Ukupno zaduženje Njemačke za 2027. godinu obuhvata i redovni državni budžet i posebne, namjenski formirane fondove za velike projekte poput odbrane i infrastrukture.

Dok se u osnovnom budžetu planira novo zaduživanje od 110,8 milijardi eura za tekuće državne rashode, dodatni krediti kroz vanbudžetske fondove povećavaju ukupan iznos na 196,5 milijardi eura, prenosi Tanjug.

Za vojsku 105 milijardi eura

Ukupna potrošnja savezne vlade planirana je na 543,3 milijarde eura u 2027, uz projekciju rasta na 625,1 milijardu eura do 2030. godine.

Dodatno, iz posebnih fondova biće izdvojeno 27,5 milijardi eura za vojsku i 58,2 milijarde eura za infrastrukturu i klimatske projekte. Ključni pokretači snažnog skoka rashoda su – odbrana i kamate.

Vojni budžet Njemačke trebalo bi da poraste na 105,8 milijardi eura u 2027, dok bi do 2030. mogao da dostigne gotovo 180 milijardi eura, što je približno 3,1 posto njenog bruto domaćeg proizvoda.

Istovremeno, troškovi kamata će porasti sa 30,3 na 42,7 milijardi eura već naredne godine, a do kraja ove decenije će se više nego udvostručiti.

Priprema se veliki paket reformi

Pored toga, planirana su ulaganja od 118,5 milijardi eura u 2027, što je blago povećanje u odnosu na ranije projekcije.

Ministar finansija Njemačke Lars Klingbajl najavio je i paket strukturnih reformi vrijedan oko 20 milijardi eura ušteda, ali konkretne mjere još nisu precizirane.

Među opcijama su smanjenje subvencija, reforme socijalnih sistema i uvođenje novih poreza, uključujući namete na plastiku, šećer i kriptovalute.

The post Njemačka planira novo ogromno zaduženje: Skoro 200 milijardi eura appeared first on Biznis Info.

Kako je izjavio za njemački Manager Magazin, kompanija je već smanjila kapacitete u Kini, dok se dodatni rezovi planiraju u Evropi, prije svega unutar brendova Volkswagen i Audi, do 2028. godine.

– Na taj način ćemo sa investicionih kapaciteta od preko 12 miliona doći na održivih oko devet miliona vozila godišnje – rekao je Blume.

On je podsjetio da je prodaja Volkswagen grupe nakon pandemije stabilizovana na oko devet miliona vozila godišnje, što je manje u odnosu na period prije 2020. godine.

Blume je naglasio da kompanija ostvaruje značajan napredak u smanjenju troškova, ali da višak kapaciteta i dalje predstavlja ozbiljan finansijski teret.

Ova strategija prati ranije najavljene mjere štednje, koje uključuju i smanjenje broja zaposlenih u Njemačkoj i drugim dijelovima poslovanja.

The post Volkswagen dramatično reže kapacitete: Milion vozila manje appeared first on Biznis Info.

Odrasla u Zadru i poslovno formirana u Njemačkoj, danas bez zadrške upozorava na opasnost ekonomije koja živi od rente, a zanemaruje proizvodnju.

Rođena je u Benkovcu, a odrasla u Zadru gdje je završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, smjer energetika te karijeru započela u Bagatu kao razvojna inženjerka, radeći i na konstrukciji specijalnih alatnih strojeva.

Magistrirala je sredinom 80-ih, a potom odlazi u Njemačku gdje se usmjerava na analize tržišta i troškova, stječući novo razumijevanje konkurentnosti u strojogradnji. Ističe kako joj put nije bio težak.

Kako je došlo do privatizacije firme u BiH

– Mislim da kad ste na jednom putu, da te teškoće toliko ni ne osjećate i da vam toliko ne smetaju. Uvijek gledam, kad su me ispitivali dok sam studirala mašinstvo, “je li bilo teško?”. Na kraju fakulteta nisam imala osjećaj da je bilo teško. Nekako je išlo sve po planu – kazala je.

Objasnila je da je tokom rada u Njemačkoj bila uključena u projekte analiza troškova i odluka “proizvesti ili kupiti”, kroz koje su njemačke firme nastojale povećati konkurentnost smanjenjem troškova nabave. U tom je kontekstu radila i na projektu za firmu Messer Cutting and Welding, kada su joj se javili ljudi iz Bosne i Hercegovine tražeći pomoć u pronalasku posla.

Navela je kako je, iako ih nije poznavala, osjetila snažnu potrebu pomoći im, dijelom i zbog ratnog iskustva koje su prošli. Poslala im je poslovne upite, a nakon što su uspjeli dobiti posao, pokrenut je proces privatizacije. Firma Messer iskazala je interes za kupovinu, no na kraju je odustala, zbog čega su se radnici ponovno našli u neizvjesnoj situaciji, što je bio trenutak kada su se ponovno obratili njoj.

– Nekako mi je ta njihova borba za opstanak djelovala na mene. Tada nisam imala nikakve vlasničke udjele u firmi u kojoj sam radila i onda sam počela vlasnike obrađivati. I na kraju sam to uspjela i firma je privatizirana 2004. godine. Tada je imala 52 zaposlenika, radili su 400.000 eura godišnje da bi danas došli na preko 700 radnika i na prihod koji je oko 35 miliona eura. Mislim, to se ne čini puno, ali je u metalu, u rezanju i u tom poslu kojim se bavimo prilično složeno i teško – izjavila je.

Plate iznad projekta u Federaciji BiH

Kaže da njena firma proizvodi dijelove za njemačke, austrijske i švicarske kompanije, koji se ugrađuju u bagere, alatne strojeve i mašine za pakiranje. Objašnjava da se radi o lancu u kojem velike evropske mašinske firme, kako bi ostale konkurentne, dio proizvodnje prebacuju na povoljnija tržišta.

Navodi da u njihovoj firmi dolaze metalne ploče i profili koje inženjeri razrađuju, a zatim se kroz rezanje, bravarske i zavarivačke radove, mašinsku obradu i lakiranje pretvaraju u gotove komponente. Ističe da proizvodi na kraju završavaju u montažnim linijama velikih svjetskih kompanija poput Liebherra, Groba i DMG Morija.

Njena firma posluje u Travniku i Prozoru-Rami. Navodi da je prosječna plata u kompaniji nešto viša od 2000 KM. Istaknula je da je to iznad prosjeka u Federaciji BiH, koji iznosi oko 1671 marku.

– Veće su plaće kod nas za nekih 30 ili 40 posto nego je prosjek Federacije. Trebate gledati da u prosjeku Federacije imate i banke i osiguravajuća društva i da je tu. Međutim, što se tiče samog sektora, mislim da smo bar 50 posto bolje plaćeni – rekla je.

Glavni poslovni cilj je da ljudi rado dolaze na posao

Prepoznatljiva je po posebnom odnosu prema radnicima i izraženoj brizi za njihove uslove rada i porodični život, što je i izazvalo interes za njen rad. U sklopu preduzeća u Travniku, uz proizvodni pogon, izgradila je i vrtić namijenjen djeci zaposlenika.

Objasnila je kako je na početku poslovanja u BiH ključnu ulogu imao njen suprug, tadašnji direktor, Austrijanac kojeg je sama dovela 2010. godine. Na prvom obraćanju zaposlenicima rekao je da mu je glavni poslovni cilj da ljudi rado dolaze na posao, što ju je u početku iznenadilo.

Navela je da joj je kasnije pojasnio kako takav pristup znači da su osigurani dobri uvjeti rada, uključujući i plate, te da to pokazuje da sistem dobro funkcionira. Istaknula je da je taj princip prihvatila i da ga i danas smatra važnim u vođenju firme.

– Kod nas se jedne godine rodilo 29 djece. To gledamo kad dolaze ovi paketići za Novu godinu i Božić, kad se dijele, i onda sam mislila, ima toliko mladih ljudi, prosječna starost nam je 30 i neku godinu. U Travniku mislim da je 33, u Rami je 27 i to su svi da kažem, u reproduktivnoj fazi. Tim ljudima sigurno će trebati vrtići. Onda smo zgradu koju smo planirali za stanove radnicima pretvorili u vrtić. Tamo ide 63 djece. Mislim da je jedan vrtić koji je primjeran u cijeloj okolini Travnika, u Srednjobosanskom kantonu. To vidimo i po roditeljima i po velikim zahtjevima za to – izjavila je.

Navodi kako je cijena tog vrtića 400 maraka, s tim da njeni zaposlenici 25 % plaćaju, a samohrani roditelji ne plaćaju ništa. Ostatak iz Travnika plaćaju punu cijenu.

Nisu odustali od gradnje zgrade sa stanovima

Iako su zgradu koja je prvotno trebala služiti kao stambeni prostor za radnike preusmjerili u vrtić, kaže kako i dalje imaju planove za stambeni projekt. Navela je da su krajem 2022. godine kupili zemljište u blizini tvornice te izradili projekt za izgradnju stambenog naselja.

Istaknula je da inzistira na izmjenama projekta jer ne želi apartmansko naselje namijenjeno kratkoročnom boravku, već funkcionalan kvart za život. Dodala je da očekuje kako bi radovi mogli započeti do kraja godine te da je projekt proizašao iz njene vizije razvoja, u kontekstu odlaska ljudi i pitanja kome se uopće grade novi stanovi.

– Stanovi se grade tim mladim ljudima koji ili ne mogu naći posao ili nemaju dovoljne plate, idu negdje u Njemačku da bi uštedjeli i da bi se tek u starosti vratili. I onda sam ja mislila da mi napravimo jedan projekt u kojem bi oni ostali ovdje i da odmah žive u tom stanu, da ne plaćaju velike stanarine. I mislim da je ideja izvrsna, veliki je interes za te stanove, i zbog toga jedva čekam – rekla je.

Objasnila je da je stambeni model zamislila kroz dugoročni najam u trajanju od deset godina, pri čemu bi stanari kroz mjesečne uplate zapravo otplaćivali stan, a sve što uplate ulazilo bi u konačnu kupoprodajnu cijenu utvrđenu na početku ugovora.

Navela je da bi nakon isteka tog razdoblja stanari mogli postati vlasnici, uz napomenu da bi se vrijednost nekretnina u međuvremenu vjerojatno povećala. Istaknula je i da se projekt razvija u suradnji sa Savjetom radnika, tijelom koje su sami uspostavili kako bi unaprijedili komunikaciju između uprave i zaposlenih te zajednički sudjelovali u donošenju odluka, uključujući i kriterije za dodjelu stanova.

Kritika današnjeg sistema – nekad smo sami gradili hidrocentrale

Objasnila je da se današnje stanje ne može uspoređivati s nekadašnjom industrijskom razinom, navodeći primjer hidroelektrane u Rami koja je krajem 60-ih u potpunosti izgrađena domaćim znanjem i resursima.

Istaknula je kako danas smatra nezamislivim da se takvi projekti ponove te upozorila na ozbiljnu devastaciju znanja i industrijskih kapaciteta u regiji, uprkos velikom potencijalu mladih ljudi.

– Mene stalno smeta da svi govore kako su oni nesposobni, kako su ovakvi, onakvi. Imam izuzetno dobro iskustvo s mladim ljudima koji dođu u naše radione, koji rade tamo. U Travniku postoji jedno društvo za robotizaciju, to su mladi dečki koji su otišli na svjetsko prvenstvo za robotiku u Shanghai i bili su na devetom mjestu. To je jedan potencijal koji moramo dozvoliti da se razvija školstvo i stavljati profesore, ne po nekoj političkoj funkciji, nego stvarno najboljima. Trebamo i graditi jedno meritokratsko društvo gdje će najbolji, najbolji doći do izražaja – izjavila je.

Objasnila je da u svemu što opisuje vidi simptome šireg društvenog problema te upozorava na, kako kaže, ozbiljnu devastaciju intelektualnog kapaciteta prostora.

Navela je da gubitak znanja vodi slabljenju te “kritične mase” potrebne za razvoj morala, etike i estetike, što smatra temeljem svakog društva. Dodala je da je upravo taj temelj u velikoj mjeri nestao u našem okruženju.

– Mi nikad nismo bolje živjeli, ali nismo bolje živjeli zbog toga što prodajemo djedovinu i zbog toga što živimo od nerada. I to, po mom mišljenju, nije u redu. Mislim da bi trebaju te tercijarne djelatnosti, ali bez razvoja primarnih djelatnosti mislim da ne možemo ići u jednu budućnost koja će nam donijeti prosperitet, koja će intelektualne potencijale naše djece i mladih ljudi na kojima sve ovo ostavljamo, koja će potaknuti da se što bolje izgradi ova zemlja – smatra Köpruner.

Iako se u turizmu i uslužnim djelatnostima radi, smatra da je važno gledati na kojem se intelektualnom i tehnološkom nivou to odvija te kakav profil radne snage takve djelatnosti traže. Istaknula je da se najčešće radi o poslovima poput ugostiteljstva, koje ne podcjenjuje, ali smatra da oni sami po sebi ne osiguravaju dugoročni razvoj društva.

Kaže i da su nekadašnji strojarski fakulteti bili u vrhu europske razine, dok danas mladi ljudi, zbog manjka industrijskih radnih mjesta, često nemaju gdje primijeniti stečeno znanje niti vidjeti proizvodne procese u praksi. Smatra da bi i poslodavci i država trebali aktivnije stvarati uvjete za otvaranje takvih radnih mjesta.

“Problem je više u slici nego u stvarnosti”

Smatra da je u Hrvatskoj često prisutna iskrivljena percepcija Bosne i Hercegovine, koja se, kako kaže, ne temelji na stvarnom životu ljudi. Istaknula je da u svom iskustvu, bilo u Hercegovini, srednjoj Bosni ili Sarajevu, nije susretala dojam da ljudi ne doživljavaju državu kao svoju, već da takve slike uglavnom proizlaze iz političkih narativa, a ne svakodnevne stvarnosti.

– Mogu pričati o svom iskustvu, ne o tome što ima na televiziji i što pojedini političari pričaju. Mogu reći što pričam s običnim narodom. Kad pogledate Bosnu i Hercegovinu, ona izgleda kao maternica Balkana. Iz te Bosne i Hercegovine ljudi su stoljećima išli, svejedno da li na istok, iako mislim manje na istok, više su punili hrvatske prostore, i nekad mi se ta paradigma da su Bosanci i Hercegovci hrvatska dijaspora, mislim prije da je obrnuta kad se pogleda sam tok kretanja stanovništva. Bosanci i Hercegovci imaju sve razloge biti ponosni na svoju zemlju. To je prekrasna zemlja, oni su divni ljudi, izjavila je.

– Bila bih presretna da mogu napraviti, i to mi je cilj, da napravim tvornicu takvu da se moj sin iz Njemačke vrati sa svojom porodicom i ovdje živi. Zbog toga što mislim da Bosna i Hercegovina pruža puno toga, bez obzira na probleme o kojima se čuje i o problemima o kojima vi pričate i koje ja čujem kad dođem u Hrvatsku. Mislim da su više medijski problemi koji su dati nego oni stvarni. Ima sigurno nacionalista, 5-10 % kao što ih ima svugdje, ali sav ovaj normalni svijet je predivan, istaknula je.

Kaže da u svim segmentima vidi prostor za napredak, ali smatra da je ključno mladima omogućiti otvaranje novih radnih mjesta kako bi imali razlog za povratak. Navodi vlastito iskustvo rada u Njemačkoj, gdje je, unatoč profesionalnom uspjehu i obiteljskim okolnostima, osjećala da su stranci često tretirani kao građani drugog reda.

Istaknula je da vjeruje kako sličan osjećaj dijele i ljudi iz Bosne i Hercegovine, ali da joj smeta stvaranje isključivo negativne slike o zemlji. Smatra da stalno naglašavanje negativnosti oblikuje iskrivljenu percepciju stvarnosti te da bi društvo trebalo razvijati uravnoteženiji i konstruktivniji pogled na vlastitu državu.

Iako je svjesna da je Bosna i Hercegovina nefunkcionalna i opterećena brojnim strukturnim problemima, kaže da kroz rad u Ekonomsko-socijalnom vijeću Federacije vidi i napore ljudi koji žele promjene te da je o dijelu političara i ministara s vremenom stekla pozitivnije mišljenje.

Smatra da je zemlja ograničena “dejtonskim okvirom” iz kojeg je teško izaći te da su nužni bolji pristupi kako bi se otvorio prostor za razvoj i konkretne projekte.

– Nisam protiv toga, ja sam za, ali ono što mislim kako smo tu našli rješenje da se odmah to odradi, a ovdje ne nađemo rješenje. Bosna i Hercegovina sa svojim političkim sustavom prilično ovisi o strancima i mislim kad bi tu došlo do neke promjene i nečega da ljudi uvide to, mislim da ti ljudi mogu napraviti više nego što trenutačno rade, rekla je.

Zabrinjavajući nedostatak znanja

Dotaknula se i pitanja obrazovanja, za koje smatra da je u ozbiljnom padu i u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj, bez velikih razlika između sustava. Objasnila je kako su u njenoj firmi, zbog problema u praksi, počeli testirati znanja mladih zaposlenika te uočili zabrinjavajuće nedostatke u osnovnim i stručnim znanjima.

Navela je da su s vremenom primijetili kako kandidati ne vladaju ni fakultetskim gradivom, zatim ni srednjoškolskim, pa čak ni osnovnoškolskim matematičkim pojmovima, što smatra izrazito zabrinjavajućim i demotivirajućim.

– Profesori su se našli u jednoj takvoj situaciji na državnim sveučilištima da nemaju studenata, jer svi idu kupiti te diplome. I onda idem gledati roditelje koliko podcjenjuju svoju djecu da im kupuju diplome umjesto da vjeruju njima da mogu sve to naučiti. Isto imate i po osnovnim školama gdje maltretiraju nastavnike da djeca imaju što bolje ocjene. Za mene je to katastrofično. To znači da vi ne vjerujete da vaše dijete može savladati gradivo osnovne škole. Profesori na državnim fakultetima više nemaju dovoljno studenata da bi njihove katedre opstale. Onda oni puštaju te studente da bi i oni mogli imati od čega živjeti. Imate cijeli kaos u cijelom sustavu i to je podcjenjivanje tih mladih ljudi, navela je.

Objasnila je da su kroz testiranja logičko-matematičkih zadataka uočili velike razlike u znanju i načinu razmišljanja mladih, pri čemu osnovni računski zadaci često predstavljaju problem, dok istovremeno postoji potencijal koji, kako smatra, nije dovoljno razvijen kroz sustav obrazovanja.

Navela je da je obrazovni sistem još uvijek zastario i neusklađen s potrebama 21. stoljeća te da se temelji na znanjima koja ne odgovaraju današnjim zahtjevima. Istaknula je da je upravo to bio jedan od razloga ulaska u projekt vrtića, a razmatraju i izgradnju škole kako bi se djeci omogućilo suvremenije i primjenjivije obrazovanje.

The post Poduzetnica sa 700 radnika otkriva tajnu: Visoke plate i briga o ljudima appeared first on Biznis Info.

Prema rezultatima istraživanja, čak 43 posto industrijskih kompanija planira ove godine ulagati u inostranstvu, što je tri procentna boda više nego prošle godine. Ušteda troškova jedan je od glavnih razloga takvih odluka, pa 41 posto kompanija planira ulaganja van Njemačke upravo iz tog razloga – najviše još od 2003. godine.

Kako je izjavio šef odjela za vanjsku trgovinu DIHK-a Volker Treier, rastući troškovi, strukturni problemi i slaba ekonomska situacija dodatno potiču kompanije da šire poslovanje izvan zemlje.

Istraživanje pokazuje i promjene u odredištima ulaganja. Interes za Sjevernu Ameriku opada, pa je udio kompanija koje planiraju investicije u toj regiji pao sa 48 na 44 posto. Istovremeno raste interes za Aziju, posebno za Kinu, dok sve veći broj kompanija razmatra ulaganja i u ostatak azijsko-pacifičke regije.

Ipak, eurozona ostaje najvažnije tržište za njemačke investicije – čak 64 posto kompanija navodi je kao ključnu destinaciju zbog stabilnosti, zajedničkog tržišta i zajedničke valute.

Analiza DIHK-a obuhvatila je oko 1.700 industrijskih kompanija, a rezultati ukazuju i na slabljenje konkurentnosti njemačke ekonomije, zbog čega sve više firmi razmatra premještanje dijela poslovanja u inostranstvo.

The post Njemačke kompanije pojačano ulažu u inostranstvu appeared first on Biznis Info.

Riječ je o značajnoj investiciji koja će biti realizirana u proizvodnom pogonu kompanije čije je sjedište u sarajevskom naselju Rajlovac.

Jačanje proizvodnih kapaciteta

Kredit EBRD-a sastoji se od dvije tranše – odobrene tranše do 5 miliona eura i dodatne, neobavezne tranše do 10 miliona eura. Sredstva će biti usmjerena na finansiranje kapitalnih ulaganja (capex), odnosno širenje proizvodnih kapaciteta kompanije.

Cilj projekta je unapređenje proizvodnje auto-dijelova koji će se isporučivati proizvođačima vozila (OEM), s fokusom na električna i hibridna vozila s niskim emisijama.

Nova radna mjesta i razvoj kadrova

Jedan od ključnih efekata investicije bit će otvaranje najmanje 100 novih radnih mjesta, prvenstveno za mlade i žene koje trenutno nisu aktivne na tržištu rada.

Planirano je i uspostavljanje centra za obuku, koji će omogućiti razvoj stručnih vještina zaposlenih kroz savremene programe edukacije.

Dio globalne automobilske industrije

Selzer Automotive Bosnia d.o.o. bavi se proizvodnjom metalnih komponenti i sklopova za automobilske transmisije, kočnice i motore, spremnih za ugradnju.

Kompanija je dio Selzer Group, njemačke grupacije koja je Tier 1 dobavljač za vodeće svjetske proizvođače automobila poput Volkswagen, BMW, Daimler i Stellantis.

Selzer Group je dio Ferral United Group, a krajnji vlasnik je investicioni fond Mutares, specijaliziran za restrukturiranje kompanija.

Podrška transformaciji industrije

Projekt ima i širi značaj jer doprinosi transformaciji automobilske industrije prema održivijim rješenjima, uključujući proizvodnju komponenti za električna i hibridna vozila.

Prema procjenama, investicija će pomoći kompaniji da unaprijedi operativne performanse i približi se međunarodnim standardima efikasnosti i konkurentnosti.

Ukupna vrijednost projekta iznosi 15 miliona eura, što potvrđuje rastući interes međunarodnih finansijskih institucija i investitora za industrijski razvoj u Bosni i Hercegovini.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Njemački gigant širi proizvodnju u Sarajevu: 100 novih radnih mjesta appeared first on Biznis Info.

Tokom 2025. godine, BDP po stanovniku u PPS-u značajno se razlikovao širom Evrope. Uz prosjek EU postavljen na 100, kretao se od 68 u Bugarskoj i Grčkoj do 239 u Luksemburgu, prema podacima Eurostata. To znači da je u Luksemburgu bio oko 3,5 puta veći nego u Bugarskoj i Grčkoj, piše Euronews. (Podaci za naš region na dnu teksta).

To znači da, nakon prilagođavanja razlikama u cijenama, prosječna osoba u EU može da priušti 100 jedinica zajedničke korpe robe i usluga. U Bugarskoj i Grčkoj može da priušti oko 68 jedinica, dok u Luksemburgu može da priušti oko 239 jedinica, a odmah iza njega je Irska sa 237 jedinica.

Ovi podaci pokazuju da Luksemburg i Irska ubjedljivo imaju najveći BDP po stanovniku, i to 139 posto, odnosno 137 posto iznad prosjeka EU. Nasuprot tome, u Bugarskoj i Grčkoj on je 32 posto ispod prosjeka EU, prenio je Bankar.me.

Osim ta dva izdvojena slučaja, Nizozemska ima najveći BDP po stanovniku u PPS-u sa 134 posto prosjeka EU, a slijede Danska sa 127 posto i Austrija sa 117 posto.

Njemačka (115 posto), Belgija (115 posto), Švedska (110 posto), Malta (110 posto) i Finska (101 posto) takođe su među državama iznad prosjeka EU.

Njemačka predvodi „veliku četvorku”

Među četiri najveće ekonomije EU, Njemačka ima najveći BDP po stanovniku u PPS-u, sa 115 odsto prosjeka EU. To je jedina zemlja iz te grupe iznad nivoa od 100 odsto. Francuska je blizu prosjeka EU sa 98 odsto, zatim slijedi Italija sa 96 odsto. Španija ima najniži nivo među njima, 92 odsto prosjeka EU.

Osam zemalja više od 20 posto ispod prosjeka EU

Pored Grčke i Bugarske, još šest zemalja je najmanje 20 odsto ispod prosjeka EU kada je riječ o BDP-u po stanovniku u PPS-u. To su Letonija (71 odsto), Slovačka (75 odsto), Mađarska (76 odsto), Hrvatska (78 odsto), Rumunija (79 odsto) i Estonija (79 odsto), pri čemu su podaci prikazani kao procenat prosjeka EU.

Ovaj pokazatelj iznosi i 81 odsto prosjeka EU u Poljskoj i Portugalu, što je blizu tog nivoa.

Luksemburg i Irska ne odražavaju potpunu sliku

Ipak, Luksemburg i Irska su specifični slučajevi. Eurostat navodi da je u Luksemburgu zaposlen veliki broj stranih radnika koji doprinose njegovom BDP-u, ali nisu dio rezidentnog stanovništva.

U Irskoj se visok nivo BDP-a po stanovniku djelimično može objasniti prisustvom velikih multinacionalnih kompanija koje posjeduju intelektualnu svojinu. Ugovorna proizvodnja povezana s tom imovinom povećava BDP, dok se veliki dio tako ostvarenog prihoda vraća krajnjim vlasnicima tih kompanija u inostranstvu.

Prosjek BDP-a po stanovniku u EU iznosi 41.600 eura

Izražen u eurima, prilagođenim PPS-u, prosječni BDP po stanovniku u EU iznosio je oko 41.600 eura tokom 2025, prema preliminarnim podacima. Među članicama EU kreće se od 28.300 eura u Bugarskoj do 99.300 eura u Luksemburgu.

Pored Luksemburga i Irske, BDP po glavi stanovnika u PPS-u premašuje 50.000 eura i u Nizozemskoj (55.600 evra) i Danskoj (52.800 eura).

U Njemačkoj iznosi 47.900 eura, dok je u Francuskoj 40.700 eura. U 10 zemalja EU, BDP po stanovniku je ispod 35.000 eura u PPS-u.

Istočna naspram zapadne i sjeverne Evrope

Uopšteno, zemlje istočne Evrope imaju najniži BDP po stanovniku u PPS-u, dok članice EU iz zapadne i sjeverne Evrope imaju najviši. Produktivnost rada, mjerena kao učinak po zaposlenom ili po satu rada, kao i intenzitet zaposlenosti, važni su faktori koji stoje iza razlika među državama, navodi Eurostat.

Jedan od tri građanina živi iznad prosjeka EU Tokom 2025. godine, samo 10 od 27 zemalja EU bilo je iznad prosjeka EU po BDP-u po stanovniku u PPS-u. U tim državama živi oko 34 odsto ukupnog stanovništva Unije. Ukupno gledano, jedan od tri građanina EU živi u zemlji u kojoj je BDP po stanovniku u PPS-u bio iznad prosjeka EU. To ukazuje na znatne razlike među državama članicama.

Kandidati za EU imaju niži BDP po stanovniku

Zemlje kandidati za članstvo u EU, Ujedinjeno Kraljevstvo i zemlje Evropske asocijacije za slobodnu trgovinu nijesu obuhvaćene preliminarnim rezultatima. Ipak, podaci za 2024. nude koristan uvid.

Zemlje kandidati imaju značajno niži BDP po stanovniku u PPS-u. On iznosi:

• 35 posto prosjeka EU u Bosni i Hercegovini
• 42 posto u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji
• 52 posto u Srbiji
• 53 posto u Crnoj Gori
• 72 posto u Turskoj.
• Osim Turske, zemlje kandidati imaju niže vrijednosti od svih članica EU.

Ujedinjeno Kraljevstvo (99 posto) blizu je prosjeka EU, dok zemlje EFTA imaju znatno viši BDP po stanovniku. On iznosi 160 posto prosjeka EU u Norveškoj, 151 posto u Švajcarskoj i 131 posto na Islandu.

Stvarna individualna potrošnja po stanovniku u PPS-u ključni je pokazatelj materijalnog blagostanja domaćinstava i životnog standarda. Razlike su prema toj mjeri manje izražene nego kod BDP-a stanovniku u PPS-u, prenosi Bankar.

The post Koja je najsiromašnija a koja najbogatija zemlja u regionu i Evropi appeared first on Biznis Info.

Riječ je o fabrici u Isberguesu, gdje bi proizvodnja trebala biti zaustavljena u periodu od juna do septembra ove godine. Ova mjera direktno će pogoditi oko 600 zaposlenih, koji će tokom zastoja koristiti mehanizme državne podrške u Francuskoj.

Iz kompanije poručuju da je odluka donesena zbog kontinuiranog slabljenja potražnje i sve izraženije konkurencije iz uvoza.

Niske cijene iz Azije ruše tržište

– Nalazimo se pod snažnim pritiskom zbog velikih količina čelika koje dolaze iz Azije po cijenama koje su često ispod evropskih proizvodnih troškova – izjavio je direktor Angelo Di Martino.

Dodaje da su hitno potrebne efikasnije trgovinske mjere na nivou Evropske unije kako bi se zaštitila domaća industrija i osigurali ravnopravni tržišni uslovi.

Thyssenkrupp Electrical Steel proizvodi specijalizirani elektrotehnički čelik koji ima ključnu ulogu u energetskom sektoru. Ova vrsta čelika koristi se u transformatorima, elektroenergetskoj infrastrukturi, ali i u tehnologijama poput vjetroelektrana.

Ozbiljni izazovi u industriji čelika

Prema podacima kompanije, uvoz ovih proizvoda u Evropsku uniju od 2022. godine značajno je porastao i sada čini više od polovine tržišta, što je dodatno oslabilo iskorištenost proizvodnih kapaciteta u Evropi.

Slični problemi bilježe se i u Njemačkoj, gdje Thyssenkrupp ima pogon u Gelsenkirchenu sa približno istim brojem zaposlenih. Oba postrojenja već su krajem prošle godine privremeno obustavljala rad na nekoliko sedmica, dok bi njemački pogon zasad trebao nastaviti s proizvodnjom.

Iako trenutna situacija ukazuje na ozbiljne izazove za evropsku industriju čelika, dugoročne prognoze ostaju optimistične. Analize tržišta pokazuju da bi potražnja za elektrotehničkim čelikom mogla značajno rasti do sredine stoljeća, prvenstveno zbog razvoja energetske infrastrukture i obnovljivih izvora energije.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Šok za industriju: Njemački div zatvara pogon, 600 radnika bez posla appeared first on Biznis Info.

Prvi neto minus EU-a s Kinom u trgovini automobilima pokazuje da se mijenja odnos snaga na globalnom tržištu automobila, ocijenila je konsultantska kompanija. Izvoz automobila i dijelova iz EU-a u Kinu pao je prošle godine za 34 posto, na 16 milijardi eura, navodi se u izvještaju koji prenosi agencija Hina.

Njemački izvoz prepolovljen

Od 2022. godine izvoz se tako više nego prepolovio. Uvoz iz Kine porastao je pak za osam posto, na 22 milijarde eura, pretvorivši izvozni višak u deficit u samo nekoliko godina. Sličan trend zabilježen je i na njemačkom tržištu. Za proizvođače automobila u Njemačkoj, evropskoj automobilskoj sili, Kina je u 2025. godini bila tek šesto najvažnije izvozno tržište. Iako je njemački izvoz i dalje premašivao uvoz, razlika je znatno smanjena, navodi se u analizi.

Od vrhunca u 2022. godini, njemački izvoz u Kinu više se nego prepolovio, s oko 30 milijardi eura na 13,6 milijardi eura. Uvoz vozila iz Kine porastao je pak za dvije trećine, na 7,4 milijarde eura. Ako se trenutni trendovi nastave, uvoz i izvoz mogli bi se ove godine izjednačiti, navodi se u analizi EY-a.

Prema riječima stručnjaka EY-a Constantina Galla, kineski proizvođači automobila trenutno se suočavaju s izazovima u Njemačkoj, gdje su Volkswagen, Mercedes-Benz i BMW do sada uspješno branili svoje tržišne udjele. Međutim, na drugim evropskim tržištima kineski proizvođači već su ubilježili značajnu prednost.

Očekuje se da će se u ovoj godini konkurencija dodatno intenzivirati, pojačavajući pritisak na Njemačku kao centar automobilske proizvodnje, rekao je Gall.

The post EU prvi put neto u minusu u trgovini automobilima s Kinom appeared first on Biznis Info.

UniCredit već posjeduje značajan udio u Commerzbank, a najnovijom ponudom želi povećati svoj vlasnički udio iznad ključnog praga od 30 posto. Prema pravilima njemačkog tržišta kapitala, prelazak tog praga zahtijeva formalnu javnu ponudu za preuzimanje preostalih dionica kompanije.

Snažne reakcije u Njemačkoj

Ponuda je strukturirana kao zamjena dionica – za svaku dionicu Commerzbank investitorima se nudi dio dionice UniCredita. Vrijednost potencijalne transakcije procjenjuje se na desetine milijardi eura, što bi ovaj potez svrstalo među najveće bankarske akvizicije u Evropi u posljednjoj deceniji.

Ukoliko bi preuzimanje bilo realizirano, nastala bi jedna od najvećih bankarskih grupa u Evropi, sa snažnim prisustvom na ključnim tržištima poput Njemačke, Italije i centralne i istočne Evrope.

Ipak, cijeli proces tek je na početku i očekuje se da će izazvati snažne reakcije u Njemačkoj. Commerzbank se smatra jednom od ključnih institucija njemačkog bankarskog sistema, zbog čega bi potencijalno preuzimanje od strane strane banke moglo otvoriti i politička pitanja.

Nova faza preslagivanja

Analitičari ocjenjuju da bi ovaj potez mogao pokrenuti novi talas konsolidacije u evropskom bankarskom sektoru, gdje se već duže vrijeme govori o potrebi stvaranja većih i konkurentnijih finansijskih grupa koje bi mogle parirati američkim i azijskim bankarskim gigantima.

Hoće li UniCredit uspjeti uvjeriti dioničare i regulatorna tijela da podrže ovaj ambiciozni plan, ostaje da se vidi, ali jedno je sigurno – evropsko bankarsko tržište ulazi u novu fazu velikih strateških preslagivanja.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Potres u Evropi: UniCredit krenuo u preuzimanje njemačkog diva appeared first on Biznis Info.

Mjera dolazi nakon što je kompanija zabilježila značajan pad profitabilnosti i suočila se s rastućim pritiskom konkurencije, posebno na kineskom tržištu, kao i s troškovima tranzicije prema električnim vozilima.

Profit više nego prepolovljen

Prema izvještajima, operativni profit Volkswagena u 2025. godini više je nego prepolovljen, što je dodatno povećalo pritisak na upravu da provede opsežne mjere štednje.

Kompanija je već ranije najavila širok program smanjenja troškova, s ciljem da do kraja decenije smanji troškove poslovanja za oko 20 posto. U tom procesu planirano je restrukturiranje proizvodnje, racionalizacija poslovanja i smanjenje broja zaposlenih.

Volkswagen je već započeo pregovore sa sindikatima o načinu provođenja mjera, pri čemu bi dio radnih mjesta mogao biti ukinut kroz dobrovoljne odlaske, prijevremene penzije i smanjenje zapošljavanja, kako bi se ublažio društveni uticaj rezova.

Loši finansijski rezultati

Prema finansijskim rezultatima za 2025. godinu, Volkswagen je ostvario prihod od oko 322 milijarde eura, što je približno na nivou prethodne godine. Međutim, operativni profit kompanije pao je na 8,9 milijardi eura, dok je godinu ranije iznosio oko 18 milijardi eura, što znači da je profit više nego prepolovljen.

Operativna marža pala je na svega 2,8 posto, što je znatno ispod nivoa iz prethodnih godina i jedan od glavnih razloga zbog kojeg je uprava pokrenula opsežan program restrukturiranja i smanjenja troškova.

Rastuća konkurencija iz Kine

Automobilska industrija u Evropi trenutno prolazi kroz jednu od najvećih transformacija u posljednjim decenijama. Proizvođači poput Volkswagena suočavaju se s rastućom konkurencijom kineskih proizvođača električnih vozila, visokim troškovima proizvodnje u Evropi i velikim ulaganjima potrebnim za razvoj novih tehnologija.

Analitičari upozoravaju da bi restrukturiranje Volkswagena moglo imati šire posljedice za njemačku i evropsku autoindustriju, koja već bilježi pad zaposlenosti i promjene u lancima proizvodnje.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Šok iz Wolfsburga: VW-u prepolovljen profit, slijedi 50.000 otkaza appeared first on Biznis Info.