Švedska ministrica finansija najavila je da bi vlasti mogle pokrenuti formalnu analizu prednosti i nedostataka uvođenja eura, čime je ova tema ponovo dospjela u fokus javnosti i političkih rasprava. Riječ je o prvom ozbiljnijem signalu u posljednjih nekoliko godina da bi Stockholm mogao preispitati dosadašnji stav prema zajedničkoj evropskoj valuti.

Referendum i politička realnost

Švedska je još 2003. godine na referendumu odbacila uvođenje eura, a taj rezultat i dalje ima snažan politički i simbolički značaj. Iako je zemlja pravno obavezna da jednog dana uvede euro, za razliku od Danske nema trajno izuzeće, Švedska do sada nije pokazivala jasnu političku volju za taj korak.

Međutim, promijenjene ekonomske i geopolitičke okolnosti, kao i slabija domaća valuta u odnosu na euro, doveli su do toga da se ova tema ponovo razmatra, barem na nivou stručnih analiza.

Dug put do eventualnog uvođenja

Važno je naglasiti da razmatranje ne znači i skoru odluku. Eventualno uvođenje eura zahtijevalo bi niz formalnih koraka, uključujući politički konsenzus, moguće novo izjašnjavanje građana, kao i ispunjavanje tehničkih kriterija za pristup eurozoni.

Stručnjaci ističu da bi, čak i ako se Švedska odluči na ovaj put, proces trajao nekoliko godina.

Ko još ne koristi euro

Osim Švedske, euro u Evropskoj uniji trenutno ne koriste ni Danska, Mađarska, Poljska, Rumunija i Češka.

Bugarska je posljednja zemlja koja je ušla u eurozonu, dok ostale članice ili nemaju definisan rok ili, poput Danske, imaju trajno izuzeće od uvođenja eura.

Signal, ali ne i odluka

Iako je još prerano govoriti o konkretnim rokovima, sama činjenica da Švedska ponovo otvara raspravu o euru pokazuje da se dinamika unutar Evropske unije mijenja, te da bi se eurozona u narednim godinama mogla dodatno širiti – ali bez brzih i naglih poteza.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Nakon Bugarske, još jedna zemlja razmatra uvođenje eura appeared first on Biznis Info.

Ali koliko je valuta do sada zaista nestalo zbog eura?

Kako je sve počelo: uvođenje eura

Euro je uveden kao obračunska valuta 1999. godine, dok su novčanice i kovanice ušle u upotrebu 2002. godine. Tada je došlo do najveće monetarne promjene u modernoj evropskoj historiji.

U prvoj fazi, euro je zamijenio čak 12 nacionalnih valuta:

• njemačka marka
• francuski franak
• italijanska lira
• španska peseta
• austrijski šiling
• belgijski franak
• nizozemski gulden
• portugalski eskudo
• finska marka
• irska funta
• luksemburški franak
• grčka drahma

Od tog trenutka, ove valute su prestale postojati kao zakonsko sredstvo plaćanja.

Širenje eurozone: koje su valute nestale kasnije

Nakon 2002. godine, eurozoni su se postupno pridruživale nove zemlje, a njihove nacionalne valute odlazile su u historiju:

• Slovenija – tolar (2007)
• Kipar – kiparska funta (2008)
• Malta – malteška lira (2008)
• Slovačka – kruna (2009)
• Estonija – kruna (2011)
• Letonija – lats (2014)
• Litvanija – litas (2015)
• Hrvatska – kuna (2023)

Bugarska – sljedeća na listi

Bugarska je naredna zemlja koja će se pridružiti eurozoni. Planirano je da 1. januara 2026. godine bugarski lev prestane biti zvanična valuta, a zamijeni ga euro.

Time će bugarski lev postati 21. nacionalna valuta koja je nestala zbog uvođenja eura.

Bugarska već godinama ima fiksni kurs leva prema euru, pa se prelazak smatra tehnički manje zahtjevnim u odnosu na ranije primjere.

Koliko je valuta do sada nestalo?

Ako se uključi i Bugarska, broj izgleda ovako:

• 12 valuta ukinuto 2002. godine
• 8 valuta ukinuto između 2007. i 2023.
• 1 valuta (bugarski lev) nestaje 2026.

➡️ Ukupno: 21 nacionalna valuta nestala ili će nestati zbog eura

Poseban slučaj: Crna Gora i Kosovo

Crna Gora i Kosovo imaju poseban status. Iako nisu članice EU niti eurozone, obje zemlje koriste euro kao zvaničnu valutu.

Kako? Prvo su napustile domaće valute i uvele njemačku marku, nakon njenog ukidanja 2002. godine, prešle su na euro ali bez formalnog odobrenja EU.

Važno je naglasiti da ove dvije države nemaju pravo odlučivanja u ECB-u, ne mogu štampati novac, ne učestvuju u monetarnoj politici a euro koriste jednostrano.

Ovaj model se naziva jednostrana euroizacija i EU ga toleriše, ali ne smatra punopravnim članstvom u eurozoni.

Zaključak: Projekt koji je promijenio Evropu

Uvođenje eura je dovelo do nestanka više od dvadeset evropskih valuta, što predstavlja jednu od najvećih monetarnih transformacija u savremenoj historiji.

S Bugarskom kao narednom članicom, eurozona se i dalje širi, dok neke zemlje – poput Crne Gore i Kosova – koriste euro bez formalnog članstva.

Jedno je sigurno: euro je danas daleko više od valute – on je politički i ekonomski projekat koji je trajno promijenio Evropu.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Koliko je evropskih valuta nestalo zbog eura – i ko je sljedeći appeared first on Biznis Info.

To bi se najviše odrazilo na BiH, gdje Hrvatska izvozi veliki dio svoje proizvodnje, i koja nema načina da kontrolira uvoz iz Hrvatske.

Stručnjaci smatraju da bi slabija kuna dovela do potopa bh. proizvođača. Hrvatski proizodi bi time postali jeftiniji u BiH, dok bi bh. proizvodi proporcionalno poskupjeli u Hrvatskoj i postali nekonkurentni. 

Hrvatsko Vijeće za privredna pitanja zatražilo je prije nekoliko dana devalvaciju kune za deset posto, dva posto godišnje u narednih pet godina. 

Nasreću, prve reakcije govore da vlast nije naročito sklona ovom rješenju. Iz Narodne banke Hrvatske su se odmah oglasili i kazali da neće mijenjati svoju kursnu politiku te da će i dalje raditi na stabilnom kursu kune.

Hrvatski ministar finansija Zdravko Marić također nije bio oduševljen prijedlogom Vijeća, te je rekao da konkurentnost proizvoda treba dizati ali na druge načine, a ne rušenjem vrijednosti valute. No, o ovome će se u narednom periodu još raspravljati u Zagrebu.

Podsjetimo da je BiH od 1. februara ukinula carine na uvoz prehrambenih proizvoda iz Hrvatske, zbog čega se očekuje porast uvoza iz susjedne države kao i gubici od više stotina miliona maraka među domaćim proizvođačima.

Ukoliko bi sada došlo i do rušenja vrijednosti kune to bi bio novi udarac bh. privredi.

Inače, ovo je taktika kojom su se mnoge zemlje služile kako bi osvajale strana tržišta i rušile konkurenciju. Kina je godinama optuživana da vještački obara vrijednost svoje valute kako bi njeni proizvodi bili jeftiniji u SAD, Evropi i ostatku svijeta. 

Upravo niska vrijednost juana omogućila je ekspanziju kineskog izvoza. 

Novi američki predsjednik Donald Tramp optužio je niz zemalja da vještački drže nisku vrijednost vlatue. Osim Kine, on je za istu stvar optužio Japan i Njemačku (za euro), te kazao da SAD trpe ogromne gubitke zbog niskih vrijednosti ovih valuta. 

(D.S.)

The post Hrvatska razmatra potez koji bi ‘potopio’ bh. privredu appeared first on Biznis Info.