U poređenju sa prethodnim odlukama, vidljive su određene promjene u izgledu nekih novčanica, izvijestio je Faktor.

Na naličju novčanice od deset KM, u verziji za FBiH, bit će motiv stećka Križevići. Po odluci iz 2011. godine, motiv je bio stećak Radimlja. U verziji za RS ostaje motiv vekne hljeba. I dalje će preovladavati nijanse narandžaste i plave boje. U verziji za FBiH ostaje portret Mehmedalije Maka Dizdara, a za RS portret Alekse Šantića.

Na licu i naličju novčanice apoena 20 KM preovladavat će različite nijanse sivosmeđe i zelene boje. Po ranijoj odluci, preovladava siva boja i smeđa boja u različitim nijansama. Ostaju portreti Antuna Branka Šimića (za FBiH) i Filipa Višnjića (za RS), kao i motivi stećka Radimlja, odnosno gusli.

Na licu i naličju novčanice apoena 50 KM preovladavat će različite nijanse narandžaste i plave boje. Dosad su preovladavale crvena i roza u različitim nijansama. Ostaju portreti Muse Ćazima Ćatića i Jovana Dučića, kao i stećka Zgošća (FBiH) i ilustracija knjige, naočala i olovke (RS) na naličju.

Na licu i naličju novčanice apoena 100 KM preovladavat će različite nijanse smeđe i ljubičaste boje. Sada preovladava smeđa boja u različitim nijansama uz prisutnost oker boje. Ostaju portreti Nikole Šopa i Petra Kočića, kao i na naličju fragmet stećka Zgošća, odnosno motiv knjige, naočala i olovke.

Na licu i naličju novčanice apoena 200 KM preovladavat će različite nijanse plave i žute boje.  Dosad je preovladavala plava boja sa prisutnom žutom i zelenom bojom. Ostaje portret Ive Andrića i most na Drini na naličju. Ova novčanica se nastavlja štampati u jednoj verziji.

U odluci je naznačeno da novčanice koje su u opticaju ostaju zakonsko sredstvo plaćanja, a  Centralna banka BiH će donijeti posebne odluke o štampanju i puštanju u opticaj novih novčanica.

The post Centralna banka BiH mijenja izgled novčanica: Evo šta će biti drugačije appeared first on Biznis Info.

Konkretno, prema novoj odluci koja je 6. februara 2026. objavljena u “Službenom glasniku Republike Srpske”, definisano je da će naknada za nadzor mjenjača biti 10.000 KM.

Za neke “ključ u bravu”

Ovo je za male mjenjače ključ u bravu, poručuju za “Nezavisne novine” ogorčeni i nezadovoljni vlasnici mjenjačnica, koji ističu da je udar na njih zapravo i još veći kada se u obzir uzmu i druge naknade koje su dužni da plaćaju.

– Naknada za nadzor od 10.000 KM godišnje je ključ u bravu malim mjenjačnicama, prije smo plaćali administrativnu taksu od 200 KM i tako nas je malo bilo u odnosu na Srbiju. Ostaje nam samo da zatvorimo, a mijenjanje da se vrati na ulice kao za vrijeme rata – kaže jedan od vlasnika mjenjačnica u Republici Srpskoj.

Šta je zamislila Agencija?

Tvrdnje mjenjača o iznosu naknada najlakše je provjeriti uvidom u “Službeni glasnik RS”, a na stranici 21 objavljena je Odluka o davanju saglasnosti na Odluku o jedinstvenoj tarifi po ko kojoj se naplaćuju naknade od mjenjača koji obavljanju mjenjačke poslove za obavljanje poslova Agencije za bankarstvo Republike Srpske (puni naziv odluke).

Njome se predviđa naknada za nadzor rada mjenjača iz više elemenata.

Prvo je linearna godišnja naknada za sve mjenjače koja iznosi 10.000 KM, a koju su dužni da uplaćuju u jednakim tromjesečnim ratama. Drugi element je naknada za “druge mjenjače” čije poslovanje spada u nadležnost Agencije i ona iznosi 15.000 KM.

Nadalje slijedi naknada za obradu zahtjeva za izdavanje dozvole za obavljanje mjenjačkih poslova, a za to će zainteresovani morati da plate čak 14.000 KM.

Mjenjači su dužni da plate i obradu zahtjeva za izdavanje drugih saglasnosti, a to će ih koštati 2.000 KM. Međutim, to nije sve.

Postoji i treća vrsta naknade koja se tiče obrade zahtjeva i izdavanja dozvola, a ona se zove naknada za izdavanje mišljenja, potvrda i ovjera i drugih sličnih poslova mjenjača, a koji se mogu utvrditi u svakom pojedinačnom slučaju. Ta naknada košta 2.000 KM.

– Ovakva odluka samo budi sumnju da je motiv da se unište mali mjenjači da bi neko stavio šapu i na taj sektor – tvrdi vlasnik mjenjačnice za “Nezavisne novine”.

Agencija izbjegava odgovore

Kojim motivima i razlozima su se vodili u Agenciji za bankarstvo RS da donesu ovakvu odluku, iz ove institucije ne žele da odgovore.

– Nadležnosti Agencije za bankarstvo RS, kao samostalnog regulatornog i nadzornog organa finansijskog sistema, utvrđene su Zakonom o Agenciji za bankarstvo Republike Srpske. U okviru zakonom propisanih ovlaštenja, Agencija izdaje dozvole za rad subjektima nadzora, vrši kontinuirani nadzor nad zakonitošću i stabilnošću njihovog poslovanja te preduzima mjere radi očuvanja sigurnosti i povjerenja u finansijski sistem Republike Srpske – glasi dio odgovora.

Najvažnije naknade iz nove tarife

• Godišnja naknada za nadzor mjenjača: 10.000 KM (u tromjesečnim ratama)
• Naknada za nadzor „drugih mjenjača“: 15.000 KM
• Obrada zahtjeva za dozvolu za obavljanje mjenjačkih poslova: 14.000 KM
• Obrada zahtjeva za izdavanje drugih saglasnosti: 2.000 KM
• Mišljenja, potvrde, ovjere i slični poslovi: 2.000 KM
• Ranija taksa: 200 KM

The post Agencija za bankarstvo ‘udarila’ na mjenjačnice u Republici Srpskoj appeared first on Biznis Info.

Ovim rezultatom UniCredit je značajno nadmašio ranije projekcije i dodatno učvrstio svoju poziciju jedne od najprofitabilnijih evropskih banaka.

Još veća dobit u narednim godinama

Iz UniCredita su istovremeno najavili da očekuju nastavak rasta dobiti i u narednom periodu. Za 2026. godinu cilj je neto zarade od oko 11 milijardi eura, dok banka u srednjoročnim planovima projektuje da bi do 2028. godine dobit mogla dostići i do 13 milijardi eura.

Takve najave naišle su na pozitivan odjek na finansijskim tržištima, a akcije banke reagovale su rastom nakon objave rezultata.

Zašto dobit raste?

Iako su prihodi od kamata blago smanjeni zbog promjena monetarne politike i očekivanog pada kamatnih stopa, UniCredit je uspio povećati profit zahvaljujući nekoliko ključnih faktora:

• snažnom rastu prihoda od naknada i provizija,

• strogoj kontroli troškova,

• visokom kvalitetu kreditnog portfelja i niskom nivou loših kredita,

• boljem upravljanju kapitalom i rizicima.

Posebno važnu ulogu imalo je jačanje poslovanja u segmentima upravljanja imovinom i osiguranja, koji su postali značajan izvor stabilnih prihoda.

Milijarda za otpremnine

UniCredit je u posljednjem kvartalu izdvojio milijardu eura za finansiranje dobrovoljnih odlazaka zaposlenih, što je dio šire strategije smanjenja troškova i povećanja efikasnosti poslovanja.

Zahvaljujući tim mjerama, banka planira da odnos troškova i prihoda, koji trenutno iznosi oko 38 posto, smanji na približno 36 posto u 2026. godini, te na oko 33 posto do 2028. godine.

Kada je riječ o prihodima, UniCredit očekuje njihov značajan rast u narednim godinama. Projekcije pokazuju da bi ukupni prihodi u 2026. godini mogli premašiti 25 milijardi eura, dok se za 2028. godinu očekuje oko 27,5 milijardi eura, u odnosu na 23,9 milijardi eura ostvarenih u 2025. godini.

U periodu od 2025. do 2028. godine, banka planira prosječnu godišnju stopu rasta prihoda (CAGR) od oko 5 posto, što dodatno potvrđuje optimistične izglede poslovanja i dugoročnu strategiju rasta.

Fokus na povrat dioničarima

UniCredit je poručio da će dio rekordne dobiti biti usmjeren i ka povećanju dividendi i otkupu vlastitih dionica, čime banka dodatno želi nagraditi svoje investitore.

Analitičari ističu da ovakvi rezultati pokazuju da UniCredit uspješno prolazi kroz izazovan period za evropski bankarski sektor, te da je kombinacija discipline u troškovima i diverzifikovanih izvora prihoda ključni razlog snažnog rasta dobiti.

The post Rekordna dobit: Koliko novca je lani zaradila UniCredit banka appeared first on Biznis Info.

UIO je u januaru 2026. godine privredi vratila 187 miliona KM povrata PDV-a, pa su neto prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u januaru 2026. godine, a to su država, entiteti i Brčko distrikt, iznosili 698 miliona KM.

RASPODJELA PRIHODA U JANUARU 2026. GODINE

Za finansiranje državnih institucija u januaru 2026. godine raspoređen je iznos od 79 miliona KM.

Ostatak prikupljenih prihoda od indirektnih poreza završio je kod entiteta i Brčko distrikta. Tako je Federacija BiH sa jedinstvenog računa dobila 381 milion KM, Republika Srpska 214 miliona KM i Brčko distrikt 21 milion KM.

U tablici ispod dajemo prikaz ukupno raspoređenih sredstava entitetima i Brčko distriktu BiH sa pripadajućim spoljnim dugom u januaru 2026.godine u poređenju sa istim periodom prošle godine. Svi iznosi su iskazani u milionima KM.

Pored raspoređenih prihoda u tabeli iznad, a po osnovu posebne putarine za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva (0,25 KM), Federacija BiH je dobila dodatnih 23 miliona KM, Republika Srpska 15 miliona KM i Distrikt Brčko 791 hiljada KM. Razlika predstavlja rezervu na posebnom računu za putarinu u iznosu od 0,25 KM.

The post Blagi rast prihoda od PDV-a, akciza i carina u BiH appeared first on Biznis Info.

Priča o novcu nije samo historija ekonomije, već i historija ljudske mašte – kako smo iz potrebe za razmjenom stvorili jedan od najvažnijih izuma u civilizaciji.

Od razmjene do novca

Prvi oblici trgovine pojavili su se prije više od 10.000 godina, kada su ljudi direktno razmjenjivali robu – jedan lonac za dvije kokoši, šaku žita za komad mesa.

Ovaj sistem zvao se trampa (barter), ali imao je veliki problem: morali ste pronaći nekoga ko baš želi ono što vi nudite.

Zato su zajednice počele koristiti “robni novac” – predmete koji su imali širu vrijednost, poput soli, zrna pšenice, kože, stoke, pa čak i školjki kauri u Africi i Aziji.

Ti predmeti su bili prvi oblik univerzalnog sredstva razmjene – nešto što svi prihvataju, bez obzira šta prodaju.

Prvi metalni novac u drevnoj Lidiji

Pravi novac, u obliku metalnih kovanica, pojavio se oko 600. godine prije nove ere u kraljevstvu Lidija (današnja Turska).

Bio je izrađen od prirodne legure zlata i srebra – elektrona, i imao je kraljevski pečat kao garanciju vrijednosti. Ove kovanice su ubrzo osvojile cijeli antički svijet: koristili su ih Grci, Rimljani, Perzijanci…

Zašto su bile revolucionarne? Prvi put je vrijednost bila standardizovana – ljudi su mogli trgovati bez vaganja zlata i bez međusobnog povjerenja.

Od papira do povjerenja

Papirni novac nastaje u Kini, u 7. stoljeću, za vrijeme dinastije Tang, a masovno se koristi u doba dinastije Song.

Kinezi su uvidjeli da je nošenje teških metalnih novčića nepraktično, pa su izdavali papirne potvrde koje su mogle biti zamijenjene za zlato ili srebro.

Evropa ovaj koncept upoznaje tek u 17. stoljeću, kada nastaju prve banke i državne blagajne. Švedska centralna banka izdala je prve evropske novčanice 1661. godine, a ubrzo su ih slijedile Engleska i Francuska.

Papirni novac je od tada postao simbol povjerenja – vrijedi samo onoliko koliko vjerujemo u sistem koji ga izdaje.

Digitalna era i nestanak fizičkog novca

U 20. stoljeću dolazi do nove revolucije: bankarske kartice, elektronska plaćanja i online bankarstvo. Novac se sve više digitalizira – ne postoji u obliku metala ni papira, već kao broj na ekranu.

Danas je više od 90 posto svjetskog novca digitalno, što znači da fizički zapravo ne postoji. Ali ni tu nije kraj priče.

Od zlata do bitcoina

Godine 2009. pojavljuje se Bitcoin – prva decentralizovana digitalna valuta, koju ne izdaje država ni banka. Stvorio ga je anonimni programer (ili grupa) pod pseudonimom Satoshi Nakamoto.

Ideja: novac bez posrednika, temeljen na tehnologiji blockchain, koja omogućava sigurnu i transparentnu razmjenu.

Bitcoin je pokrenuo novu eru – kriptovalute i digitalni novac – koji se sve više koristi, ali i osporava. Dok jedni u njemu vide budućnost, drugi ga smatraju “novom verzijom zlata” – vrijedno, ali nestabilno.

Od školjke do čipa: 10.000 godina ljudske genijalnosti

Kroz istoriju, novac je bio mnogo više od sredstva plaćanja. Bio je simbol moći, povjerenja i civilizacijskog napretka.

Od školjki i soli do blokova podataka – novac je priča o čovjeku koji stalno traži lakši, brži i sigurniji način da razmijeni vrijednost.

I dok danas plaćamo telefonom, pitanje ostaje isto kao i prije hiljada godina: Šta je zapravo vrijednost – zlato, papir, ili povjerenje?

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Zanimljiva historija novca: Put od školjki i soli do bitcoina appeared first on Biznis Info.

Globalno, broj bezgotovinskih plaćanja i dalje snažno raste, a naročito skaču “brzi” (instant) transferi i e-novac. Pregled tržišta bilježi kontinuirani pad korištenja gotovine kroz pokazatelje poput podizanja sa bankomata, uz ubrzan rast transfera i e-novca, piše BiznisInfo.ba.

U eurozoni se preferencije potrošača pomjeraju: 2024. je 55 posto građana izjavilo da u trgovini radije plaća karticama ili drugim bezgotovinskim sredstvima (22 posto preferira gotovinu), dok većina i dalje želi da gotovina ostane dostupna kao opcija.

U SAD-u, “Dnevnik načina plaćanja” Federalnih rezervi pokazuje da je udio gotovine 2024. pao na 14 posto svih transakcija, pri čemu kartice čine oko dvije trećine po broju plaćanja.

U kojoj smo fazi?

Zemlje s razvijenim real-time infrastrukturama i mobilnim novčanicima ušle su u zrelu fazu ekonomija sa malom upotrebom gotovine; druge su u tranziciji; a dio tržišta ostaje “keš-intenzivan”.

U eurozoni keš je i dalje najčešći način plaćanja po broju transakcija, ali mu udio ubrzano klizi (procjene ECB-a za 2024. govore o oko 52 posto transakcija u gotovini naspram 59 posto u 2022.).

Švedska je praktično “digital-first”, tek jedna od deset kupovina u prodavnici plaća se gotovinom, iako su vlasti zadržale naglasak na otpornosti i dostupnosti keša.

Najpopularniji kanali plaćanja danas

– Kartice (fizičke i “tokenizirane” u mobitelima) ostaju dominantne u trgovini i online. U SAD-u drže oko 2/3 plaćanja po broju; u eurozoni su prvi izbor u preferencijama.

– Mobilni novčanici i QR: Kina je masovno “mobile-first” (Alipay/WeChat Pay koriste stotine miliona ljudi; kombinovano preko 90 posto mobilnih plaćanja).

– Instant plaćanja: Pix je nacionalni fenomen u Brazilu (preko tri četvrtine stanovništva ga koristi; širi se na automatska plaćanja). Indija kroz UPI ruši rekorde. SAD širi FedNow (1.300-1.400 banaka su se priključile). EU je usvojila Regulativu o instant plaćanjima koja obavezuje banke da ih ponude 24/7.

Ko prednjači?

U procesu, generalno, prednjače nordijske zemlje (Švedska, Norveška): najmanji udio keša, visoka penetracija kartica i mobilnih rješenja; infrastruktura i zakonske mjere ipak čuvaju “cash fallback”.

Kina ima najdublju integraciju mobilnih novčanika u svakodnevicu (QR plaćanja, super-aplikacije). Indija i Brazil su globalni lideri real-time plaćanja (UPI, Pix) s ogromnim brojevima i snažnim utjecajem na finansijsku uključenost i troškove za trgovce.

Prednosti i mane digitalnih plaćanja

Glavne prednosti digitalnih plaćanja su udobnost i brzina (tap-to-pay, QR, instant), niži trošak za trgovce (naročito kod Pix/UPI), bolja evidencija i borba protiv sive ekonomije, finansijska uključenost (mobilni novac i real-time transferi otvaraju vrata bezbankovnim korisnicima). Primjeri Pix-a i UPI-ja pokazuju kako državne platforme mogu smanjiti naknade i proširiti doseg.

Ipak, proces sa sobom nosi i brojne izazove. To su prvenstveno privatnost i nadzor (svaki trag je digitalan), digitalna isključenost (stariji, ruralni, niskoprimajući), operativni rizik i otpornost (padovi mreža, kibernapadi – zato mnoge zemlje čuvaju keš kao rezervu), tržišna koncentracija i naknade (ovisnost o kartičnim mrežama/big tech platformama), te geopolitičke napetosti oko domaćih platnih mreža.

Švedska i Australija eksplicitno naglašavaju da keš mora ostati dostupan za krize.

Hoće li keš izumrijeti – i kada?

Kratak odgovor: ne uskoro. Iako je udio gotovine u mnogim zemljama pao na jednocifrene ili niske dvocifrene nivoe, većina stanovništva i dalje želi da keš postoji kao opcija – a pojedine vlade čak uvode obavezu njegovog prihvatanja u ključnim sektorima (npr. Australija od 1. januara 2026. za esencijalne usluge).

Prognoze velikih konsultantskih kuća govore da će pad trajati, ali ne linearno i ne svuda jednako; globalna upotreba keša je 2024. bila oko 80 posto nivoa iz 2019. i opada oko 4 posto godišnje.

Čak i u “najdigitalnijim” zemljama, gotovina ostaje strateška rezerva i socijalna sigurnosna mreža – pa je realnije očekivati lagano odumiranje nego potpun nestanak.

U praksi, “funkcionalna bezgotovinost” (gdje keš postoji, ali ga rijetko koristimo) mogla bi postati norma u mnogim razvijenim ekonomijama do kraja ove decenije, dok će globalno keš opstati i u 2030-im zbog strukture dohotka, infrastrukture i navika.

Dakle, digitalno plaćanje pobjeđuje u praktičnosti i cijeni; keš gubi tlo, ali ostaje ključan za otpornost i inkluziju. Umjesto “smrti keša”, izvjesniji je dugi zalazak: sve rjeđa upotreba, uz regulatornu zaštitu dostupnosti.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Evo odgovora na pitanje koje mnoge muči: Hoće li keš uskoro izumrijeti! appeared first on Biznis Info.

Naime, Vlada FBiH zakazala je za 4. mart aukciju trezorskih zapisa koja će se obaviti putem Sarajevske berze – u vrijednosti od 40 miliona KM, piše BiznisInfo.ba. Rok dospijeća je godinu dana.

Podsjetimo da je Federalna vlada ranije ovog mjeseca donijela niz odluka kojima se odobrava zaduženje ovog entiteta za ukupno 635 miliona maraka. Vlada je donijela odluke o zaduženjima putem kratkoročnih kredita direktno kod komercijalnih banaka, kao i o emisijama obveznica i trezorskih zapisa.

Sredstva će biti iskorištena za stabilizaciju budžeta, refinansiranje dugova i pokrivanje tekućih obveza.

Odobrene su tri emisije trezorskih zapisa u ukupnom iznosu od 200 miliona KM, te tri emisije obveznica ukupne vrijednosti 300 miliona KM.

Podsjetimo da su trezorski zapisi kratkoročni vrijednosti papiri s rokom dospijeća do godinu dana, a obzvenice dugoročni s rokom dospijeća od nekoliko godina. Vlada je odobrila i ukupno osam kreditnih zaduženja kod različitih komercijalnih banaka ukupne vrijednosti 135 miliona KM.

Odluke su donesena na hitnoj sjednici održanoj 19. februara.

Inače, kupci vrijednosnih papira – obveznica i trezorskih zapisa – najčešće su komercijalne banke, mada su tu i osiguravajuća društva, javne kompanije itd.

The post Vlada FBiH krenula s realizacijom velikog zaduženja appeared first on Biznis Info.

Studija pod nazicvom “Širenje klasne podjele u sreću u SAD, od 1972-2016 godine”, koja je objavljena u časopisu Emotion, pokazuje da među ljudima starim 30 i više godina, veza između prihoda i sreće neprekidno jača, već godinama, prenosi Nova ekonomija.

U studiji su korišćeni podaci dugogodišnjeg istraživanja javnog mnjenja, sa više od 44 hiljade ispitanika, koji su anketirani između 1972. i 2016. godine, piše Vašington post.

Pokazalo je velike klasne razlike u sreći, kako ona, naime, od 1972. godine konstantno opada kod bijelaca koji nisu pohađali koledž, dok je kod onih koji su imali priliku da se obrazuju, ostala stabilna.

Kod Afroamerikanaca, rezultati su bili različiti, ali takođe pokazuju između rastuću vezu između sreće i novca: oni koji nisu pohađali koledže nisu postali srećniji od 1972. godine, dok su oni drugi, naprotiv, postali srećniji.

Istraživanje je pokazalo da i kod jednih i kod drugih, novac znači više sreće u životu.

Stara izreka koja kaže da “novcam ne kupuje sreću”, potrvđena je brojnim studijama, pa i jednom veoma citiranom, objavljenom 2010. na Univerzitetu Prinston. Prema njenim rezultatima, kod ljudi koji su zaradili više od 75 hiljada dolara, porast bogatstva i sreće nije povezan.

U novom istraživanju, pitanje je glasilo: “Uzimajući sve u obzir, kako bi ste ocijenili stanje stvari ovih dana? Da li bi ste rekli da ste veoma srećni, prilično srećni ili ne baš srećni?”.

Ispitanici su tako podeljeni na osnovu visine prihoda i pažnja usmjerena na to odgovore u različitim decenijama.

Ispitanici, koji su u deceniji kada je došlo do inflacije stekli neku nekretninu, u vrijednosti većoj od 108 hiljada dolara, bili su pet posto više raspoloženi da kažu da su veoma srećni, nego ljudi koji su na pitanja istraživača odgovarali tokom devedesetih.

Novo istraživanje nije pronašlo dokaze da sreća opada nakon sticanja veće imovine, mada se nije bavilo pitanjem da li sreća raste nakon sticanja imovine veće od pomenute sume.

– Veza između novca i sreće, jača je sada nego u prethodnim decenijama – rekla Vašington postu jedna od autorki rada o tom istraživanju Jean Twenge, dodajući da opadanje sreće kod ljudi sa manjim prihodima možda rezultuje rastom nejednakosti.

Prema njenom zapažanju, vrijednost nekretnina se povećava, dok se smanjuje sposobnost ljudi da finansiraju svoje obrazovanje, prenosi Bankar.me.

The post Novac, ipak, donosi sreću appeared first on Biznis Info.

Ono što nam prvo pada na pamet kada kažemo novac, znači kada mislimo na gotovinu, ekonomisti nazivaju “M0”. Sve novčanice i sav sitniš svijeta na jednoj hrpi danas bi imale vrijednost od 5.200 milijardi dolara, odnosno 5,2 biliona dolara, piše hrvatski portal 24 sata.

Slijedi količina novca koji ekonomisti nazivaju “M1”, a koji čini svu gotovinu i sav novac koji se nalazi na svim računima svih banaka svijeta, ali “po viđenju”. To je novac koji imate (ili nemate) u banci na računu, ali koji možete podići kad god poželite. Takvog novca je na svijetu čak četiri puta više od onog u novčanicama. Sve zajedno, sav novac svijeta u ovoj kategoriji iznosi 25.000 milijardi dolara.

Pod onime što ekonomisti nazivaju “M2” podrazumijeva se sav iznos pod M1 plus sva svjetska mala, kratkoročno oročena štednja. Ovom kategorijom odlazimo još korak dalje i dolazimo do ukupnog iznosa od 60.000 milijardi dolara, odnosno 60 biliona dolara.

Na kraju imamo i kategoriju M3, do koje se dolazi kad se M2 pribroje sve dugoročno oročene vrijednosti, institucionalni novac tržišnih fondova i sva sila drugih tekućih ulaganja. Ovdje je ukupni iznos 80.900 milijardi dolara.

Već u ovim kategorijama, i to već jako rano, pojavljuje se kvazi-novac, a da još nismo stigli ni do finansijskih derivata, odnosno špekulisanja vrijednosnim papirima, onime što mnogi ekonomisti osuđuju kao čisto trgovanje apsolutno fiktivnim vrijednostima.

Kada bi se zbrojio sam sav dug svijeta, podjednako svako kreditno zaduženje svake osobe na svijetu, kao i dug svake države i sve tome slično, došlo bi se do 199.000 milijardi dolara.

U kakvom svijetu živimo pokazuje i podatak da je čak jedna trećina tog duga pozajmljena/nastala nakon globalne finansijske krize iz 2008.

Kad bismo pod novcem podrazumijevali i svu vrijednost finansijskih derivata, koji jesu apsolutno fiktivni, iza toga ne stoji ništa materijalno, ali se njima ipak trguje, došli bismo do ukupne vrijednosti od čak 1.200.000 milijardi dolara.

The post Koliko ima novca na svijetu appeared first on Biznis Info.

Evo šta su imali da kažu preduzetnici koji su postali milioneri a vrlo rado dijele savjete svima koji kreću u sličnu avanturu, prema pisanju sajta Bankar.me.

1. Rajan Bler (Ryan Blair) je direktor i suosnivač ViSalusa. On je bivši pripadnik bande koji je postao preduzetnik multimilioner.

# Čak i kada imate šta da izgubite, ponašajte se kao da to nije slučaj

Prije nisam imao šta da izgubim, ali sada kada to više nije slučaj, perspektiva mi se u potpunosti promijenila. Čak i nakon što ste uspjeli da izbijete na vrh i dalje treba da se ponašate kao da nemate šta da izgubite.

Pazite se čovjeka koji ima mnogo toga da izgubi, a ne ponaša se tako. Bez obzira na to koliko je neka osoba bogata ili koliku firmu ima – ljudi koji preduzimaju nešto, rizikuju bez straha od neuspjeha se na kraju probiju na tržištu.

2. Neli Akalp (Nellie Akalp) je direktorica CorpNeta ,strastvena preduzetnica, zagovornica malog biznisa i majka četvoro djece.

Ona je formirala više od 100.000 preduzeća i LLCa širom SAD-a, strastveno pomažući vlasnicima malih preduzeća da pokrenu, vode i zaštite svoje male biznise na pravi način.

# Radite da bi ste postali značajni, novac će doći

Ako želite uspjeh, on vam ne možete biti cilj. Ključ je u tome da ne brinete o uspjehu, već da se koncentrišete na to da postanete bitni, a uspjeh će doći uz to. Ako se bavite poslom koji volite i koji vas ispunjava, ostalo će doći samo. Iskreno, vjerujem da je razlog što sam tako finansijski uspješna taj što moj cilj nikada, čak ni na minut nije bio novac.

3. Trej Smit (Trey Smith) je osnivač Kayabit igara sa preko 11.000.000 preuzimanja, GameAcademy.com i L – Sistem Recordsa.

Stvorio je tri različita preduzeća u posljednjih 6 godina u ukupnom iznosu od preko 18.000.000 dolara samo od prodaje svojih proizvoda i usluga. Trej je nedavno završio sa pisanjem knjige o obrnutom inženjerskom bogatstvu.

# Traži i naći ćeš

Postoji na hiljade dokaza, čak i direktnih nacrta kako da zaradite novac ako znate gdje da tražite. Pronađite uspješnu kompaniju koja stvara proizvode ili usluge za koje ste zainteresovani i pokušajte da shvatite KAKO to rade.

Koristim proces koji se zove obrnuti inženjering kako bih izolovao dva važna faktora: Njihov promet i monetizaciju. Kako navode ljude da primijete njihove proizvode? Kako su ih zatim pretvore u kupce? Ako možete da odgovorite na ova dva pitanja sa sistemskim pristupom, odmah možete početi sa izgradnjom biznisa.

4. Brajan Šarples (Brian Sharples) je osnovao HomeAvai sa Karlom Šepardom u februaru 2005. godine.

Od tada, on je podigao skoro 405 miliona dolara u privatnom finansiranju, uspješno završio izlazak na berzu 2011. godine i stvorio 17 sajtova, kreirajući na taj način vodeće svjetsko onlajn tržište za smještaj za odmor.

# Voliš ono što radiš

1) Odaberite nešto što je u skladu sa vašim sopstvenim interesima i strastima, onda to nikada ne izgleda kao posao. 2) Nemojte se bojati neuspjeha. 3) Od ključnog je značaja posvetiti vrijeme nalaženju pravih ljudi za posao. Ako ste disciplinovani u pronalaženju najboljih i najpametnijih ljudi koji su pritom i timski igrači, onda će upravljanje biti lako. 4) Ne postoji zamjena za direktan kontakt sa korisnicima. Bilo da su srećni ili uznemireni zbog nečega, osjećaj je sjajan kada se povežete sa ljudima koji koriste vaše proizvode, jer odmah možete uvidjeti kako da ga unaprijedite.

5. Amber Šaub (Amber Schaub) je osnivač i izvršni direktor RuffleButts.com.

Kompanija se nalazi na 166. mjestu ‘2012 Inc. 500’ liste i nadmašila je cifru od 10 miliona dolara za ukupnu prodaju te godine.

# Ne dozvolite da vas zastraše

1) Radite više od svih ostali – možda nisam formalno najobrazovanija, najbolje finansijski obezbijeđena ili najpametnija osoba, ali daću sve od sebe što se tiče ambicije i odlučnosti. Zvuči kao kliše, ali uvjek ću se sjećati ovog citata: “Uvjek pređi i tu dodatnu milju, gužva je mnogo manja tamo gore.” 2) Svaki stručnjak je u jednom trenutku bio početnik – ne dozvolite im da vas zastraše i da vas natjeraju da odustanete od svog sna. Učite što više možete, što brže možete. 3) Etika je važna – ne zanima me što govore “to je samo posao”. Budite ambiciozni, ali ostanite vjerni svojim uvjerenjima i principima. Sve vam se kad-tad vrati.

6. Braća Čad i Troj Makvini (Chad and Troy McWhinney) su od sebe stvorili milionere kada su osnovali sopstvenu investicionu i razvojnu kompaniju za nekretnine – Makvini 1991. kupovinom 440 hektara zemljišta u Koloradu.

Od osnivanja Makvinija, Čad i Troj su preuzeli više od pet miliona kvadratnih metara razvojnih projekata širom Koloradu i izvan njega, učestvujući i u ponovnom razvoju istorijskog Union Station u Denveru, sa ciljem da ga ponovo otvore, 100 godina nakon prvog otvaranja u 1914.

# Usredsredite se na kvalitet i učinak

1) Angažujte izuzetne ljude, učinite da se osjećaju cijenjeno i da mogu da rade kao tim. 2) Radite kako biste stvorili sinergiju (energiju i balans). 3) Praktikujte Kaizen (japanska riječ za “mala poboljšanja” i “bolje”) svakodnevno se fokusirajući se na mala, svakodnevna poboljšanja sa vjerom da će se vremenom ishod postati veoma značajan. 4) Fokusirajte se na proširenje i postavite ciljeve koji su hrabri, strastveni, mjerljivi, napisani i pozitivni. 5) Brinite manje o rastu i više o kvalitetu i izvršenju posla. Kada se brinete o svojim klijentima i usput prevazilazite njihova očekivanja, rast i nove prilike dolaze uz to. 6) Ne zaboravite da uspjeh često dolazi onima koji se suoče sa neizbježnim.

7. Majk Berns (Mike Byrnes) je nacionalna govornik, vlasnik Birnes Consultinga, LLCa i njegova djela su objavljivana više od 250 puta.

Njegova firma pruža konsultantske usluge preduzećima kako bi postala još uspješnija.

# Budite misaoni lider

Na osnovu mog ličnog iskustva, isplati se biti misaoni lider u svojoj industriji. U današnjem svijetu, lako je objaviti svoje podatke (uključujući i video snimke ), ali su tradicionalni mediji i dalje veoma bitni.

Za dnevnu dozu inspiracije na Vašem putu ka vrhu pratite BiznisInfo vodič za uspjeh

The post 7 savjeta vrhunskih poduzetnika appeared first on Biznis Info.