Riječ je o potezu koji signalizira promjenu poslovnog modela kompanije, ali i šire ambicije Hrvatske u energetskom sektoru.

Od transportera do proizvođača

JANAF je decenijama bio poznat prvenstveno kao kompanija za transport i skladištenje nafte i naftnih derivata, ključna karika u energetskom sistemu regije. Ulazak u projekt istraživanja ugljikovodika znači izlazak iz te tradicionalne uloge i približavanje modelu integrisanih energetskih kompanija.

Prema odluci skupštine, JANAF će zajedno s Agencijom za ugljikovodike postati suvlasnik kompanije Geoenergija Razvoj, te preuzeti obavezu finansiranja projekta istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na istražnom polju Shygys u Kazahstanu, u strateškom partnerstvu s državnom kazahstanskom kompanijom KazMunayGas. Ukupna ulaganja mogu doseći do 43,6 miliona eura.

Zašto baš Kazahstan?

Kazahstan je jedan od ključnih energetskih igrača u Centralnoj Aziji, s velikim dokazanim rezervama nafte i plina, ali i stabilnim institucionalnim okvirom za saradnju sa stranim partnerima. Za JANAF, ovo znači ulazak na tržište koje nudi dugoročni potencijal, ali i geopolitičku kompleksnost.

U kontekstu evropske energetske nesigurnosti, diversifikacija izvora i aktivnosti postaje imperativ, a ne opcija. Uprava JANAF-a otvoreno poručuje da je cilj osigurati dugoročnu stabilnost i održivi rast, posebno u vremenu velikih poremećaja na globalnom energetskom tržištu.

Zanimljiv detalj: INA se suzdržala

Jedan od detalja koji je prošao ispod radara jeste činjenica da se INA, kao dioničar Janafa, suzdržala od glasanja o ovoj odluci. Većina ostalih dioničara podržala je ulaganje, ali ovaj potez otvara pitanja o različitim pogledima na rizike i strategiju širenja poslovanja.

Signal šire transformacije

Ovaj projekt nije izolovan potez. JANAF već neko vrijeme najavljuje iskorake u obnovljive izvore energije i širu diverzifikaciju poslovanja. Ulazak u istraživanje nafte u Kazahstanu pokazuje da kompanija želi igrati aktivniju ulogu u energetici – ne samo kao logistička, već i kao investiciona i razvojna firma.

U tom smislu, odluka o Kazahstanu može se posmatrati kao početak nove faze razvoja, s potencijalno velikim implikacijama za kompaniju, ali i za regionalnu energetsku mapu.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Hrvatski div postaje globalni igrač: Naftni iskorak u Kazahstanu appeared first on Biznis Info.

Riječka rafinerija je vlasništvu Hrvatske INA-e, čiji je većinski vlasnik također MOL. Upitan može li se širenje MOL-a na srpsko tržište odraziti na riječku rafineriju, Plenković kaže da je to “stvar o kojoj će se u budućnosti razgovarati”.

– Pozicija Hrvatske je nažalost samo kao suvlasnika u okviru INA-e, što je jedna od odluka koja je meni iz ugla premijera koji je morao prebroditi mnoge izazove tokom energetske krize ograničavala manevarski prostor djelovanja. No, srećom smo se mogli osloniti na HEP i na druge načine dati podršku privredi i građanima – rekao je Plenković sinoć, 19. januara novinarima nakon sjednice stranačkog Predsjedništva.

Plenković: Nije trebalo prodati INA-u

Da je onima koji su donosili te odluke današnje iskustvo i pamet, kaže Plenkovoić, vjerovatno nikada ne bi prodavali INA-u, ne MOL-u, nego bilo kome.

– Dakle to je današnje iskustvo – kazao je Plenković i podsjetio da je njegova Vlada zatražila ozbiljnu valuaciju kompanije, da su ponudili cijenu za udio u INA-i, ali da MOL to nije prihvatio.

– Međutim, ova okolnost će zahtijevati da razgovaramo s predstavnicima MOL-a, s Mađarskom, i da obezbijedimo da rafinerija u Rijeci treba da radi. Ona može preraditi praktično svu naftu koja je potrebna Hrvatskoj – rekao je Plenković, prenijela je Hina.

Ističe da ne postoje najave da bi moglo biti drugačije.

Iz MOL Grupe u ponedjeljak su saopštili da su potpisali obavezujući sporazum o glavnim odredbama s Gazprom Neftom za preuzimanje njegovog udjela od 56,15 posto u NIS-u, koji uključuje i dobijanje regulatornih odobrenja, kao i da ugovor o kupoprodaji namjerava da potpiše do kraja marta.

The post Plenković komentirao MOL-ovo preuzimanje NIS-a: ‘Dobro je za Janaf’ appeared first on Biznis Info.

– Sve one priče koje govore o tome da MOL samo kupuje tržište i da MOL ima namjeru zatvoriti Rafineriju u Pančevu jednostavno su laži. Riječ je o lažnim vijestima koje se namjerno plasiraju kako bi se unijela zabuna. Uvijek ima onih koji su protiv bilo kojeg pozitivnog biznisa – rekao je Szijjártó nakon sastanka s ministricom rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović u Palati Srbija.

Izgradnja ključnog naftovoda

Szijjártó je istakao i da će doći do potpisivanja međudržavnog sporazuma između Vlade Srbije i Vlade Mađarske, kojim će se dati strateški značaj izgradnji naftovoda između dvije zemlje, za koji je početkom januara raspisan tender.

Prema njegovim riječima, taj međudržavni sporazum sadržavat će sve ključne elemente strateške saradnje u naftnoj industriji.

– Kada MOL otkupi većinski udio u NIS-u i kada se završi izgradnja naftovoda, doći ćemo do izuzetno povoljne energetske situacije u pogledu snabdijevanja Srbije, Mađarske i Slovačke, kakvu do sada nismo imali – rekao je Szijjártó.

Novi izvor snabdijevanja

Kompanija Transnafta a.d. Pančevo početkom januara raspisala je tender za izgradnju naftovoda između Srbije i Mađarske, a ponude se mogu dostaviti do 5. februara.

Izgradnjom ovog naftovoda Srbija bi diverzifikovala izvore snabdijevanja, čime bi se dodatno ojačala energetska stabilnost i sigurnost zemlje.

Naftovod će na teritoriji Srbije biti dug nešto više od 100 kilometara, dok je planirani kapacitet oko 5,5 miliona tona sirove nafte godišnje.

Trenutno se glavni izvor snabdijevanja Rafinerije u Pančevu i cijele Srbije odvija preko hrvatske nacionalne kompanije JANAF, podsjeća BiznisInfo.ba.

The post Szijjártó otkrio kakvi su planovi Mađarske s rafinerijom u Pančevu appeared first on Biznis Info.

Bez tog pravca, Srbija ne bi mogla nesmetano snabdijevati domaće tržište gorivom.

Zašto Srbija zavisi od JANAF-a

Srbija nema izlaz na more, niti alternativni veliki naftovod kojim bi mogla uvoziti naftu u potrebnim količinama. Jedini stabilan i infrastrukturno razvijen pravac ide iz luke Omišalj na Krku, preko JANAF-ovog naftovoda, do Rafinerije Pančevo, kojom upravlja NIS.

Ta rafinerija proizvodi najveći dio goriva koje se troši u Srbiji – benzin, dizel i ostale derivate ključne za privredu, saobraćaj i svakodnevni život. Drugim riječima, ako bi taj pravac bio ugrožen, tržište goriva u Srbiji bi se suočilo s ozbiljnim problemima.

Zbog sankcija Rusiji i činjenice da je NIS većinski u ruskom vlasništvu, ova zavisnost posljednjih godina dobija i snažnu geopolitičku dimenziju.

Srbija traži izlaz iz zavisnosti

U tom kontekstu, vijest objavljena prije nekoliko dana dobija poseban značaj. Transnafta Pančevo raspisala je tender za izgradnju novog naftovoda od granice s Mađarskom do Novog Sada.

Riječ je o projektu koji se i u samoj tenderskoj dokumentaciji opisuje kao nacionalni interes, jer bi omogućio:

• diverzifikaciju uvoznih pravaca

• smanjenje zavisnosti od jednog tranzitnog puta

• sigurnije snabdijevanje domaćeg tržišta

Novi naftovod bi se povezivao s mađarskim sistemom, a time i s velikim evropskim pravcem Družba, kojim se snabdijeva značajan dio kontinenta.

Naftovod bi na teritoriji Srbije bio dug oko 113 kilometara, sa kapacitetom od 5,5 miliona tona godišnje, a ranije procjene vrijednosti projekta išle su i do 157 miliona eura.

Iako se završna tačka planira u Novom Sadu, nafta bi se dalje postojećim sistemom mogla transportovati i do Pančeva, što znači da bi rafinerija dobila alternativni ulaz nafte.

Gdje u priču ulazi MOL

Dodatnu dimenziju cijeloj priči daje činjenica da je MOL Group u procesu preuzimanja NIS-a. Ako bi mađarska energetska kompanija postala vlasnik ključne srbijanske naftne firme, interes za izgradnju novog naftovoda preko Mađarske bio bi još snažniji.

– PROČITAJTE JOŠ – INA, Energopetrol i NIS pod jednim krovom: Nastaje regionalni div

U tom scenariju:

• Mađarska dobija direktan poslovni interes u snabdijevanju Srbije

• Srbija dobija pravac uvoza koji je u potpunosti unutar EU infrastrukture

• zavisnost od JANAF-a se smanjuje, iako on ostaje važan

Drugim riječima, naftovod Mađarska–Srbija prestaje biti samo državni projekat i postaje strateška regionalna investicija.

Šta to znači u praksi

JANAF će još godinama ostati ključna karika u snabdijevanju Srbije. Međutim, pokretanjem projekta novog naftovoda i mogućim ulaskom MOL-a u vlasništvo NIS-a, Srbija po prvi put nakon decenija stvara realnu alternativu.

To ne znači prekid saradnje s Hrvatskom, ali znači smanjenje energetske ranjivosti i jačanje pregovaračke pozicije države.

U energetici, alternativa često znači sigurnost – a Srbija je upravo započela proces kojim tu sigurnost pokušava osigurati.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Cijela Srbija zavisi od hrvatske firme: To će se uskoro promijeniti appeared first on Biznis Info.

– Nema prirodnije poslovne simbioze. Janaf bi funkcionirao na partnerskim odnosima s ostalim suvlasnicama te ne bi težio prevlasti i dominaciji, kao što je to slučaj s nekim drugim kompanijama koje se spominju u eteru – kazao je Šušnjar.

Nije poznato je li bilo ikakvih stvarnih kontakata između Janafa i NIS-a na ovu temu. Zna se tek da je NIS najvažniji klijent Janafa.

Podsjetimo da je u januaru prošle godine Janaf s NIS-om sklopio ugovor o transportu 10 miliona tona nafte do decembra 2026. godine. Prema ugovorenom volumenu, kako je objavila Uprava, koju vode Stjepan Adanić i Vladislav Veselica, to je bio rekordni ugovor, “zahvaljujući kojemu još jednom potvrđujemo značaj Janafa kao ključnog učesnika energetskog sektora Republike Hrvatske, ali i cijele regije.”

Taj ugovor, rečeno je također, jamči sigurnost i profitabilnost poslovanja u narednom razdoblju.

NIS je dugogodišnji klijent Janafa, a količine transporta nafte su zadnjih godina doista eskalirale. Primjerice, u prethodnom ugovoru, sklopljenom u decembru 2022. godine (trebao je biti na snazi do kraja 2024. godine) radilo se o 6,2 miliona tona nafte.

Za 2022. godinu je postojao ugovor za 3,2 miliona tona, a za 2021. godinu 2,75 miliona tona.

U najnovijem priopćenju su iz Janafa objavili kako se od decembra 2022. putem njihovog sistema u Srbiju transportira isključivo nafta neruskog podrijetla, prenosi SEEbiz.

The post Hrvati bi mogli kupiti ruski udio u Naftnoj industriji Srbije appeared first on Biznis Info.