Razgovarali smo sa Naidom Kraljić, vlasnicom “Vitrina Concept Store”, Adisom Bećirodobašić, vlasnicom caffe slastičarne “SCS”, Ajlom Resić vlasnicom hotela “Divan”, te Almom Tuzi Lepir, vlasnicom centara za kreativni razvoj LER.

Od njih smo saznali kako su se odlučile na ovaj korak, koje su to prednosti, a koje mane ženskog poduzetništva, te kako je pandemija koronavirusa utjecala na njihov biznis.

Detaljnije informacije donosimo u video prilogu.

Prezentovani medijski sadržaj je nastao u okviru projekta „Žene na izborima u Bosni i Hercegovini“ kojeg finansira Švedska a implementira Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP) u Bosni i Hercegovini. Medijski sadržaj, kao i nalazi prikazani u istom ne odražavaju nužno stavove Švedske niti UNDP-a.

The post Liderke u akciji: Poduzetnice u sarajevskoj općini Stari Grad uspješno prebrodile pandemiju appeared first on Biznis Info.

Gračanicu zovu od posla čaršija, a uvjerili smo se da to nije samo naziv nego realnost. U ovom gradu posjetili smo Hazimu Topčagić, vlasnicu poljoprivrednog gazdinstva “Organski proizvodi Topčagić” i Almu Softić vlasnicu centra za strane jezike “School and school”.

Kako ističu ove dvije poduzetnice koronavirus dosta je utjecao na njihov biznis, međutim one su tu situaciju pokušale da iskoriste na najbolji mogući način. Vlasnica poljoprivrednog gazdinstva Hazima Topčagić u period lockdowna svoje proizvode besplatno je dijelila  dostavom na kućnu adresu. Pozitivan primjer je I Alma Softić vlasnica centra za strane jezike “School and school” koja je svoj posao prebacila na online model, a radnike nije otpuštala u vremenu pandemije.

Detaljnije informacije donosimo u video prilogu.

Prezentovani medijski sadržaj je nastao u okviru projekta „Žene na izborima u Bosni i Hercegovini“ kojeg finansira Švedska a implementira Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP) u Bosni i Hercegovini. Medijski sadržaj, kao i nalazi prikazani u istom ne odražavaju nužno stavove Švedske niti UNDP-a.

The post Liderke u akciji – Gračanica: Žene i muškarci nisu ravnopravni, ženama u biznisu je tri puta teže! appeared first on Biznis Info.

Kroz dugi niz godina u ovom udruženju odrađeno je mnogo projekata. Članice ovog udruženja svake godine prave zimnicu, a svoje proizvode plasiraju na tržnici. Jedna od članica, Sabina Karagić je i vlasnica poljoprivrednog gazdinstva. Predsjednica udruženja Nihada Salibašić otkrila je na koji način možemo ohrabriti žene kako bi se odlučile na korak poduzetništva.

Detaljnije informacije pogledajte u video prilogu.

Prezentovani medijski sadržaj je nastao u okviru projekta “Žene na izborima u Bosni i Hercegovini” kojeg finansira Švedska a implementira Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP) u Bosni i Hercegovini. Medijski sadržaj, ka oi nalazi prikazani u istom ne odražavaju nužno stavove Švedske niti UNDP-a.

The post Liderke u akciji – Olovo: Poduzetnice su se uspjele izboriti uprkos teškim uslovima i pandemiji! appeared first on Biznis Info.

Kazale su nam da je ženama u startu teže kada je poduzetništvo u pitanju. Ono što je u mnogome otežalo njihovo poslovanje jeste pandemija Koronavirusa. Bile su prinuđene da svoje poslovanje prilagode novonastaloj situaciji, te da sačuvaju zdravlje, ali i posao.

Biti žena u svijetu poduzetništva je veliki izazov, posebno u vremenu pandemije koje je donijelo nove nevolje. Zbog toga je izuzetno važno ženama poduzetnicama pružiti podršku, pomoć i biti im vjetar u leđa.

Više možete pogledati u video prilogu.

Prezentovani medijski sadržaj je nastao u okviru projekta “Žene na izborima u Bosni i Hercegovini“ kojeg finansira Švedska a implementira Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP) u Bosni i Hercegovini. Medijski sadržaj, kao i nalazi prikazani u istom ne odražavaju nužno stavove Švedske niti UNDP-a.

The post Liderke u akciji: Šta je zajedničko za jogu, izradu nosiljki za bebe i proizvodnju nakita? Žene! appeared first on Biznis Info.

Ovaj epitet Tešanj je dobio zahvaljujući razvijenoj ekonomiji i poduzetništvu. U Tešnju smo posjetili Sabinu i Zahidu, dvije poduzetnice koje vode dva popuno različita biznisa.

Kako su farmaceutska industrija i slastičarstvo dva svijeta u univerzumu koji se naziva poduzetništvo, tako je i pandemija Koronavirusa potpuno različito uticala na poslovanje Violapharma i Medenjaka. Pored ljekara, farmaceuti su se našli na prvoj liniji odbrane od nevidljivog neprijatelja. Zahida nam je kazala i kako je bilo raditi svaki dan u jeku pandemije. Osoblje Violapharma uspijelo je da se organizuje i odgovori svim potrebama pacijenata.

Sa druge strane u Medenjaku je tokom jeka pandemije bila potpuno drugačija situacija. Iako je firma bila zatvorena, Sabina je pandemiju iskoristila kako bi proširila svoje proizvodne i prodajne kapacitete, a nakon toga je zaposlila još četiri radnika.

Sabina i Zahida su uspijele u onome što rade, a kazale su nam i na koji način se može podsticati žensko poduzetništvo. Ženama nekada fali motivacije, a mogu je pronaći upravo u ženama poput Sabine i Zahide!

Više pogledajte u video prilogu!

Prezentovani medijski sadržaj je nastao u okviru projekta “Žene na izborima u Bosni i Hercegovini“ kojeg finansira Švedska a implementira Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP) u Bosni i Hercegovini. Medijski sadržaj, kao i nalazi prikazani u istom ne odražavaju nužno stavove Švedske niti UNDP-a.

The post Liderke u akciji – Tešanj: Žene koje rizikuju, grizu i plivaju u poduzetništvu! appeared first on Biznis Info.

Uz to što je uspješna u proizvodnji, dodatnu čar njenim proizvodima daje to što je njen posao već postao tradicija. Naslijedila je proizvodnju od svoje majke i bake te sve što je naučila sada daruje svijetu.

Posjeduje dva lijepa imanja na kojima je zasađen veliki broj stabala, odnosno raznih voćki. Sve pravi i za sve je sposobna: od džema do rakije; od likera do pekmeza. Za sve one koji više vole slanu hranu, ona svojim rukama pravi – od ajvara do raznih salata. U prirodi se najbolje snalazi i najviše je voli. Zato je možda i djelatnost kojom se bavi baš agrarna i posebno je moguća u ruralnim sredinama poput Laktaša. Ona je žena kojoj uspijeva i mediteransko voće. Na ovaj način jedna žena, jedna poduzetnica i njene dvije ruke othranjuju porodicu. Zdravljem je kuća sita.

Godine izazova – poslovno i zdravstveno

„Strašno. Pandemija korona virusa je cio svijet okrenula naglavačke. Posebno se odrazilo na nas male poduzetnike i mislim kako će se posljedice tek osjetiti. Poduzetnica sam u dvjema branšama. Prva je ona koja me je mnogo više pogodila, dok me je druga djelatnost spasila, a nadam se da sam tim proizvodima i ja spasila mnoge ljude. Posao s izrađivanjem opanaka i nošnji za 2020. godinu, i također i za ovu u kojoj smo sad, bio je čista nula. Glavni su razlozi mjere i zabrane održavanja raznih manifestacija i izbjegavanje društvenih dešavanja i samim tim je potražnja za ovim proizvodima bila poražavajuća.

Pandemiju sam osjetila u oba oblika. Negdje sam dobila – negdje izgubila. Bavim se i uzgojem voća i povrća bez hemije, koju ja lično proizvodim i prerađujem cijelu godinu. Imam svoje bašče i voćnjake i ovo je posao u kojem sam bila u plusu, iako sam osjetila sve mjere koje su bile na snazi i pravile su mi probleme. Najveći mi je problem bio policijski sat jer svi koji se bave poljoprivredom znaju da se u njivi radi ujutro i uvečer zbog vrućina, a mene je ograničavao sat koji je bio u osam, kada je i najljepše raditi. Trčala sam kući svaki put prije kako me policija ne bi kaznila“, kaže Mira Čavlović-Jalić.

Društvene mreže pomogle biznisu u pandemiji

„Proizvodnjom se bavim godinama. Iako je, između ostalog, sa tom činjenicom upoznato mnogo ljudi, opet mi je Facebook pomogao da građani iz drugih gradova mogu doći do mojih proizvoda. Oglašavanja na toj društvenoj mreži su mi donijela samo dobro. Nastojala sam da nakon prodaje, kroz svoje proizvode, ponovo osjetim i privučem istog kupca… između ostalog i da pomognem ljudima zdravstveno. Pandemija je dovela sve nas u mat-položaj, a samo priroda čovjeka može ponovo da obnovi“, kaže Čavlović-Jalić.

„Ne želim pomoć od države“

„Država nudi pomoć tek onda kada nas je uništila mjerama. Posebno se odrazilo na male poduzetnike. Nisu nam dozvolili da radimo i mogu slobodno reći da smo nasilno zaustavljeni. Ne želim pomoć onda kada oni misle da mi treba. Najviše pogađa kada vidite da su dupli aršini u pitanju. Oni mogu sve, pa da i prave fešte, a nama ne daju da zaradimo za kruh. Nisam aplicirala za pomoć. To je kap u moru zla, koja se ne može popraviti njihovom pomoći. Njihovu pomoć nisam htjela iz više razloga: prvi je da mi ta ista pomoć ne bi ništa pomogla. Ona najvažnija je što su svojim sredstvima, koja nude, u meni probudili najveći jad i žalost. I zato sam se uzdignute glave sama borila – i sa korona virusom i sa mjerama“, kazala je Mira Čavlović-Jalić.

Specifični zahtjevi poslovanja i prilagođavanje

„Sve je stalo. Sve se promijenilo. Osjetim to posebno u načinu prodaje. Veliki je dio prodaje bio licem u lice sa građanima. Također, pojavio se veći broj isporuka, iako su bili dozvoljeni sajmovi. Ali strah je čudo. Toliko se uvukao u ljude da su počeli da se plaše svoje sjene, a ne kontakta sa nekim. Strašno je to. Odražavalo se na svačije zdravlje. O kreditima da ne pričam. Mali su poduzetnici uvijek u kreditima. Ne možemo zaraditi da preživimo u ovim uvjetima, a kamoli za kredite. Depresija, strah, neizvjesnost – svaki dan… mnoge su čak i u smrt odveli. Ja prva osjećam strah i neizvjesnost, kako zbog života tako i zbog poslovanja. Nažalost, nisam jedina. I najgore od svega ovoga je to što ne vidimo kraj i to poduzetnike dodatno ubija“, kazala je Čavlović-Jalić za „Face“.

Biti poduzetnica u muškom svijetu i malom gradu – Laktašima

„Moja su najveća podrška moj suprug i djeca. Bez njih bi sve ovo što radim bilo mnogo teže. Uz njih mi je sve lakše. Laktaši su malo mjesto i još je veći problem što ja svojih proizvoda, u svom gradu, najmanje prodam. Činjenica je da su ljubomora i zavist opčinile sve ljude, a posebno kada se radi o malom gradu. Ono što meni daje snagu jeste ljubav – ljubav bližnjih, od rodbine pa do prijatelja“, poručila je Čavlović-Jalić.

Pandemija prilika za nove izazove u poslovanju

„Mnogo je toga što bih željela unaprijediti. Kada je u pitanju poljoprivreda – voljela bih da sam malo bolje opremljena mašinama za obrađivanje i preradu samog proizvoda. Ja to još uvijek ne mogu i moram da čekam bolja vremena“, rekla je za „Face“.

Razlika se (ne) osjeti

„Osjeti se, itekako. Uvijek muškarci misle da su stvoreni za sve i da to nije slučaj sa ženama. Na taj nas način potcjenjuju. Žene se jako teško uspijevaju izboriti s tim, kako privatno tako i u poslu. Ali ja sam uvijek borac i neću dozvoliti da me bilo ko pokuša osporiti. Ako ne možemo muški kolega i ja da radimo zajedno, onda možemo biti zdrava konkurencija. Ženama samo želim da poručim da se može uspjeti! Mogu uspjeti čak i same. Lijepo je kada niste same i imate podršku, ali borba je ta koja nas jača i koja vam poslije svakog pada još više da elana da radite i volite ono što radite“, kazala je Mira Čavlović-Jalić za „Face“.

Unatoč izazovima, poduzetnice stvaraju prepoznatljive brendove, probijaju sve barijere te osvajaju kupce i tržišta.

Prezentovani medijski sadržaj je nastao u okviru projekta “Žene na izborima u Bosni i Hercegovini“ kojeg finansira Švedska a implementira Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP) u Bosni i Hercegovini. Medijski sadržaj, kao i nalazi prikazani u istom ne odražavaju nužno stavove Švedske niti UNDP-a.

The post Poduzetnice uzele stvar u svoje ruke: Ne žele pomoć od države! Pandemija prilika za nove izazove u poslovanju! appeared first on Biznis Info.

Uspješna i mlada poduzetnica Jasmina Šoše Ćušić koja živi u Mostaru, svjesna činjenice da građani BiH sve više razmišljaju o produktima koje konzumiraju, prije pet godina pokrenula je svoj biznis proizvodnje voća i povrća. Jedna od njenih proizvodnji koja nosi naziv “Eko Jasmina” nalazi se u Nevesinju.

Revolt protiv sistema zaslužan za uspješan biznis

Kako navodi ova odlučna poduzetnica, sve je počelo kao revolt protiv sistema, ali i njene bespomoćnosti da kao profesorica engleskog jezika i književnosti pronađe posao u struci bez pomoći političkih partija.

“Bila sam uslovljena da postanem član određene političke stranke da bi se zaposlila kao profesorica engleskog jezika i književnosti. Međutim, ni tada, kao ni sada, ne postoji politička stranka čiji član bih željela biti. U tom trenutku sam iskoristila ono što sam imala. Zemlju i ljubav prema poljoprivredi.”

Koristeći sve što priroda pruža i Jasminina kolegica Gordana Pejičić Kljakić pokrenula je svoj biznis koji traje još od 1997. godine. Gordana skupa sa svojom porodicom njeguje porodičnu proizvodnju, mljekaru “Perfetto Plus” koja je najpopularnija kompanija u istočnoj Hercegovini.

Od talijanske ideje do nevesinjskog biznisa

Mljekara “Perffeto plus” se bavi proizvodnjom i prodajom ekološki čistih, domaćih, tradicionalnih mliječnih proizvoda iz nevesinjskog kraja. Kako navodi Gordana, prvobitna  ideja je krenula od njenog ujaka koji je iskustvo stekao radeći po mljekarama u gradovima Italije.

“Nakon sedam godina rada u inostranstvu, ujaka je vukla želja da se vrati u rodni grad i osnuje porodičnu firmu od koje bi mogao da živi sa porodicom. Procijenio je da opština Nevesinje posjeduje kvalietnu sirovinu za proizvodnju mliječnih proizvoda. Ispočetka, u skromnim uslovima, proizvodila su se dva proizvoda, jogurt i pavlaka, da bi se tokom vremena sa razvojem uslova za proizvodnju povećala i ponuda proizvoda. Danas, mljekara „Perfetto“ u svom asortimanu ima oko 20 vrsta proizvoda, s tim da se radi na uvećavanju ponude“, ističe Gordana.

Jasnim ciljem do konkuretske prednosti

Ono što je najvažnije za uspješno poslovanje biznisa je posvećenost radu i profesionalnost. Sa takvim usmjerenjem, uspjeh je zagarantovan.

“Pri radu, zaista je važno da svako zna svoju ulogu i da imamo definisan zajednički cilj, a to je da preduzeće ostavimo u poboljšanom stanju narednim generacijama. Također, promjene u svijetu poslovanja sa kupcima i dobavljačima toliko su strahovito dinamične a važno ih je ispratiti. Bez konstantnog truda nema napretka, stvaranja konkurentske prednosti i opstanka na tržištu. Bitno je napomenuti da smo rast i razvoj preduzeća gradili strpljivo iz sopstvenih izvora finansiranja, bez ikakvih kreditnih zaduženja“, navodi uspješna poduzetnica i vlasnica najpopularnije mljekare u istočnoj Hercegovini.

Djelimično osjetna kriza uzorokovana pandemijom

Govoreći o pandemiji koronavirusa i štetama koje je uzrokovala po pitanju poslovanja mnogih kompanija, malih i velikih biznisa, nevesinjska proizvodnja “Eko Jasmina” na samom početku nije u tolikoj mjeri osjetila posljedice. Ipak, kasnije je došlo do promjena.

“U početku nismo u tolikoj mjeri osjetili posljedice. Međutim u posljednih pola godine ekonomska kriza se puno osjeti. Sjemena i sve što nam je potrebno za proizvodnju je poskupilo, a s druge strane puno ljudi je ostalo bez posla ili su im umanjene plate, pa je i kupovna moć ljudi puno manja. Biznis ‘Eko Jasmina’ broji tim od pet ljudi sa mrežom kooperanata preko 50 osoba”, ističe vlasnica ovog biznisa.

Mljekara “Perffeto plus” od početka pandemije koronavirusa susrela se sa mnogo izazova, a bili su prinuđeni uvesti i novu poslovnu strategiju. Ipak, sve to rezultiralo je pozitivnim ishodom – povećanjem broja radnika.

“Od pojave pandemije koronavirusa svi smo morali  promijeniti uobičajen način života i prilagoditi se novim propisima i pravilima. S obzirom da veliki dio svoje robe plasiramo u ugostiteljski sektor,koji je podnio velike gubitake zbog zabrane rada, ni mi nismo ostali imuni na pandemiju. Konkretno, suočili smo se sa velikim zalihama robe koje je bilo neophodno plasirati zbog ograničenog upotrebnog roka, tako da smo morali donijeti novu poslovnu strategiju koja bi riješila pomenuti problem. Ideja je bila da  otvorimo naše nove maloprodajne objekte u Nevesinju, Gacku. Trebinju i Mostaru. Preko njih, mogli smo da plasiramo robu i oslobodimo se nastalog viška. Odluka se pokazala kao dobra. Objekti i danas posluju, a pored toga zaposlili smo i nove radnike. Trenutno naš tim broji 15 ljudi”, poručuje Gordana za Face.

Država u skrivanju od pomoći biznisima

Vlasnica biznisa “Eko Jasmina“ za Face kaže da država nikako nije olaškala rad malih privrednika. Čak je i u znatnoj mjeri otežala njihovo poslovanje.

“U našem timu je trenutno prijavljeno pet osoba, s tim da naša mreža kooperanata broji preko 50 ljudi. Teško je sa svim troškovima kojima Vas država tereti kao pravno lice, zapošljavati nove ljude. Nažalost, država nije nimalo olakšala rast malih privrednika, čak štaviše, otežala ga je kroz brojne namete i poreze.A u toku pandemije nismo imali nikakvu pomoć države niti bilo kojih drugih sektora.”

Poređenja radi, mljekara “Perffeto plus” pri zapošljavanju novih radnika je dobila određena finansijska sredstva.

“Za vrijeme pandemije nismo spadali  u kategoriju preduzeća koja bi mogla ostvariti pomoć od države, međutim prilikom zapošljavanja novih radnika dobili smo finasnijska sredstava koja slijeduju prema pravilniku Biroa za zapošljavanje. Tako da smo zahvalni na pomoći“, ističe vlasnica ove nevesinjske mljekare.

Žene, poduzetnice dominiraju

Unatoč iskrivljenoj, pogrešnoj podjeli na “muške i ženske” poslove, ove uspješne poduzetnice imale su sreću i nisu se susretale sa stereotipima i neuvažavanjima.

“U svom dosadašnjem radu nisam se susretala sa stereotipima o ženama preduzetnicima. Štaviše, u poslovnom  kontaktu sa kupcima i dobavljačima, prema meni svi se odnose sa izuzetnim poštovanjem i uvažavanjem. Mišljenja sam da je sve više žena, preduzetnica, a saradnja žena i muškaraca pozitvno utiče na učinkovitost preduzeća“, poručuje vlasnica mljekare “Perffeto Plus“.

Uz istrajnost napredak zagarantovan

Pokrenuti svoj biznis u Bosni i Hercegovini, mukotrpan je proces, ali ipak vrijedan truda.

Kao uspješne poduzetnice, koje su kroz svoje poslovanje uporne i istrajne unatoč preprekama, Jasmina i Gordana poručuju:

“Razvijajte svoju ideju svakodnevno, okružite se ljudima od povjerenja koji vam neće uljepšavati stvari već pomoći da realno sagledajte svaku situaciju. Naoružajte se strpljenjem i hrabrošću, jer u našoj državi pokrenuti i održavati bilo šta je poprilično mukotrpno,ali treba istrajati. Ukoliko vi vjerujete u svoj biznis, vi ćete i uspjeti, bez obzira na sve prepreke koje Vas usput dočekaju. Ne bojte se neuspjeha, jer iz svake ideje mogu nastati nove!”

Prezentovani medijski sadržaj je nastao u okviru projekta “Žene na izborima u Bosni i Hercegovini“ kojeg finansira Švedska a implementira Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP) u Bosni i Hercegovini. Medijski sadržaj, kao i nalazi prikazani u istom ne odražavaju nužno stavove Švedske niti UNDP-a.

The post Uporne nevesinjske poduzetnice osvajaju tržište: Vjerujte u svoj biznis i na korak ste do uspjeha! appeared first on Biznis Info.

Unatoč tome što je za Ljubuški karakteristična tradicija rada u poljoprivredi, bh. poduzetnice odlučile su se za pokretanje specifičnih vrsta biznisa ,kako bi izašle iz okvira same tradicije i pokazale sva bogatstva ovog hercegovačkog grada.

Poduzetnice Matilda Zec vlasnica „Energetic massage“ salona za energetsku masažu  i Zdenka Udovičić vlasnica brenda „Helenas“ koji proizvodi i prodaje modne dodatke za žene; od sandala, nakita, torbi, kožnih dodataka, klompi i parfema primjer su uspješnih ali i kreativnih poduzetnica Ljubuškog.

Specifični tretman energetske masaže

Poduzetnica Matilda Zec specifičnim tretmanima energetske masaže bavi se već dugi niz godina i to na nivou majstora-učitelja. Kako navodi,  u Ljubuškom živi već par godina, a svoju želju da na poseban način liječi građane sprovela je u djelo.

“U Ljubuškom živim već par godina i pričajući sa bliskim ljudima o tome da bih svoje znanje i specifični način pomoći pri liječenju voljela podjeliti sa stanovnicima našeg grada. Mnogima u Ljubuškom ovo je jedna velika nepoznanica ali polako, zahvaljujući zadovoljnim klijentima i društvenim mrežama postaje nešto dobro poznato”, poručuje.

Njen glavni fokus je zadovoljstvo klijenata, a tretmani su namijenjeni svima.

“U svom radu se fokusiram da je moj klijent zadovoljan, te da dobro odradim svoj posao. Tretmani su namijenjeni za sve, za one koji se jednostavno žele opustiti i pobjeći od “užurbanog” načina života i naravno za one koji imaju lakša oboljenja, za primjer ćemo dati bolove u želucu ili ipak nesanicu , anksioznost. “

Alternativni način liječenja

Energetska masaža je specifičan tretman koji u Bosni i Hercegovini još uvijek nije mnogo zastupljen, ali važi za opuštajuću potrebu tijela i duše.

“Specifičnost tretmana leži u tome da je ovo alternativni način liječenja a dovoljno učinkovit, dovoljno namjenjen za svakoga i što je najvažnije pomaže svima bez ikakvih nuspojava. Za sada su svi klijenti iz Ljubuškog, okolnih gradova, pa čak i Dalmacije i Sarajeva jako zadovoljni mojim načinom rada, baš zbog toga dajem 100% sebe u tretmane i oni su mi poticaj za dalje”, poručuje Matilda.

Matildina sugrađanka, Zdenka Udovičić prije pet godina postala je ponosna vlasnica Brenda “Helenas” koji se bavi proizvodnjom i prodajom torbi, kožnih dodataka, sandala ali i nakita.

Govoreći o svom biznisu koji je postao prepoznatljiv ne samo u BiH već i u zemljama svijeta, Zdenka navodi da se želja za pokretanjem Brenda “Helenas” javila iz ljubavi prema modi ali i dugotrajnoj želji da bude poduzetnica.

Ljubav prema modi kao pokretač za biznis

“Dolazim iz doma neobično velikog broja kreativaca,  Ljubuškog.   Ljubav prema modi, lijepom, kreativi, stvaranju, starim obrtima i prirodnim materijalima stalno je bila prisutna kod mene, ali, odluku o početku sam donijela nakon što sam morala birati: da li želim tražiti posao kod drugog ili se napokon odvažiti i postati poduzetnica, što mi je oduvijek bila želja. Ideju o dizajnu kožne galanterije provukla sam kroz start-up, i kao prvi proizvod na tržište stavila divne kožne sandale sa personaliziranim ukrasima”, poručuje.

Zdenka se za pokretanje biznisa odlučila iz potrebe da izrazi svoju kreativnost, ali i potrage za izvorom prihoda koji su nužni. Proizvode brenda “Helenas” prepoznali su kupci širom svijeta a Zdenka  otkriva i po čemu su to oni posebni.

“Glavne značajke  naših proizvoda su vrhunska kvaliteta materijala, inovativnost, i predviđanje trendova, sa izradom u nivou svijetskih brendova a opet dostupnost i izrada po želji kupca.“

Koronavirus nije prepreka za uspješan biznis

Unatoč Matildinoj i Zdenkinoj borbi i upornošću da uspješno i kvalitetno posluju, tu su i prepreke, izazovi na koje nailaze kroz svoj rad.

Kako navodi vlasnica brenda „Helenas“ izazovi su u svakoj fazi poslovanja drugačiji, ali su za nju trenutno najveći izazovi putovanja u druge zemlje kako bi vidjela novitete u proizvodnji materijala. Spontana putovanja spriječila je pandemija koronavirusa koja za ove dvije poduzetnice srećom nije rezultirala gubicima.

“Pandemija se nije odrazila na moj posao iz razloga što energetski tretmani jačaju imunitet, te su samim tim potrebni u pandemiji. Naravno sigurnost mojih klijenata je na prvom mjestu, pazim na svoje zdravlje tako i tuđe”, poručuje poduzetnica koja upješno vodi svoj biznis “Energetic massage”.

Govoreći o izazovima pandemije koronavirusa vlasnica brenda „Helenas“ navodi:

“Pandemija koronavirusa se više odrazila na nabavku materijala, nego na prodaju jer smo mi brend koji ima isključivo online prodaju. Također, tokom pandemije koronavirusa naš tim bio je brojniji za još jednu osobu.“

Dok, vlasnica „Energetic massage“ ističe da trenutno radi sama, ali ima tim bliskih ljudi koji stoje na raspolaganju za svaki oblik pomoći.

Podrška države izostala

Ni Matilda ni Zdenka  nisu imale nikakvu podršku države pri svom poslovanju, ali to ih nije spriječilo da nastave poslovati i kreirati planove za dalji rad.

Iskrivljena podjela poslova na „muške i ženske“

Unatoč svim uspjesima koje ove poduzetnice kreiraju, u bh. društvu i dalje vladaju stereotipi,  besmislene podjele na „muške i ženske poslove“, ali i ta prepreka nije nešto nesavladivo za njih.

Govoreći o predrasudama okoline o poslu i njenom biznisu Matilda navodi:

“Susretala sam se sa stereotipima na osnovu podjele “muških i ženskih” poslova ali moje stajalište je da radeći na sebi i jačanju svog samopouzdanja svi stereotipi nestaju. Svako od nas treba raditi ono što voli i što ga ispunjava.”

Dok Zdenka  nije bila u situaciji da se susreće sa stereotipima u vezi sa ženama u svijetu poduzetništva.

“Nisam nailazila na stereotipe vezano za žene u poduzetništvu, u mom okruženju zadnjih godina radilo se na promicanju tog termina a oduvijek su mali biznisi ovdje vezani za žene, bilo da su frizerke, kozmetičarke, krojačice, ugostiteljske, medicinske djelatnice ili umjetnice..“

Konstantnim trudom do uspjeha

Prepreke su sastavni dio rada, ali važno ih je savladati , posebice kada tek dođe do pokretanja vlastitog biznisa.

A Zdenka  i Matilda onima koji žele pokrenuti svoj biznis poručuju da ne razmišljaju dugo, jer je uvijek pravo vrijeme za početi biznis.

“Oslobodite se straha od uspjeha ili neuspjeha. Izazovi su neminovni u svim vremenima. Lovite svoje snove, jer je uvijek pravi tren za biznis!”

Prezentovani medijski sadržaj je nastao u okviru projekta “Žene na izborima u Bosni i Hercegovini“ kojeg finansira Švedska a implementira Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP) u Bosni i Hercegovini. Medijski sadržaj, kao i nalazi prikazani u istom ne odražavaju nužno stavove Švedske niti UNDP-a.

The post Kreativne poduzetnice Ljubuškog: Izazovi su neminovni u svim vremenima, ali uvijek je pravi tren za biznis! appeared first on Biznis Info.

Pandemija koronavirusa je zatekla nespremne sve zemlje svijeta, pa i našu. Utjecala je na svakodnevni život, rad, ekonomiju. Poduzetništvo u Bosni i Hercegovini se našlo među najpogođenijima sferama rada. Žene poduzetnice se svakodnevno bore za svoja prava: pravo na rad, otvaranje svog biznisa, pravo da rade ravnopravno. A sada i za održavanje posla u uslovima pandemije koronavirusa. Mnoge države u svijetu su organizovale fondove, planove podrške i promocija rada žena. Istražili smo kako je raditi ženama poduzetnicama u Bosni i Hercegovini.

Grad Bijeljina je postao poznat po svom bzom indutrijskom razvoju, te na tom području radi dosta žena poduzetnica koje su pokrenule svoj biznis.

Podsticaji koji su urodili plodom

Maja Mršić je u oktobru pokrenula svoj mali biznis prodaje prirodne kozmetike “Eternella natural cosmetics”. Uspjela je započeti zahvaljujući podsticaju koji je dobila od “Impakt” Fondacije i “Startup accelerator” programa.

– Imam podršku i Ministarstva privrede i preduzetništva RS-a, Gender centra i grada Bijeljina. Tu su za mentoring, edukacije iz raznih oblast i bilo koju vrstu pomoći, kazala je Maja.

Bez obzira na to da je Maja već pokrenula svoj mali uspješan biznis, i dalje posjećuje brojne treninge i edukacije kako bi uspjela održati posao na dobrom nivou i napredovati.

– Idem na različite edukacije koje mi pomažu da napredujem u digitalnom marketingu i online poslovanju, učestvujem na sajmovima gdje se kupci mogu pobliže upoznati sa mojim proizvodima. Kreirala sam i online sajt preko kojeg primam neke narudžbe. Ali preko interneta ipak više ide oglašavanje, kazala je Maja.

Uspješno vodi svoj biznis i kaže da se nije susretala ni sa kakvim vidom diskriminacije. Naprotiv, dobila je veliku podršku od svojih prijatelja i okoline.

– Podržana sam od strane mnogih i zaista imam korektan odnos sa svima, sasvim ravnopravan.

Svojim trudom i radom Maja je dokazala da je moguće ostvariti svoje snove. Oduvijek je željela imati svoju prodavnicu prirodne kozmetike i uz veliko zalaganje i pomoć Vlade uspjela je pokrenuti svoj biznis.

Pravilna ishrana kao stil života

Marija Adamović Belić je nutricionista-dijetetičar i certificirani FISAF International fitnes-trenerica sa međunarodnom licencom. Ovim poslom se bavi duže od deset godina. Kao nutricionista, sastavlja posebne jelovnike, planove ishrane u skladu sa ciljevima i potrebama klijenata.

– Svako ko je pristupio pravilnom režimu ishrane, ko je naučio da se zdravo hrani trebaobi da ostane pri tome do kraja svog života, da mu to postane životni stil. Jer samo tako će postići dugoročne rezultate, kazala je Marija.

Trening kao oporavak od postcovid sindroma

Trening je, prema njenom mišljenju, ono što nas drži u životu. Dobar je za mentalno zdravlje, oslobađa nas od stresa koji je kod svakoga prisutan u enormnim količinama. Sada, kako kaže, u ovoj situaciji kada je pandemija u pitanju, ljudi se nisu kretali, zatvarali se u kućama, bili su ograničeni što se tiče svega. Mnogi su se ugojili, dobili oboljenja koja nisu imali zato što su zbog stresa previse jeli i nisu imali fizičku aktivnost.

– Mi smo stvoreni ustvari da se krećemo, a ne da budemo zatvoreni. Zato je svima nama bilo teško da se nosimo sa novonastalom situacijom. Ona je i dalje aktuelna, ali su mjere dosta blaže. Ljudi sada mogu normalno i pravilno živjeti, tj. Mogu imati tu neophodnu fizičku aktivnost koja je jedno vrijeme bila ukinuta. Mnogi se sada oporavljaju od hroničnih oboljenja koja nisu mogli liječiti u period lockdowna, a i od postcovid sindroma, rekla je Marija.

Online treninzi ili susret lice u lice

Tokom lockdowna Marija je pršla na online rad. Uspjela je održavati konsultacije, kontrole i treninzi online, ali smatra da to nije dobro rješenje za postizanje ciljeva. Evo i zašto.

– Online rad mi omogućio da radim sa klijentima ne samo iz Bijeljine, već ii z regiona, pa i dijaspore. Bilo je dobrih rezultata, ali ništa ne može da zamijeni živi kontakt. Dobro praćenje treninga online može se postići samo živim uključenjem. Ako pošaljete, kao što većina radi, snimke po kojima klijent radi kući, ne možete biti sigurni da li je to dobro urađeno i da li ste pogodili mišić koji ste trebali nekom vježbom. Najpravilniji način rada je lice u lice gdje imate potpunu kontrolu. Stoga nisam za nove tehnologije, ali radim to, jer svi moramo da se prilagođavamo trenutnoj situaciji. Da nije bilo tih tehnologija, ne bismo mogli da živimo i da preživimo pandemiju, kazala je Marija.

Kako je biti trenerica u našoj zemlji?

Čak i u sferi sporta i nutriciologije i dalje postoje različite vrste predrasuda i diskriminacije.

– Uglavnom su mi klijenti žene. Muškarci se rijetko odlučuju da rade sa ženama. Jednostavno imaju neke predrasude u vezi tioga, rekla je Marija.

Većina žena dolazi i kod nutricionista, više se žene odlučuju na promjenu životnih navika in a brigu o svom zdravlju.

Pandemija je značajno utjecala na našu svakodnevnicu, ali Marija i Maja su odličan primjer da uz dovoljno želje i truda moguće je živjeti zdravo i ostvariti svoje snove!

Prezentovani medijski sadržaj je nastao u okviru projekta “Žene na izborima u Bosni i Hercegovini” kojeg finansira Švedska a implementira Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP) u Bosni i Hercegovini. Medijski sadržaj, kao i nalazi prikazani u istom ne odražavaju nužno stavove Švedske niti UNDP-a.

The post Poduzetnice Bijeljine pokazale da uz trud i rad moguće je opstati i u vrijeme korone appeared first on Biznis Info.

Bojana Mutić, influenserka koja vodi blog “Moda i Tako To”, i Slađana Kostić-Pepić, vlasnica poljoprivrednog gazdinstva “Šarena ljelja”, govorile su za “Face” kako su razvile svoje biznise tokom i poslije pandemije

Pandemija korona virusa, koja se pojavila krajem 2019. godine, paralizirala je čitav svijet; mnoge su države ekonomski devastirane i pogođene su sve djelatnosti, ali ponajviše uslužne.

Sudeći po izvještajima, pandemija je ostavila dubok trag na svim vrstama preduzeća u BiH: i na mikro i na makro, kao i na srednja preduzeća.

Također, ženski preduzetnički biznisi bili su ozbiljnije pogođeni korona-krizom: u FBiH ugašeno je oko 68 posto samostalnih biznisa, dok je u RS-u ta brojka viša i doseže čak 76 posto.

Prema izvještaju UNDP-a, preduzetnički biznisi žena u BiH zabilježili su veći pad prometa negoli oni čiji su vlasnici muškarci, i to od februara do marta 2020. godine. 

Ipak, da nije sve pogođeno doživljenom kataklizmom koncem 2019., svjedoče podaci da postoje i sektori koji bilježe porast čak i tokom pandemije korona virusa, a to su oblasti građevinarstva, IKT, profesionalnih uslužnih djelatnosti, javne uprave i zdravstva. 

Samostalni biznisi – splet slučajnih okolnosti: od influensinga do poljoprivrednog gazdinstva

Bojana Mutić, Banjalučanka i majka dvojice dječaka koji iziskuju 24-satnu brigu, s obzirom na to da imaju rijetko genetsko oboljenje, modna stilistkinja, šoping-asistentica i influenserka zasigurno se nije nadala da će u svojim tridesetim godinama, 2017., neplanski, započeti voditi modni “i tako to” blog, koji će se, kako će se vremenom ispostaviti, proširiti na sve popularne društvene platforme.

“’Moda i Tako To’ nikad nije započeo kao blog, niti kao namjera da bude to što je danas; započelo je slučajno, kao najobičnija tehnička stvar, a koju su diktirale moje životne okolnosti u kojima sam se našla“, kazala je Mutić za „Face“.

Slađana Kostić-Pepić njena je sugrađanka sa udjelom u poljoprivrednom gazdinstvu “Šarena ljelja”. Ni ona nije planirala da bude poduzetnica, niti se nadala da će posjedovati svoju plantažu lješnjaka. Kako nam je kazala, stalno je zaposlena; po profesiji je inžinjerka građevinarstva, ali u trenutku kada joj je suprug ostao bez posla – odlučila se na samostalni biznis-poduhvat.

“Dobila sam zemlju u nasljedstvo i odlučila sam da to bude lješnjak. Sedam godina sam već u ovom svijetu i nisam se pokajala”, kaže Kostić-Pepić.

OTOKAT & ADOM i “Šarena ljelja” osvajaju tržište

U BiH, ionako ogrezloj u siromaštvu, ova je situacija sa pandemijom korona virusa ponukala mnoge da zatvore svoje radnje i budu prepušteni sami sebi. Međutim, Mutić i Kostić-Pepić navode da im pandemija nije mogla ništa; njihov posao ipak nije pretrpio štete.

Bojana Mutić nam je kazala da uspjeh nije došao preko noći i da se počela baviti influensingom zato što obožava modu. Izrada kaputa je također bila neplanska, a bh. žene obožavaju njene kreacije.

“U martu, u jeku korona virusa, u fabrici ‘Ligno komerc’ slučajno sam ugledala uzorke roze materijala. U septembru sam krenula sa realizacijom. Imala sam dvjesta metara materijala i to je sve. Plašila sam se da neću ništa prodati! Ali prevarila sam se; 40 kaputa sam prodala za tri sata”, kaže Mutić.

Slađana Kostić-Pepić kaže da ni pred njom nije bio lak put, ali da je uspješno savladala sve prepreke tokom godina; “pandemijska” godina njoj je bila sjajna, navodi. “Šarena ljelja” u svojoj ponudi ima lješnjake u ljusci, pečeni lješnjak, kao i puter.

“Obim posla se nije smanjio, a prihodi su se povećali. U toku su pregovori da proizvode proširimo i na region”, kazala je Kostić-Pepić.

Biznisi se “preselili” na internet, novca sve više

Digitalizacija u savremenom dobu unaprijedila je razvoj svih poduzetničkih struktura, što su potvrdile i naše sagovornice. Biznisi su se “preselili” na internet, a to je dodatno “unaprijedila” i pandemija korona virusa.

“Finansije su se povećale – ne samo kod mene, nego kod svih koji se bave online prodajom. Zapravo, viši su mi prihodi tokom pandemije nego prije. U karanteni sam se pribrala i shvatila da se treba forsirati online prodaja”, kazala je Mutić, dodavši da je na početku pandemije obustavila sve promocije izuzev onih koji su imali veb-šopove.

Biti žena i pritom poduzetnica nije nimalo lako, a kako nam je kazala Kostić-Pepić, suvlasnica poljoprivrednog gazdinstva, nailazila je na svakojake prepreke: i oko plasmana proizvoda, poticaja, konkurencije na tržištu…

Ipak dodaje kako se njen posao definitivno “preselio” na internet, odnosno društvene mreže, a finansije nastavljaju rasti.

„Obim posla se nije smanjio. Imamo razvijene društvene mreže – Instagram i Facebook. Mi tako vršimo prodaju i putem društvenih mreža tražimo svoje prodavače. Nama društvene mreže dosta pomažu zbog prodaje jer je ovo što radim specifično. Imam kontakte sa Srbijom, Crnom Gorom, Slovenijom… Još uvijek ne izvozim u druge države, ali se pripremam polako. Spremna sam da uđem i u otkup lješnjaka“, rekla je Kostić-Pepić.

Biti influenserka, poljoprivredna obrtnica… biti žena!

U današnjem se društvu sve češće nipodaštava ženska uloga u kreiranju ozbiljnih poslovnih poduhvata, iako tržišni rezultati pokazuju da je sve prisutnije žensko osvajanje poslovnih carstava.

Bojana Mutić nam govori kako se često susretala sa omalovažavanjem i da ovaj posao – biti influenserka – nije nimalo lagan.

„Jako je naporan posao, iako znam da svima to djeluje lako i opušteno, ali to je moj posao: da ljudima sve prezentiram bez opterećenja. Iza videa koji traje 15-30 sekundi stoji deset sati snimanja, ko zna koliko sati montiranja i pripreme tog sadržaja. Ja to sve sama radim!“, govori ona.

Slađana Kostić-Pepić nam govori da joj je iznimno drago što se danas poticaji sve češće dodjeljuju ženama, ali da su bh. zakoni „zadrigli“ u svome nefunkcioniranju. Dodaje da su to najveći izazovi s kojima se ona, kao poduzetnica, susreće.

Izostala pomoć države i nevladinih organizacija

Država rijetko prepoznaje potencijal kad je riječ o ženskom poduzetništvu. Vlasnica „Šarene ljelje“ nam govori da od države nije dobila ništa; jedino se od Centra za razvoj poljoprivrede i sela mogla „nečemu nadati“ te navodi kako oni priznaju samo neke troškove u vezi sa ambalažom ili opremom za preradu lješnjaka.

Najbitnija je ženska neovisnost

Ove dvije uspješne Banjalučanke ponosne su na svoje uspjehe; smatraju da je u jednom ženskom životu najbitnija ekonomska neovisnost i sposobnost zarađivanja vlastitog novca.

Govoreći u kontekstu svoga biznisa, Mutić je na kraju izjavila: „Ja sam te uložene pare, ne očekujući ovakav ishod s kaputima, halalila. Ali ja sam ih zaradila i ja imam pravo da ih trošim na šta hoću.“

Prema istraživanju BAS-a iz Garden Cityja, Bosna i Hercegovina i Albanija zadnje su na ljestvici kad je riječ o poslovanju putem interneta. Da smo najgori u regiji govore podaci da u državama regiona online se biznisi pokrenu za sedmicu, a u BiH je potrebno čak 80 dana. U ovom su istraživanju bodovane kategorije poput dostupnosti i brzine interneta, brzine trajanja procedura, pristupa osposobljenim i stručnim radnicima…

Pandemijski su valovi poljuljali mnoge novčane izvore i prihode, ali zasigurno su vlasnice pripremili na neočekivane situacije i suočili ih sa izazovima koji su neophodni da bi se poslovni instinkt unapređivao. Pozitivni primjeri poduzetničkog poslovanja sadržani su u ovim dvjema ženama – Banjalučankama.

Prezentovani medijski sadržaj je nastao u okviru projekta „Žene na izborima u Bosni i Hercegovini“ kojeg finansira Švedska a implementira Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP) u Bosni i Hercegovini. Medijski sadržaj, kao i nalazi prikazani u istom ne odražavaju nužno stavove Švedske niti UNDP-a.

The post Banjalučke poduzetnice osvajaju tržište i nakon pandemije appeared first on Biznis Info.