Cristian Sallai, menadžer regionalnog ureda GNTB-a za Balkan, obratio se prisutnima i predstavio Njemačku kao turističku destinaciju, s posebnim naglaskom na tržište Bosne i Hercegovine.

Tokom 2025. godine u Njemačkoj je zabilježeno ukupno 497.411.242 noćenja gostiju (uključujući kampovanje), što predstavlja porast od 0,3 posto u poređenju s istim periodom prethodne godine.

Isti trend porasta nastavlja se i tokom 2026. godine – od januara do juna zabilježen je rast od 0,3 procenata u odnosu na isti period prethodne godine. Putnici iz Bosne i Hercegovine najradije putuju u Crnu Goru i Hrvatsku, dok je Njemačka na trećem mjestu. Svrha 55% ukupnih putovanja ostvarenih iz Bosne i Hercegovine je odmor, 31% su posjete porodici i prijateljima, a ostatak čine poslovna putovanja.

Maja Lunić, PR menadžerica regionalnog ureda, predstavila je četiri globalne kampanje i tri tematska fokusa kojima Turistička organizacija Njemačke (GNTB) promoviše Njemačku na međunarodnom tržištu tokom 2026. godine. U središtu kampanja je Njemačka kao kulturna i city-break destinacija, s akcentom na autentična iskustva, gastronomiju i prirodu.

„Your Next Stop: Travel Destination Germany” i „Culinary Germany”

Prema ekskluzivnom istraživanju koje je Appinio proveo za GNTB, city-break putovanja nalaze se među tri najveća interesa međunarodnih putnika širom svijeta. Zahvaljujući kozmopolitskoj i bogatoj kulturnoj sceni te raznolikom urbanom životu, Njemačka je broj jedan kulturna i city destinacija za Evropljane koji putuju svijetom.

Prema Appinio istraživanju naručenom od strane GNTB-a, upoznavanje lokalne kuhinje najčešće je spominjana aktivnost međunarodnih city i kulturnih putnika, odmah nakon istraživanja kulturne baštine i znamenitosti.

Kampanja „Culinary Germany” ima za cilj pozicionirati Njemačku kao raznoliku i atraktivnu gastronomsku destinaciju. Glavna poruka kampanje naglašava kako se jedinstvena kulturna iskustva stvaraju kroz blisku povezanost kuhinje, gastronomije i gostoprimstva. Inspirativna kampanja „Culinary Germany” predstavlja Njemačku kao zemlju gastronomskih užitaka i kulture u svim njenim aspektima.

„Feel Good – Experiences that last”

Jedan od ključnih ciljeva strategije održivosti GNTB-a jeste pozicionirati Njemačku kao destinaciju koja nudi širok raspon certificiranih održivih proizvoda. Međunarodno višestruko nagrađivana kampanja „Simply Feel Good” pokazuje

kako je moguće provesti raznolik odmor u skladu s očuvanjem okoliša – bilo u prirodi ili u gradu. Tokom 2026. GNTB ponovo lansira kampanju pod novim sloganom „Feel Good – Experiences that last”.

„Season’s Greetings from Germany”

Gotovo svako peto međunarodno noćenje u Njemačkoj ostvaruje se u novembru i decembru. Vodeće destinacije uključuju gradove s posebno velikim, raznolikim i poznatim božićnim sajmovima poput Münchena, Kölna, Frankfurta i Nürnberga, a uspjehe bilježe i manji gradovi i regije.

Prema podacima Njemačkog udruženja sajamskih organizatora, posjetioci su na božićnim sajmovima 2024. ostvarili promet od 4,17 milijardi eura, dok je dodatnih 4,88 milijardi eura potrošeno izvan samih sajamskih prostora. GNTB svake godine promoviše posebnu atmosferu velikih i malih gradova tokom praznične sezone putem kampanje „Season’s Greetings from Germany”. U 2026. kampanja će ponovo promovisati putovanja u Njemačku tokom adventskog perioda, čime će posebno podržati hotelski i maloprodajni sektor urbanih destinacija.

150 godina Bayreuth festivala

Njemačka je čvrsto pozicionirana kao broj jedan kulturna destinacija za Evropljane koji putuju svijetom. U 2026. GNTB će godišnjicu Bayreuth festivala koristiti kao tematski fokus za promociju gradova i regija u kojima je Richard Wagner živio i radio ili koji su usko povezani s njegovim opusom, predstavljajući ih kao kulturne dragulje Njemačke.

To uključuje sam Bayreuth, koji je – zahvaljujući Festspielhausu i Markgrofovskoj operi – jedini njemački grad na listi „52 Places to Go” New York Timesa za 2026. godinu. Dodatni prijedlozi putovanja, uključujući Leipzig, Dresden, Eisenach i Nürnberg, ističu širok spektar Wagnerovih iskustava širom Njemačke.

Porodica i prijatelji u prirodi

Prema podacima IPK Internationala, odmori u ruralnim područjima među evropskim posjetiocima Njemačke porasli su za četiri posto u 2025., dok su odmori u planinama i uz vodu također zabilježili rast. GNTB odgovara na taj trend fokusiranjem na aktivnosti u prirodi za porodice, poput planinarenja, biciklizma i aktivnosti na vodi.

Posebna tematska stranica predstavljat će preporuke poput hotela prilagođenih porodicama, seoskih domaćinstava, šetnji kroz krošnje drveća i parkova divljih životinja.

The post Putnici iz Bosne i Hercegovine najradije putuju u Crnu Goru i Hrvatsku, dok je Njemačka na trećem mjestu appeared first on Biznis Info.

Pokazali su to izračuni njemačkog Instituta za ekonomska istraživanja (IW) koje je objavio Reuters.

Strane kompanije uložile su u Njemačku oko 86 milijardi eura, prema podacima njemačke centralne banke Bundesbank o transakcijama direktnih stranih ulaganja.

Prošlogodišnja ulaganja bila su gotovo 11 posto iznad medijana za razdoblje od 2015. do 2024. godine, iako direktna strana ulaganja iz godine u godinu mogu znatno oscilirati, prenosi Hina.

Ulaganja iz SAD-a pala su gotovo 44 posto, na 11,8 milijardi eura.

Američke kompanije lani su sudjelovale s oko 14 posto u ukupnim stranim ulaganjima u Njemačku, dok je njihov udio godinu ranije premašivao 36 posto.

Velika Britanija najveći investitor

Velika Britanija pritom je postala najveći pojedinačni izvor stranih ulaganja u Njemačkoj. Britanske kompanije uložile su 26 milijardi eura, oko 284 posto više nego godinu ranije, čime su činile gotovo 31 posto ukupnih ulaganja i pretekle SAD.

Kompanije iz drugih država članica Evropske unije uložile su oko 43 milijarde eura, 2,7 posto manje nego godinu ranije, ali i dalje više od polovine ukupnih stranih ulaganja u Njemačku.

The post Strana ulaganja u Njemačku lani porasla 50 posto, Britanija pretekla SAD appeared first on Biznis Info.

Najveće iznenađenje analize jest činjenica da su njemački zaposlenici s punim radnim vremenom tek na šestom mjestu po visini medijalnih primanja, dok zaposlenici iz čak pet stranih država zarađuju znatno više od domaćih radnika, prenosi Fenix magazin.

Ko zarađuje najviše: Indijci i Azijci na vrhu liste

Njemački radnici zaposleni na puno radno vrijeme ostvarili su medijalnu bruto plaću od 4.396 eura mjesečno. No, radnici iz sljedećih zemalja ostvaruju znatno veće iznose:

• Indija: 5.445 eura bruto (čak 1.049 eura više od njemačkog medijana)
• Tajvan: 5.395 eura
• Kina: 5.065 eura
• Egipat: 4.563 eura
• Bjelorusija: 4.533 eura

Visoka primanja stručnjaka iz Indije i azijskih zemalja rezultat su visokih kvalifikacija, prvenstveno u IT sektoru, inženjeringu i medicini.

U tim skupinama iznimno je mali udio onih s niskim primanjima (manje od 2.811 eura) – kod radnika s Tajvana taj udio iznosi tek 7 posto, kod Kineza 10,8 posto, a kod Indijaca 13,1 posto (u usporedbi s 12,3 posto kod Nijemaca).

Dno liste: Najniže plaće za radnike iz kriznih područja

Na drugom kraju ljestvice nalaze se države iz kojih je u proteklim godinama pristigao najveći broj izbjeglica. Njihova medijalna primanja zaostaju za više od 1.500 eura u odnosu na njemačke radnike:

• Somalija: 2.798 eura
• Irak: 2.804 eura
• Afganistan: 2.817 eura
• Sirija: 2.822 eura
• Ukrajina: 2.825 eura

Sve veći jaz u ukupnom prosjeku

Gledajući cjelokupno tržište, strani radnici u Njemačkoj u prosjeku zarađuju 3.358 eura mjesečno, što je za 1.038 eura manje od njemačkih kolega. Taj se jaz u odnosu na 2024. godinu dodatno povećao (tada je iznosio 973 eura).

Uz to, statistika pokazuje da čak 70 posto svih stranih radnika s punim radnim vremenom prima plaću koja je niža od njemačkog medijalnog prosjeka, dok se gotovo svaki treći strani zaposlenik (30,6 posto) nalazi u sektoru niskih primanja.

The post Iznenađujući podaci iz Njemačke: Radnici iz pet zemalja zarađuju više od samih Nijemaca appeared first on Biznis Info.

Predsjednik Nadzornog odbora Commerzbanka Jens Weidmann izjavio je da je, nakon promjena u vlasničkoj strukturi, vrijeme za “konstruktivne razgovore” između dvije banke kako bi se zaštitili interesi zaposlenih, klijenata i dioničara.

– Moramo voditi konstruktivne razgovore kako bismo definirali ključne uslove za zaposlene, dioničare i klijente banke – poručio je Weidmann.

Dodao je da bi Commerzbank želio da se situacija razvijala drugačije, ali da je odnos snaga među dioničarima sada jasan.

UniCredit nadomak kontrole

Ovaj zaokret dolazi nakon što je UniCredit povećao svoj udio u Commerzbanku na gotovo 48 posto kapitala, odnosno blizu 50 posto glasačkih prava, čime je praktično osigurao dominantan položaj među dioničarima. Potpuni prijenos dijela dionica i dalje zavisi od regulatornih odobrenja koja se očekuju do kraja godine.

Izvršni direktor UniCredita Andrea Orcel prethodno je pozvao na razgovore s njemačkom vladom i predstavnicima zaposlenih, dok je Commerzbank insistirao da u pregovore mora biti uključena i njegova uprava.

Mijenja se stav Njemačke

Moguće preuzimanje Commerzbanka izazvalo je snažne političke reakcije u Njemačkoj, gdje su se i savezna vlada i uprava banke dugo protivili preuzimanju.

Međutim, njemački kancelar Friedrich Merz nedavno je izjavio da vlada neće blokirati transakciju, iako se i dalje protivi načinu na koji je UniCredit gradio svoj vlasnički udio.

Borba za Commerzbank traje još od 2024. godine, kada je UniCredit počeo kupovati dionice njemačke banke. Nova poruka iz Frankfurta prvi je jasan signal da bi dvije strane, nakon dugog perioda sukoba, mogle započeti formalne pregovore o uslovima preuzimanja.

Analitičari smatraju da bi spajanje UniCredita i Commerzbanka moglo značajno promijeniti odnos snaga u evropskom bankarskom sektoru i stvoriti jednu od vodećih prekograničnih bankarskih grupacija u Evropskoj uniji.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Nastaje jedna od najvećih bankarskih grupacija u Evropi: Njemački gigant Commerzbank dobija novog vlasnika appeared first on Biznis Info.

Štrajk je zahvatio 20 kompanija u saveznim zemljama Donja Saska, Bremen, Hamburg i Schleswig-Holstein.

Radnici traže veće plate

Razlog štrajka su pregovori o novom kolektivnom ugovoru. Sindikat traži povećanje plata od 5,8 posto, odnosno najmanje 235 eura mjesečno, s retroaktivnom primjenom od 1. juna. Također zahtijeva da novi kolektivni ugovor vrijedi 12 mjeseci te povećanje naknada za naučnike, prenosi Fenix magazin.

Sindikat nezadovoljan ponudom poslodavaca

Iz sindikata ističu kako su i prošle sedmiceodržani manji upozoravajući štrajkovi, no tvrde da su poslodavci u posljednjem krugu pregovora tek neznatno poboljšali svoju ponudu.

NGG poručuje da radnici neće prihvatiti sporazum koji bi doveo do pada realnih plaća, posebno s obzirom na dobre poslovne rezultate i visoke prihode koje su kompanije ostvarile posljednjih godina.

Među kompanijama pogođenima štrajkom nalaze se i poznati proizvođači poput Nestléa u Hamburgu, Bahlsena u Hannoveru, Schwartauer Werkea pokraj Lübecka te tvornice sladoleda Froneri u Uelzenu.

The post U utorak veliki štrajk u njemačkim tvornicama, radnici traže veće plate appeared first on Biznis Info.

Riječ je o nekadašnjem aerodromu Tegel (TXL), koji je izgrađen za svega 90 dana, spasio milione ljudi tokom Hladnog rata, a sada prolazi kroz jednu od najvećih urbanih transformacija u Evropi, piše BiznisInfo.ba.

Izgrađen za samo 90 dana

Priča o Tegelu počinje 1948. godine, kada je Zapadni Berlin ostao odsječen od ostatka svijeta. Postojeći aerodromi više nisu mogli podnijeti ogroman broj transportnih letova kojima su u grad stizali hrana, gorivo i lijekovi. Bilo je potrebno hitno izgraditi novi aerodrom.

Na prostoru nekadašnjeg vojnog poligona, više od 19.000 ljudi, među kojima su bili građani, studenti i lokalne kompanije, radilo je danonoćno.

Rezultat je bio gotovo nezamisliv – nova pista završena je za samo 90 dana, a Tegel je postao ključni dio vazdušnog mosta koji je održao Zapadni Berlin u životu.

Aerodrom ispred svog vremena

Šezdesetih godina Tegel prelazi na civilni saobraćaj, a 1974. dobija Terminal A, koji će postati jedno od najpoznatijih aerodromskih arhitektonskih rješenja na svijetu.

Mladi arhitekti Meinhard von Gerkan i Volkwin Marg osmislili su heksagonalni terminal u kojem je svaki izlaz imao vlastitu prijavu putnika, sigurnosnu kontrolu i izlaz za ukrcavanje.

Ideja je bila jednostavna – putnik može parkirati automobil svega nekoliko metara od aviona, bez dugih hodnika i presjedanja autobusima. Od automobila do sjedala u avionu bilo je moguće stići za svega 15 minuta, zbog čega je Tegel decenijama bio jedan od omiljenih evropskih aerodroma.

Kraj jedne ere

Nakon ujedinjenja Njemačke broj putnika naglo je rastao, pa je Tegel 2019. godine opslužio više od 24 miliona putnika, iako je bio projektovan za znatno manji kapacitet.

Aerodrom je trebao biti zatvoren mnogo ranije, ali su višegodišnja kašnjenja u izgradnji novog aerodroma Berlin Brandenburg produžila njegov rad za gotovo deset godina.

Posljednji komercijalni let poletio je 8. novembra 2020., čime je završena 72 godine duga historija jednog od najpoznatijih evropskih aerodroma.

Od aerodroma do grada budućnosti

Za razliku od mnogih napuštenih aerodroma širom svijeta, Tegel neće biti srušen. Na prostoru od oko 500 hektara nastaje Berlin TXL – Urban Tech Republic, jedan od najvećih evropskih istraživačkih i tehnoloških parkova.

Plan predviđa prostor za čak 1.000 kompanija, univerzitetski kampus, laboratorije, istraživačke centre i startup zajednicu fokusiranu na tehnologije budućnosti – od održive gradnje i energije do mobilnosti, reciklaže i pametnih gradova.

Istovremeno se gradi i novo stambeno naselje Schumacher Quartier sa 5.000 stanova za oko 10.000 stanovnika, uz škole, vrtiće, sportske sadržaje i trgovine.

Gradnja uz uklanjanje bombi iz Drugog svjetskog rata

Prije početka radova bilo je potrebno riješiti još jedan veliki problem. Tokom čišćenja terena pronađene su stotine kilograma neeksplodiranih ubojnih sredstava iz Drugog svjetskog rata.

Do sredine 2021. godine uklonjeno je gotovo 900 kilograma bombi i druge municije, dok Njemačka i danas svake godine deaktivira oko 5.500 zaostalih bombi iz rata.

Simbol nove Njemačke

Tegel je nastao kao hitno rješenje u vrijeme jedne od najvećih evropskih kriza nakon Drugog svjetskog rata. Više od sedam decenija kasnije isti prostor ponovo dobija novu ulogu – ne kao aerodrom, već kao mjesto gdje će se razvijati tehnologije i kompanije koje bi mogle oblikovati gradove budućnosti.

Upravo zato se transformacija Tegela danas smatra jednim od najambicioznijih projekata urbane obnove u Evropi.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Jedan od najvećih projekata u Evropi: Aerodrom koji je spasio milione ljudi postaje grad budućnosti appeared first on Biznis Info.

U takvim trenucima postavlja se pitanje koja je strategija najbolja. Treba li odmah dati otkaz i pronaći novi posao prije nego što tržište rada preplave hiljade drugih tražitelja posla? Ili je pak pametnije čekati i preuzeti otpremninu?

Ugledni njemački odvjetnik za radno pravo, Volker Görzel, ističe da prva stvar koju radnik mora analizirati jest prijeti li kompaniji potpuno zatvaranje pogona ili se radi samo o djelomičnom smanjenju kapaciteta, piše Fenix magazin.

Ako se cijeli pogon ili tvornica zatvaraju, ishod je jasan – svi moraju otići. U kompanijama koje imaju radničko vijeće (Betriebsrat) u tom se slučaju obavezno dogovara socijalni plan i isplata otpremnina.

Ko bi trebao odmah prihvatiti novi posao, a ko treba čekati?

Odvjetnik Görzel slikovito objašnjava različite životne i profesionalne situacije radnika:

Mladi radnici s kraćim stažom: „Mladom inženjeru s dvije godine staža u firmi savjetovao bih da odmah krene u potragu za novim poslom, čak i ako to znači da će ostati bez otpremnine.“ Mlađi stručnjaci lako pronalaze nove poslove, a njihova bi otpremnina ionako bila mala zbog kratkog staža.

Stariji radnici s dužim stažem i obvezama: Što je radnik stariji, što ima više obiteljskih obaveza (poput uzdržavanja djece), što je manje mobilan i što duže radi u firmi, odluka postaje složenija. U ovom slučaju visina otpremnine raste s godinama staža, a starijim radnicima je znatno teže na brzinu pronaći adekvatno i jednako plaćeno radno mjesto. Za njih je čekanje i pregovaranje često bolja opcija.

Važan savjet za ugovor o radu: Svatko ko sumnja da bi njegova podružnica ili tvornica mogla biti zatvorena, trebao bi odmah provjeriti tačnu klauzulu o mjestu rada u svom ugovoru. Ako ugovor dopušta premještaj na drugo radno mjesto ili drugu lokaciju iste firme, vaš posao zapravo nije nužno izgubljen, a poslodavac vas ne može samo tako otpustiti kao tehnološki višak.

Isplati li se dobrovoljni odlazak uz bonus?

Kod djelomičnih zatvaranja ili restrukturiranja, poslodavci moraju pažljivo odabratitko odlazi, a ko ostaje. Danas su u Njemačkoj iznimno popularni takozvani “programi za dobrovoljce” (Freiwilligenprogramme). Radnicima se nudi sporazumni raskid ugovora uz finansijski poticaj ako sami odluče otići.

Odvjetnik Görzel napominje da se ovdje brzina može itekako isplatiti: „Često postoje posebni bonusi za one koji brzo donesu odluku i potpišu ugovor do određenog roka. Ti bonusi mogu iznositi dodatnih 30.000 do 40.000 eura povrh standardne otpremnine.“

Međutim, dobrovoljni odlazak krije i dvije velike zamke:

Pravo odbijanja: Poslodavac nije dužan pustiti svakoga. Ako se radi o ključnom radniku kojeg firma želi zadržati, uprava može odbiti njegov zahtjev za dobrovoljni odlazak uz otpremninu.

Blokada na zavodu za zapošljavanje: Budući da ste sami pristali na prekid radnog odnosa, njemački zavod za zapošljavanje (Agentur für Arbeit) u pravilu će vam izreći privremenu zabranu (blokadu) primanja naknade za nezaposlene (Arbeitslosengeld) u trajanju do 12 sedmica.

Šta se događa kod poslovno uvjetovanog otkaza?

Ako se ne skupi dovoljno dobrovoljaca, poslodavac mora pribjeći poslovno uvjetovanim otkazima (betriebsbedingte Kündigung) na temelju socijalnog plana. Prilikom izrade ovog plana primjenjuje se socijalni odabir (Sozialauswahl).

Rizik od dobivanja otkaza drastično opada ako radnik ima duži radni staž u firmi, ako je starije životne dobi, ako ima obavezu uzdržavanja članova obitelji ili ako ima utvrđen invaliditet.

„Svako ko ima visoku razinu socijalne zaštite na temelju ovih kriterija, a po svaku cijenu želi zadržati svoj posao, može svjesno riskirati i čekati poslovno uvjetovani otkaz jer su velike šanse da će ga firma morati zadržati“, zaključuje odvjetnik Görzel.

The post Talas otkaza i zatvaranja u Njemačkoj, šta je bolje za radnike: Otići odmah ili čekati otpremninu? appeared first on Biznis Info.

Razlog za takve priče nije teško pronaći. Volkswagen prolazi kroz bolnu transformaciju obilježenu padom profitabilnosti, oštrom konkurencijom kineskih proizvođača električnih vozila, viškom proizvodnih kapaciteta u Evropi i najavljenim zatvaranjem fabrika te velikim smanjenjem broja radnih mjesta, piše BiznisInfo.ba.

Posljednjih dana dodatne špekulacije izazvale su informacije da su pojedini kineski proizvođači zainteresovani za Volkswagenove fabrike u Evropi, zbog čega su se pojavila pitanja da li bi naredni korak mogla biti i kupovina cijele kompanije. No, koliko je takav scenario zaista moguć?

Glasine demantovao i izvršni direktor

Na nagađanja je reagovao i izvršni direktor Volkswagena Oliver Blume, koji je odbacio tvrdnje da kompanija vodi pregovore o prodaji kineskim proizvođačima.

Prema njegovim riječima, Volkswagen nema planove za prodaju niti razmatra preuzimanje od strane kineskih kompanija. Ipak, činjenica da su se ovakve špekulacije uopšte pojavile pokazuje koliko se odnos snaga u globalnoj automobilskoj industriji promijenio posljednjih godina.

Volkswagen više nije učitelj, već učenik

Prije samo desetak godina upravo je Volkswagen bio jedna od kompanija koja je kineskim partnerima prenosila znanje o proizvodnji automobila. Danas je situacija gotovo obrnuta.

Kineski proizvođači električnih automobila poput BYD-a i XPenga postali su tehnološki lideri u mnogim segmentima, posebno kada je riječ o baterijama, softveru i razvoju pametnih električnih vozila.

Volkswagen je zato promijenio strategiju. Umjesto da pokušava sam sustići kinesku konkurenciju, odlučio je sarađivati s njom.

Njemački gigant je još 2023. investirao u XPeng i postao njegov dioničar, a dvije kompanije zajedno razvijaju novu generaciju električnih automobila namijenjenih kineskom tržištu. Partnerstvo uključuje zajednički razvoj platformi, softvera i ključnih tehnoloških rješenja, čime Volkswagen nastoji ubrzati razvoj novih modela i smanjiti troškove.

Prvi model razvijen u okviru ove saradnje već je sišao s proizvodne trake, a njemačka kompanija otvoreno govori o strategiji “In China, for China”, kojom sve veći dio razvoja i inovacija prepušta lokalnim timovima.

Zašto je prodaja Volkswagena malo vjerovatna

Iako Volkswagen prolazi kroz težak period, potpuna prodaja kineskom investitoru bila bi izuzetno teško ostvariva. Razlog leži u jedinstvenoj vlasničkoj strukturi kompanije.

Najveći uticaj imaju investicijska kompanija Porsche SE, iza koje stoje porodice Porsche i Piëch, zatim njemačka savezna pokrajina Donja Saksonija (Lower Saxony), kao i predstavnici radnika koji imaju izuzetno snažnu ulogu u upravljanju kompanijom.

Poseban zakon poznat kao Volkswagen Law daje Donjoj Saksoniji blokirajući uticaj na ključne odluke, dok predstavnici zaposlenih imaju polovinu mjesta u nadzornom odboru. To praktično znači da bi svaka promjena kontrole nad kompanijom zahtijevala političku i sindikalnu saglasnost, što čini potpuno kinesko preuzimanje vrlo malo vjerovatnim.

Kineski uticaj ipak raste

To, međutim, ne znači da kineski uticaj neće nastaviti rasti. Naprotiv. Sve je više prijedloga da se automobili koje Volkswagen danas razvija za kinesko tržište proizvode i u Njemačkoj kako bi se iskoristili nepopunjeni kapaciteti fabrika i sačuvala radna mjesta.

Takvu mogućnost javno je podržao i premijer Donje Saksonije Olaf Lies, čija pokrajina ima značajan vlasnički udio u Volkswagenu. Drugim riječima, iako Kinezi možda neće kupiti Volkswagen, mogli bi imati sve veći uticaj na ono što će se u njegovim fabrikama proizvoditi.

Možda je važnije jedno drugo pitanje

Zbog svega toga, možda je pogrešno pitanje da li će Kinezi kupiti Volkswagen. Mnogo zanimljivije je pitanje može li Volkswagen postati “kineski” i bez promjene vlasnika.

Ako se nastavi sadašnji trend, budući Volkswagenovi automobili mogli bi koristiti kineske platforme, kineski softver, kinesku elektroniku i tehnologije razvijene u partnerstvu s kineskim kompanijama.

To bi predstavljalo istorijski preokret. Decenijama je Volkswagen izvozio njemačko znanje u Kinu i pomagao razvoju tamošnje automobilske industrije.

Danas se prvi put događa suprotan proces – kineske tehnologije postaju ključni dio budućnosti jednog od najvećih simbola njemačke industrije. Upravo zato, iako je potpuno kinesko preuzimanje Volkswagena malo vjerovatno, promjena koja se već događa mogla bi biti mnogo dublja i dugoročnija od same promjene vlasništva.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Hoće li Volkswagen postati kineski: Preokret koji je do jučer bio nezamisliv appeared first on Biznis Info.

Program obuhvata 34 reformske mjere, među kojima se izdvajaju oko 10 milijardi eura godišnjih poreznih olakšica za građane, reforma penzionog sistema, smanjenje birokratije te izmjene pravila na tržištu rada. Paket još mora dobiti odobrenje njemačkog parlamenta.

Porezne olakšice prvenstveno su namijenjene porodicama s nižim i srednjim primanjima. Prema procjenama vlade, prosječna porodica s dvoje djece mogla bi imati više od 600 eura dodatnog raspoloživog dohotka godišnje nakon što mjere budu u potpunosti provedene.

Veći porezi za najbogatije

Kako bi finansirala smanjenje poreznog opterećenja za većinu građana, njemačka vlada planira povećati najvišu stopu poreza na dohodak sa 45 na 47 posto za osobe s najvišim prihodima.

Merz smatra da će se na taj način povećati potrošnja domaćinstava, ali i konkurentnost njemačke privrede koja se posljednjih godina suočava sa slabim rastom, visokim troškovima energije i padom investicija.

Strožija pravila za bolovanje

Veliku pažnju izazvale su i reforme tržišta rada. Jedna od najznačajnijih promjena jeste ukidanje mogućnosti da zaposleni telefonskim putem otvore bolovanje. Umjesto toga, ljekarska potvrda bit će potrebna već od prvog dana odsustva s posla.

Vlada planira i fleksibilnija pravila za ugovore na određeno vrijeme, kao i pojednostavljenje pojedinih procedura zapošljavanja, s ciljem povećanja produktivnosti i smanjenja administrativnih opterećenja za poslodavce.

Reforma penzionog sistema i manje birokratije

Program uključuje i reformu penzionog sistema, koja predviđa postepeno usklađivanje starosne granice za odlazak u penziju s očekivanim životnim vijekom nakon 2031. godine.

Istovremeno, planirano je ubrzavanje izdavanja dozvola za infrastrukturne projekte, smanjenje administrativnih obaveza za kompanije te jača podrška strateškim industrijama poput umjetne inteligencije, poluprovodnika i čiste tehnologije.

Ekonomisti uglavnom pozdravljaju reformski paket, ocjenjujući da bi mogao povećati dugoročni potencijal rasta njemačke ekonomije, ali upozoravaju da će ključ uspjeha biti njegova brza i dosljedna provedba.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Njemačka pokreće plan od 34 tačke: Prosječna porodica dobit će više od 600 eura godišnje appeared first on Biznis Info.

Ironija cijele priče je u tome što tehnologija nije kineski izum. Razvijena je u Njemačkoj.

Njemački “voz budućnosti”

Njemački Transrapid bio je jedan od najambicioznijih tehnoloških projekata Evrope, piše BiznisInfo.ba. Riječ je o maglev sistemu – vozu koji koristi magnetnu levitaciju, odnosno lebdi iznad pruge bez klasičnih točkova i trenja.

Za razliku od standardnih brzih vozova, maglev praktično “pluta” pomoću elektromagneta, što omogućava mnogo veće brzine i tiši rad.

Njemačka je ovu tehnologiju razvijala decenijama, a Transrapid je već osamdesetih i devedesetih godina važio za simbol transporta budućnosti. Testni vozovi dostizali su brzine veće od 450 kilometara na sat. U to vrijeme izgledalo je da će upravo Njemačka postati globalni lider nove ere željezničkog saobraćaja.

Zašto su Nijemci odustali

Ipak, tehnologija nikada nije ozbiljno zaživjela u Njemačkoj. Razloga je bilo više. Prvi i najvažniji bili su ogromni troškovi.

Maglev nije mogao koristiti postojeću željezničku infrastrukturu, već je zahtijevao potpuno nove trase, posebne betonske koridore i zaseban sistem. To je projekat činilo mnogo skupljim od razvoja klasičnih brzih vozova.

U isto vrijeme Njemačka je snažno razvijala ICE mrežu – klasične brze vozove koji koriste standardne šine i mogu voziti brzinama do 300 kilometara na sat. Političari su na kraju zaključili da je mnogo racionalnije modernizovati postojeću željezničku mrežu nego graditi potpuno novi sistem.

Dodatni udarac projektu

Dodatni udarac stigao je 2006. godine kada se na testnoj pruzi u Lathenu dogodila teška nesreća u kojoj su poginule 23 osobe. Iako je uzrok bila ljudska greška, nesreća je ozbiljno narušila političku podršku projektu.

Posljednji veliki plan – maglev linija između centra Minhena i aerodroma – kasnije je otkazan zbog eksplozije troškova. Tako je Njemačka praktično odustala od vlastite futurističke tehnologije.

Kina preuzela njemačku ideju

Dok je Evropa odustajala, Kina je uradila potpuno suprotno. Kinezi su preuzeli njemačku Transrapid tehnologiju i pretvorili je u stvarni komercijalni projekat.

Još 2002. godine otvorena je čuvena maglev linija u Šangaju, koja povezuje grad sa aerodromom Pudong. To je i danas najpoznatiji komercijalni maglev sistem na svijetu.

Voz razvija brzinu veću od 430 kilometara na sat i putovanje traje svega nekoliko minuta. Ali Kina se nije zaustavila na tome.

Vozovi od 600 kilometara na sat

Posljednjih godina Kina ulaže milijarde dolara u razvoj nove generacije maglev vozova. Državna kompanija CRRC već je predstavila prototip voza koji može razviti brzinu od 600 kilometara na sat.

Cilj je da se maglev koristi za povezivanje kineskih megagradova i da postane alternativa avionskom saobraćaju na srednjim udaljenostima.

Kina paralelno razvija i eksperimentalne projekte vakuumskih tunela za ultra-brzi transport koji bi u budućnosti mogli dostići i brzine blizu 1.000 kilometara na sat.

Simbol nove industrijske moći

Iako Kina već ima najveću mrežu klasičnih brzih vozova na svijetu, maglev danas ima mnogo širi značaj od samog transporta. On je postao simbol tehnološke i industrijske moći države. Kina maglev vidi kao:

• tehnološki prestiž,
• demonstraciju industrijske dominacije,
• i dio dugoročne strategije globalnog liderstva.

Šira priča od samih vozova

Priča o Transrapidu danas se često koristi kao primjer razlike između evropskog i kineskog pristupa industrijskom razvoju. Evropa je razvila tehnologiju, ali je odustala zbog troškova, birokratije, političkih sukoba i opreza.

Kina je istu ideju pretvorila u projekat budućnosti i nastavila agresivno ulagati u razvoj.

Zbog toga mnogi analitičari danas maglev ne posmatraju samo kao voz, nego kao simbol šire promjene globalne ekonomske moći – trenutka u kojem Azija sve češće preuzima tehnologije razvijene na Zapadu i pretvara ih u globalni biznis.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Kako je Njemačka odbacila voz budućnosti kojim Kina sada osvaja svijet appeared first on Biznis Info.