U svom obraćanju premijer Nikšić ukazao je na značaj koji proboj tunela Kvanj ima za cijeli Koridor Vc.

– Danas pravimo još jedan korak prema povezanoj Bosni i Hercegovini. Proboj desne cijevi tunela Kvanj, duge 2.645 metara, rezultat je mjeseci zahtjevnog rada stotina ljudi. Iza ovog trenutka su hiljade radnih sati, znanje inženjera, preciznost projektanata i svakodnevni rad ljudi koji su ovaj tunel gradili pod zemljom. Kada se dvije strane tunela spoje, za graditelje je to uvijek poseban trenutak – rekao je premijer Nikšić.

Naglasio je da je ovo i poruka da se Koridor Vc gradi i da se njegovi dijelovi sve više pretvaraju u jednu saobraćajnu cjelinu.

– Tunel Kvanj treba povezati Mostar i Počitelj sa ostatkom Koridora Vc, a Hercegovinu učiniti bližom Sarajevu, sjeveru zemlje, Hrvatskoj i evropskom tržištu. Zato je izgradnja Koridora Vc jedan od razvojnih prioriteta Vlade Federacije Bosne i Hercegovine. U mandatu ove Vlade otvoreni su novi kilometri autoceste, novi tuneli i mostovi. Most Hercegovina danas je dio svakodnevnog puta hiljada građana. Nova trasa kroz središnju Bosnu mijenja način putovanja prema sjeveru. Ovdje na jugu gradimo kariku koja treba povezati već izgrađene dijelove Koridora – rekao je federalni premijer.

Dodao je da proboj tunela nije završetak posla.

– Pred nama je nastavak radova na tunelu i cijeloj poddionici. Pred nama je i dionica Mostar jug – Tunel Kvanj, bez koje ovaj dio autoceste neće imati svoju punu saobraćajnu funkciju. Zato će Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, u okviru svojih nadležnosti, nastaviti raditi na uklanjanju prepreka koje usporavaju nastavak izgradnje Koridora Vc kroz Hercegovinu. Od svih institucija čije su odluke potrebne očekujemo odgovornost i efikasnost, jer naš cilj nije da gradimo izolovane kilometre autoceste, naš cilj je funkcionalan Koridor Vc – poručio je premijer Nikšić.

Ukazao je i na značaj koji donosi Koridor Vc.

– To znači brži put ljudi i robe, lakši pristup tržištima, bolju povezanost naših gradova, industrije i turističkih odredišta, kao i bolju priliku da Bosna i Hercegovina iskoristi svoj geografski položaj između evropskog tržišta i Jadrana. Ovaj projekt pokazuje i koliko je važno evropsko partnerstvo. Izgradnja poddionice Tunel Kvanj – Buna, vrijedne više od 125 miliona eura, realizuje se uz podršku Evropske investicijske banke i bespovratnih sredstava Evropske unije kroz Investicijski okvir za Zapadni Balkan. Na tome našim evropskim partnerima zahvaljujemo – rekao je premijer Nikšić.

Dodao je da ovu cestu ne gradimo samo da bismo stigli do Evropske unije.

– Gradimo je da evropsko tržište bude bliže našim kompanijama, da naši gradovi budu dostupniji evropskim gostima, da investicije lakše dolaze do naših ljudi i da standard moderne evropske infrastrukture bude standard života u Bosni i Hercegovini – poručio je federalni premijer.

Istakao je da posebnu zahvalnost ljudima koji su probijali ovaj tunel.

– Inženjerima, rudarima, operaterima mašina, geolozima, geodetima, vozačima, nadzoru, izvođačima i svima koji su mjesecima radili daleko od kamera i javnosti. Danas smo probili jednu fizičku prepreku kroz Kvanj. Na nama je da uklonimo i sve druge prepreke koje stoje između već izgrađenih kilometara i funkcionalnog Koridora Vc. Kilometar po kilometar, tunel po tunel, most po most sve dok ne povežemo sjever i jug zemlje i dok Bosna i Hercegovina ne bude infrastrukturno čvrsto povezana s Evropom. To je smisao Koridora Vc – naglasio je premijer Nikšić.

Ministrica Katić ukazala je na značaj saradnje pri realizaciji velikih infrastrukturnih projekata.

– Infrastruktura se gradi za generacije koje dolaze i javni interes u tom pogledu nema alternativu. Iz tog razloga je potreban maksimalni angažman svih sudionika na ključnim infrastrukturnim projektima, od Vlade, ministarstava, Parlamenata, financijskih institucija, sudionika u građenju, institucija i javnih tijela koja izdaju potrebne dozvole i suglasnosti, općina i gradova, i svih uključenih kako bi se projekti realizirali u realnim rokovima, uvjetima i kvaliteti, jer samo tako ćemo doprinijeti snažnijem ekonomskom razvoju koji nije moguć bez moderne prometne infrastrukture – rekla je ministrica Katić.

The post Obilježen završetak proboja tunela Kvanj: Cijev duga 2.645 metara korak prema povezanosti BiH appeared first on Biznis Info.

Riječ je o grupaciji Doğuş, iza koje stoji jedan od najpoznatijih turskih biznismena i milijardera Ferit Şahenk.

Predstavnici građevinske kompanije Doğuş Construction and Trade razgovarali su u Sarajevu s premijerom Federacije BiH Nerminom Nikšićem o mogućnostima angažmana na velikim projektima koji se planiraju u našoj zemlji. Na sastanku je bio regionalni direktor kompanije Ali Baru Alsirt.

Predstavnici Doğuşa jasno su iskazali interes za projekte u Bosni i Hercegovini, a model koji nude posebno je zanimljiv. Naime, osim što mogu biti izvođači radova, spremni su ponuditi projektovanje i izgradnju, ali i obezbijediti finansiranje projekata.

U fokusu autoceste, magistralne ceste i energetika

Nikšić je goste upoznao s velikim projektima koji se planiraju u Federaciji BiH, prije svega u oblastima izgradnje autocesta i magistralnih cesta, energetike i industrije. Za sada nije navedeno za koji je konkretno projekat turska kompanija najviše zainteresovana niti je dogovoren konkretan posao.

Nikšić je poručio da je cilj Vlade FBiH osigurati fer tržišnu utakmicu u kojoj mogu učestvovati sve zainteresovane kompanije, kako bi se za planirane projekte dobile što kvalitetnije ponude. Ipak, riječ je o kompaniji čiji dolazak u Sarajevo privlači pažnju zbog njene veličine, iskustva na megaprojektima, ali i finansijske snage grupacije kojoj pripada.

Iza kompanije projekti vrijedni 32 milijarde dolara

Doğuş Construction građevinski je dio mnogo veće poslovne imperije Doğuş Group. Kompanija navodi da je od 1951. godine realizovala više od 250 infrastrukturnih i drugih velikih projekata ukupne vrijednosti veće od 32 milijarde dolara.

Brojke iz njihovog portfolija najbolje pokazuju o kakvom se građevinskom gigantu radi. Doğuş Construction iza sebe ima oko 1.540 kilometara cesta, 52 kilometra mostova i vijadukata te više od 485 kilometara metroa, željeznica i tunela.

Gradili su i 21 branu i hidroelektranu ukupne snage oko 3.350 MW, dok ukupna površina objekata koje su realizovali dostiže oko 3,45 miliona kvadratnih metara. Kompanija je od 2003. godine prisutna i na listi 250 najvećih međunarodnih građevinskih kompanija koju objavljuje Engineering News-Record (ENR).

Predstavnici kompanije u Sarajevu su istakli da su posljednjih godina posebno uspješni u projektima autocesta, velikih mostova i sistema brzih željeznica, te da na evropskom i tržištu zapadnog Balkana djeluju duže od deset godina.

Poslovna imperija s više od 250 kompanija

Doğuş je, međutim, mnogo više od građevinske kompanije. Grupaciju je 1951. godine osnovao Ayhan Şahenk, a tokom narednih decenija izrasla je u jednu od najvećih i najpoznatijih turskih poslovnih grupacija.

Danas Doğuş Group ima više od 250 kompanija i preko 26.000 zaposlenih, a posluje u nizu oblasti, među kojima su građevinarstvo, automobilska industrija, turizam i ugostiteljstvo, nekretnine, energetika, mediji i tehnologija.

Grupa sarađuje i s nekim od najvećih svjetskih kompanija i brendova, među kojima su Volkswagen, Hyatt i The Peninsula Hotels. Na čelu poslovne imperije danas se nalazi sin osnivača Ferit Şahenk, koji je predsjednik Uprave i izvršni direktor Doğuş Groupa.

Vlasnik jedan od turskih milijardera

Şahenk je istovremeno jedan od poznatijih turskih milijardera. Njegovo bogatstvo procjenjuje se na oko 2,9 milijardi dolara. Veliki dio porodičnog bogatstva svojevremeno je bio vezan za Garanti Banku. Porodica Şahenk je posljednjih deset posto udjela u banci prodala španskoj BBVA 2017. godine za oko 900 miliona dolara.

Doğuş je kapital tokom godina usmjeravao u brojne druge sektore, od građevinarstva i nekretnina do luksuznog turizma i ugostiteljstva.

Jedan od njihovih najpoznatijih projekata je Galataport Istanbul, veliki kompleks s kruzerskim terminalom, hotelom, trgovinama i restoranima. Doğuş je u ovaj projekat uložio oko 1,7 milijardi dolara. U portfoliju grupacije nalaze se i međunarodno poznati ugostiteljski brendovi poput Zume, Amazonica i Coye.

Šta bi mogli graditi u BiH

U ovom trenutku nema potvrde da će Doğuş dobiti neki konkretan posao u Bosni i Hercegovini. Sastanak u Sarajevu prije svega pokazuje interes turske grupacije da se uključi u buduće projekte. No, činjenica da su razgovarali upravo o autocestama, magistralnim cestama, energetici i industriji otvara širok prostor za potencijalni angažman.

Posebno je važna njihova spremnost da uz projektovanje i izvođenje radova učestvuju i u obezbjeđivanju finansiranja. Upravo finansijska konstrukcija često predstavlja jedan od ključnih izazova kod realizacije velikih infrastrukturnih projekata u BiH.

Stoga eventualni ulazak Doğuşa na bh. tržište ne bi značio samo dolazak još jednog velikog međunarodnog izvođača. Riječ je o grupaciji koja iza sebe ima projekte vrijedne desetine milijardi dolara i koja pokazuje interes da u BiH dođe s mnogo širim paketom – od projektovanja i gradnje do finansiranja.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Kompanija turskog milijardera želi velike poslove u BiH: Spremni donijeti i novac za projekte appeared first on Biznis Info.

Predstavnik Dogusa ovom prilikom je upoznao premijera Nikšića sa poslovima na kojim ova turska kompanija radi još od 1951. godine. Istakao je da Dogus Group of Companies djeluje u osam industrija na području 31 zemlje.

Naglasio je da su poznati po svojim prometnim i infrastrukturnim projektima, a u posljednje vrijeme posebno su uspješni u izgradnji autocesta, velikih mostova i brzih željezničkih sistema.

Zainteresovani za izvođenje, ali i finansiranje

Također je naglašeno da u Evropi i na zapadnom Balkanu djeluju duže od deset godina, te da su zainteresovani za projekte na područje Bosne i Hercegvine.

Ovom prilikom su iskazali interes da se upoznaju sa projektima na kojim bi mogli ponuditi svoj angažman kao izvođači koji nude projektovanje, izgradnju, ali obezbjeđuju i finansiranje.

Fer utakmica

Premijer Nikšić je izrazio zadovoljstvo što i velike kompanije poput Dogusa prepoznaju da je Bosna i Hercegovina interesantna za njihovo poslovanje. Goste je upoznao sa planiranim infrastrukturnim projektima u oblastima izgradnje autoceste, magistralnih cesta, energetike, ali i industrije.

Poručio je da je Vlada Federacije BiH opredjeljena za fer tržišnu utakmicu na kojoj mogu učestvovati sve zainteresovane kompanije, te da je cilj dobiti što kvalitetniju i bolju ponudu za planirane projekte.

The post Turski Dogus zainteresovan za projekte u Bosni i Hercegovini appeared first on Biznis Info.

Ministar Lakić je na konferenciji za medije u Sarajevu izjavio da je energetska sigurnost dobila novu arhitekturu s pet novih zakona i pet izmjena, te 118 dozvola za solarne elektrane od najmanje jednog MW, širenjem kapaciteta uključujući prosumere, zajednice obnovljive energije i efikasnu kogeneraciju, kao i jačanjem otpornosti za šta su zaslužni terminali, gasifikacija i stabilniji elektroenergetski odnosi.

Stabilizacija energetskog sektora

Naglasio je da je projekt Južne plinske interkonekcije iz zastoja prešao u realizaciju postavljanjem pravnog okvira za gasovod BiH – Hrvatska, uvođenjem projekta u međudržavnu, tehničku i investicijsku fazu, a u toku su završne aktivnosti na ugovornom okviru.

Ministar Lakić je poručio da stabilizacija elektroenergetskog sistema već daje mjerljive rezultate budući da je Elektroprivreda BiH u prvoj polovini 2026. godine ostvarila 10,4 miliona KM, a Elektroprivreda HZ HB 27,2 miliona KM dobiti.

Istakao je da je od 2023. do 2025. godine proizvedeno 13,4 miliona tona uglja, da je u mandatnom periodu u rudarstvo uloženo 212 miliona KM, a najniža neto satnica rudarima je povećana za 8,4 posto od jula 2026. godine.

Federalni ministar je posebno istakao da ulaganja, kolektivni ugovori i socijalna sigurnost moraju ići zajedno, te da energetska tranzicija ima smisla samo ako štiti dostojanstvo rada i budućnost porodica.

Precizirao je da su u namjenskoj industriji od 2022. do 2025. godine udvostručeni prihodi sa 270,6 miliona KM na 554,1 milion KM, uz rast izvoza od 61 posto, dobiti od 146 posto i broja zaposlenih za 249.

Pokušaj spašavanja Željezare Zenica

Ministar Lakić je pojasnio da Federacija u slučaju Nove Željezare Zenica sa samo osam posto vlasničkog udjela nema upravljačku kontrolu, a da su privatizacija i prodaja većinskog udjela provedene prije ovog mandata. Dodao je da je Zakon o vanrednoj upravi usvojen, da ponuđeni modeli očuvanja integralne proizvodnje nisu prihvaćeni, a da sud nije prihvatio vanrednu upravu.

Poručio je da radnici Željezare nisu i neće biti ostavljeni, te da su sada prioriteti staž, naknade, prekvalifikacije i novo zapošljavanje, uz traženje održivog modela za ponovno pokretanje proizvodnje.

The post Lakić iznio rezultate: 1,16 milijardi KM investicija, snažan rast namjenske industrije appeared first on Biznis Info.

– Penzije u 2026. godini rasle su 15,08 posto. Da nismo mijenjali Zakon, po starom modelu rast bi bio oko 5 posto. To konkretno znači:

• 714,43 KM najniža penzija za nove penzionere sa 40 godina staža
• oko 691 KM najniža penzija za postojeće korisnike
• oko 871 KM i više kroz zajamčenu/zagarantovanu penziju za osiguranike koji ispunjavaju uslove

Za postojeće korisnike najniža penzija veća je za oko 92 KM mjesečno u odnosu na prošlu godinu, a kod novih penzionera u kategoriji sa 40 godina staža razlika je oko 115 KM.

Kada se saberu efekti oba ovogodišnja usklađivanja, penzioner će tokom 2026. godine primiti oko 1.100 KM više nego da se Zakon nije mijenjao. Da je ostao stari model i rast od oko 5 posto, to bi bilo oko 360 KM više za cijelu godinu.

Dakle, novi model donosi, za cijelu godinu, približno 730 KM, više u odnosu na stari Zakon.

U prvih sedam mjeseci 2026. godine evidentirano je 6.446 novih penzionera. Od njih je 3.113 ostvarilo pravo na najnižu penziju prema novom modelu, a među njima 1.509 ima 15 do manje od 20 godina penzijskog staža. Njihove penzije, na osnovu uplata doprinosa i godina staža približno su 280 KM. Međutim, zahvaljujući zaštitnom mehanizmu iz člana 81. Zakona, njihova penzija neće biti 280 KM, nego najmanje 451,22 KM. Razliku ovog iznosa obezbjeđuje penzijski sistem kroz princip solidarnosti.

Konačno usklađeni iznosi bit će isplaćeni 4. septembra, uz penziju za august i pripadajuću razliku za juli – zaključio je Delić.

The post Konačno poznat tačan procenat rasta penzija u FBiH ove godine: Evo koliko će iznositi appeared first on Biznis Info.

Osam kompanija u prvom polugodištu ostvarilo je ukupno 212,6 miliona KM prihoda i 31,7 miliona KM dobiti, a zapošljavaju ukupno 3.826 radnika.

– Ovo jesu ozbiljni i vidljivi rezultati, ostvareni zahvaljujući marljivom, predanom i odgovornom radu zaposlenih, uprava i nadzornih odbora. Međutim, oni za nas nisu razlog za opuštanje. Naprotiv, obavezuju nas da radimo još efikasnije, povećavamo proizvodnju i stvaramo prostor za nova radna mjesta – kazao je ministar Lakić.

Slijedi širenje kapaciteta

Na sastanku je dogovoren intenzivniji rad na sklapanju novih ugovora, proširenju i modernizaciji proizvodnih kapaciteta, razvoju novih proizvoda i otvaranju novih pogona u dijelovima Federacije BiH u kojima namjenska industrija do sada nije bila zastupljena.

Posebno je razgovarano o društvima kojima je potrebna dodatna stabilizacija, a za svaku kompaniju definirani su konkretni rezultati koji se očekuju do kraja 2026. godine.

– Našu namjensku industriju ne jačamo riječima, nego ulaganjima, ugovorima i proizvodnjom. Sada moramo očuvati ono što smo oporavili, dodatno ojačati uspješne kompanije, stabilizirati one kojima je podrška potrebna i stvarati novu vrijednost kroz nove proizvode i tržišta – istakao je Lakić.

Nova radna mjesta

Ministar je naglasio da razvoj namjenske industrije ima znatno širi značaj od rezultata pojedinačnih društava jer direktno utiče na zapošljavanje, izvoz, razvoj domaćih dobavljača i ukupno jačanje ekonomije Federacije BiH.

– Rezultati su vidljivi, proizvodnja raste i nova radna mjesta se otvaraju. Naš cilj je snažna i stabilna namjenska industrija koja će biti jedan od ključnih pokretača ekonomskog razvoja Federacije BiH. Nastavljamo još jače i odlučnije – zaključio je ministar Lakić.

The post Snažan rast namjenske industrije FBiH: 212 miliona KM prihoda, slijede nove fabrike i proizvodi appeared first on Biznis Info.

Dodaje se da Bosna i Hercegovina i Federacija BiH više ne smiju ovisiti o samo jednom pravcu i jednom izvoru gasa.

Razgovor je bio usmjeren na završetak preostalih aktivnosti i zaključivanje ugovora između Federacije BiH i kompanije AAFS, kojim će biti uređena realizacija projekta Južne interkonekcije.

– Južna interkonekcija nije samo energetski nego i sigurnosni projekt. Ugovor mora zaštititi interese Federacije BiH i omogućiti stabilno snabdijevanje gasom iz alternativnog izvora po konkurentnijim cijenama za naše građane i privredu – izjavio je ministar Lakić.

Binnall je rekao je da se nastavlja rad na ovom projektu.

– Nastavljamo započeti rad na ovom ključnom projektu kako bismo mogli isporučivati stabilnu, konkurentnu energiju iz različitih izvora građanima Bosne i Hercegovine. Naša kompanija je fokusirana na uspješno završavanje ovog ugovora i početak dugoročne, 50-godišnje obaveze prema građanima BiH – poručio je Binnall, saopćeno je iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije.

The post Američka kompanija ulazi u veliki energetski projekt u BiH: Najavljena saradnja na 50 godina appeared first on Biznis Info.

– Dostojanstvo svakog radnika u Bosni i Hercegovini naš je najvažniji prioritet. Ministarstvo je, u saradnji s Vladom Federacije BiH i drugim institucijama, osiguralo projektna sredstva Svjetske banke u iznosu od oko 160 miliona KM. Po očekivanoj operativnoj aktivaciji sredstava u narednim danima, uslijedit će isplata oko tri miliona KM za pokriće zaostalih plata rudarima RMU Zenica – saopćeno je.

Iako u RMU Zenica većina radnika od aprila nije redovno radno angažirana i proizvodnje uglja nema, Vlada ne okreće glavu od njihovih problema.

– Naša je dužnost da brinemo o ljudima koji poštenim radom osiguravaju egzistenciju svojoj porodici, a naročito o rudarima čiji je hljeb posebno težak zaraditi – navedeno je u saopćenju Ministarstva.

Također iz Ministarstva pojašnjavaju da je od pokretanja procesa zatvaranja RMU Zenica osigurano ukupno 18,47 miliona KM, te da je oko 15 miliona KM usmjereno na plate, topli obrok i druga prava radnika, 3,1 milion KM na uvezivanje staža, a približno 397 hiljada KM na repromaterijal. Dodaju da je u proteklih 26 mjeseci, u saradnji s Elektroprivredom BiH i Rudnikom uglja Kreka, osigurano više od 11 miliona KM isključivo za plate zeničkim rudarima.

– Životi i zdravlje rudara su apsolutni prioritet. Prema informacijama Sindikata, devet rudara je zbog narušenog zdravlja već moralo napustiti jamske prostorije pogona Raspotočje, dok ih se devet još nalazi u jami. Zbog neposrednog rizika po njihove živote, pozivamo radnike da bez odlaganja napuste jamu, a Sindikalni odbor da odustane od najavljenog dodatnog silaska – navode iz Ministarstva.

Ističu da, prema članu 50. Zakona o rudarstvu Federacije BiH, štrajk u objektima ugroženim metanom nije dopušten iz sigurnosnih razloga.

– Boravak u metanskoj jami ne može biti prihvatljiv način sindikalnog pritiska, jer se time direktno ugrožavaju životi ljudi. Prava radnika nisu sporna i nastavit ćemo ih štititi, ali očekujemo doprinos smirivanju situacije i sigurnom izlasku radnika. Federalno ministarstvo nije poslodavac radnicima RMU Zenica niti upravlja jamskim prostorijama. Naš zadatak je sistemsko rješavanje problema i mi ga ispunjavamo. Proces pravedne tranzicije je složen, ali nijedan radnik neće biti ostavljen bez podrške. Kroz zbrinjavanje, prekvalifikaciju ili uvezivanje staža, Vlada će osigurati socijalno pravednu i odgovornu tranziciju – saopćeno je iz Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije.

The post Vlada FBiH o krizi u RMU Zenica: Životi rudara su prioritet, sredstva za plate su osigurana appeared first on Biznis Info.

Akontativno usklađivanje penzija po stopi od 3,5 posto primjenjuje se na penzije ostvarene zaključno sa 1. januarom 2026. godine. Penzije ostvarene tokom 2026. godine ne podliježu ovom usklađivanju, osim najnižih i zajamčenih penzija koje se usklađuju po istoj stopi.

Stopa akontativnog usklađivanja utvrđena je u skladu sa članom 79. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, primjenom zakonom propisane formule koja uzima u obzir 60 posto rasta prosječne bruto plaće i 40 posto rasta indeksa potrošačkih cijena (CPI).

Za korisnike koji su pravo ostvarili do 1. januara 2026., najniža penzija iznosi 690,10 KM, zajamčena 823,59 KM, dok najviša penzija iznosi 3.450,47 KM.

Osnovica za izračun najniže penzije iz Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o PIO, za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara 2026. iznosi 749,71 KM (724,36 + 3,5 % = 749,71). Na osnovu navedenog, penzije za “nove” penzionere iznose:

• Najniža penzija – za manje od 20 godina penzijskog staža, odnosno 60 posto osnovice,  iznosi 449,83 KM
• Najniža penzija za 20 godina penzijskog staža i više, a manje od 25 godina – 65 posto osnovice, iznosi 487,31 KM
• Najniža penzija za 25 godina penzijskog staža i više, a manje od 30 godina – 70 posto osnovice, iznosi 524,80 KM
• Najniža penzija za 30 godina penzijskog staža i više, a manje od 35 godina – 75 posto osnovice, iznosi 562,28 KM
• Najniža penzija za 35 godina penzijskog staža i više, a manje od 40 godina – 85 posto osnovice, iznosi 637,25 KM
• Najniža penzija za 40 godina penzijskog staža i više, odnosno  95 posto osnovice, iznosi 712,22 KM.

Invalidska i porodična penzija (iza aktivnog osiguranika) u smislu člana 81. stav 4.  Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju od 01. januara 2026. godine, iznosi :

• Najniža invalidska penzija iznosi 674,74 KM,
• Najniža porodična penzija iznosi 674,74 KM.

Iznos zajamčene penzije za korisnike koji pravo ostvaruju nakon 1. januara 2026. na osnovu 40 ili više godina staža osiguranja utvrđen je u iznosu od 871,93 KM.

Najniža penzija korisnika koji pravo ostvaruju prema posebnim propisima (Zakon o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca obrambeno oslobodilačkog rata, Zakon o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i članova njihovih porodica te Zakon o pravima branilaca i članova njihovih porodica), izmjenama navedenih propisa koji se primjenjuju od 01.01.2026. godine, utvrđena je u iznosu od 690,10 KM.

Prosječna samostalna penzija za juli iznosi 881,89 KM. Penziju za juli primit će ukupno 471.578 korisnika, a potrebna sredstva za isplatu iznose oko 370,17 miliona KM.

Podsjećamo da će konačna stopa redovnog usklađivanja penzija biti utvrđena nakon što Federalni zavod za statistiku objavi sve službene statističke podatke za prvo polugodište 2026. godine.

Ukoliko konačna stopa usklađivanja bude viša od akontativno isplaćenih 3,5 posto, razlika će korisnicima biti obračunata i isplaćena retroaktivno, počevši od penzije za juli 2026. godine.

The post Počela isplata uvećanih penzija u FBiH: Evo koliko sada iznose najniža, zajamčena i najviša appeared first on Biznis Info.

Radnici su do posljednjeg trenutka vjerovali da će uvođenjem vanredne uprave proizvodnja biti spašena, no nakon što je Općinski sud u Zenici odbio prijedlog Vlade, a Kantonalni odbio žalbu, ta opcija je propala.

Sada će se opet razmatrati uvođenje stečaja

Sada će se opet razmatrati uvođenje stečaja, nakon što su vlasnici odustali od proizvodnje, ali će 1.500 radnika, koji su bili na prinudnom godišnjem i kako stoje stvari, završiti na ulici.

Rifat Fetić, predsjednik Sindikata Nove Željezare Zenica, potvrdio je da je dobio informaciju da se visoka peć gasi. Ona je bila u fazi mirovanja od aprila ove godine.

– Meni je sada rečeno, prvi čovjek koji je zadužen za visoku peć, da će sada ubaciti azot, da bi se onda mogla pokrenuti ponovo. Sada je u fazi mirovanja. Meni je tako rečeno i ja vjerujem da još ima nade da se firma spasi i pokrene proizvodnja – kaže Fetić.

Sud odbio prijedlog Vlade FBiH

Podsjetimo, Kantonalni sud u Zenici  prošle je sedmice donio drugostepenu presudu kojom se odbija prijedlog Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za uvođenje vanredne uprave u kompaniju Nova željezara Zenica.

Kantonalni sud je potvrdio odluku Općinskog suda iz Zenice, odnosno da nije dozvoljeno uvođenje vanredne uprave u Novu Željezaru Zenica i to nakon žalbe na prvostepenu presudu Općinskog suda.

Uprkos alarmantnim ekonomskim kretanjima i očiglednoj namjeri Vlade FBiH da hitno interveniše i spasi metalski kompleks, Općinski sud je svojim viđenjem situacije oborio Vladine argumente za spas preduzeća, a Kantonalni i potvrdio.

Podsjetimo, a na ročištu, gdje se razmatralo uvođenje stečaja, rečeno je da se preduzeće nalazi u stanju platežne nesposobnosti, a povjerioci potražuju oko 317.307.000 KM, od čega je 240.000.000 KM dospjelih te još 77 miliona KM nedospjelih potraživanja.

Sutra bi u Vladi trebao biti održan novi sastanak resornog ministra Vedrana Lakića sa sindikatom, kako bi se vidjelo kako izaći iz ove situacije.

The post Kraj za zeničku Željezaru: U 10 sati se ugasila visoka peć, 1.500 radnika ide na ulicu? appeared first on Biznis Info.