjenih za BiH su migrantska kriza, a drugi za borbu protiv kovid 19“, naveo je Tegeltija.
Ne može se reći, dodao je on, da je BiH nezadovoljana načinom na koji je EU obezbijedila sredstava putem vakcina, sanitetske opreme i svega ostalog što je dobijeno.
“Meni je najvažnije da u ovom trenutku savladamo pandemiju i da se ekonomija, proivredni rast i stope rasta vrate na one koji smo imali u 2015. i 2016. godini, te da građani počnu osjećati efekte pozitivne stope privrednog rasta”, rekao je Tegeltija.
Predsjedavajući Savjeta ministara naglašava da su troškovi pandemije veliki i da utiču i na stepen javnog duga u BiH i svega ostalog.
“Sa značajnijim stopama privrednog rasta mislim da u naredne dvije do tri godine možemo da eliminišemo sve negativne posljedice pandemije”, zaključio je Tegeltija.
Srna
