Prema podacima iz dokumenta koji je Vlada FBiH usvojila na prijedlog Federalnog ministarstva finansija, ukupna vrijednost svih evidentiranih projekata i projektnih ideja iznosi približno 20,77 milijardi KM, piše BiznisInfo.ba.

Riječ je o projektima u različitim fazama pripreme, od početnih ideja i kandidovanih projekata do investicija koje su već odobrene ili se realizuju. Posebno je zanimljivo da su 86 kandidovanih projekata vrijedna čak 9,68 milijardi KM, ali za njih u trenutku izrade programa nisu bili osigurani izvori finansiranja.

Skoro deset milijardi KM čeka finansiranje

Prema podacima Vlade FBiH, Program javnih investicija obuhvata četiri kategorije:

• 86 kandidovanih projekata ukupne vrijednosti 9,68 milijardi KM
• 11 kandidovanih projektnih ideja vrijednih 169,68 miliona KM
• 10 odobrenih projekata ukupne vrijednosti 2,10 milijardi KM
• 48 projekata u realizaciji ukupne vrijednosti 8,82 milijarde KM

Ukupno je riječ o 155 projekata i projektnih ideja, čija zbirna vrijednost iznosi oko 20,77 milijardi KM. Ipak, ova cifra ne predstavlja novac koji će Federacija BiH potrošiti u naredne tri godine, niti znači da su sredstva za sve projekte već osigurana.

Program obuhvata ukupne procijenjene vrijednosti investicija, uključujući projekte koji se već realizuju, one koji čekaju finansiranje i one koji su tek u početnoj fazi pripreme.

Koji projekti su već u realizaciji

Najkonkretniji dio programa odnosi se na 48 projekata čija je implementacija u toku, a čija ukupna vrijednost iznosi 8,82 milijarde KM. Riječ je o investicijama za koje su sredstva djelimično ili u potpunosti osigurana, iz domaćih ili inostranih izvora, te je njihova realizacija već započela.

Drugu kategoriju čini deset odobrenih projekata vrijednih 2,10 milijardi KM. Za ove projekte, nakon odgovarajućih zaključaka Vlade FBiH, pokrenut je postupak osiguranja potrebnog finansiranja, uglavnom putem inostranih kredita. To znači da odobreni status još ne podrazumijeva da su sva sredstva dostupna ili da su radovi počeli.

Odakle dolazi novac za velike investicije

Javne investicije u Federaciji BiH finansiraju se iz više domaćih i međunarodnih izvora. Domaći izvori uključuju budžetska sredstva Federacije BiH, kantona, gradova i općina, vlastita sredstva javnih preduzeća, fondova i domaćih banaka.

Značajnu ulogu imaju i međunarodne finansijske institucije, među kojima su Svjetska banka, Evropska investiciona banka (EIB), Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Razvojna banka Vijeća Evrope (CEB) i njemačka razvojna banka KfW. Među mogućim izvorima finansiranja su i sredstva Evropske komisije, pojedinih država te drugih međunarodnih institucija i fondova.

Zašto je važan ovaj dokument

Program javnih investicija predstavlja jedan od ključnih instrumenata za planiranje velikih razvojnih ulaganja u Federaciji BiH. Njegova svrha je povezivanje razvojnih prioriteta s realnim mogućnostima finansiranja, kako bi se izbjeglo donošenje investicionih odluka bez odgovarajuće pripreme.

Dokument sadrži podatke o ukupno potrebnim i dosad utrošenim sredstvima, kao i planiranom finansiranju iz budžeta, kredita, grantova i drugih izvora. Istovremeno, omogućava praćenje projekata koji se nalaze u različitim fazama realizacije.

Za privredu i građane posebno je važno pitanje koliko će kandidovanih projekata uspjeti preći u fazu odobravanja i stvarne realizacije. Naime, gotovo 9,7 milijardi KM vrijednosti projekata za koje finansiranje još nije osigurano pokazuje razmjere planiranih investicija, ali i izazov njihovog pretvaranja u konkretne radove.

Naredni korak je razmatranje projekata iz ovog programa, a njihov stvarni tempo realizacije zavisit će od dostupnosti sredstava, potrebnih procedura i spremnosti pojedinačnih investicija.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Federacija BiH ima projekte vrijedne skoro 21 milijardu KM: Za gotovo 10 milijardi još nema novca appeared first on Biznis Info.

Iako nije želio otkrivati detalje o potencijalnim investitorima, lokacijama i vrijednosti projekata, Kubatlija je potvrdio da postoje konkretne aktivnosti koje bi uskoro mogle rezultirati novim investicijama.

– Ima nekoliko projekata za koje sada ne bih volio otkrivati detalje, ali uskoro ćemo znati više. Projekti su u energetskom sektoru. Još nismo sigurni šta će se desiti, čekamo da vidimo hoće li biti potpisani određeni ugovori – kazao je Kubatlija za BiznisInfo.ba.

Njegova izjava dolazi u trenutku kada energetika postaje jedan od najvažnijih sektora za privlačenje stranog kapitala u Bosnu i Hercegovinu, posebno kada je riječ o projektima obnovljivih izvora energije.

Veliki interes kineskih investitora

Govoreći generalno o stranim investicijama, Kubatlija je posebno izdvojio interes kineskih kompanija za ulaganja u Bosnu i Hercegovinu. Kako je pojasnio, FIPA je nedavno ugostila delegaciju iz Kine, kojoj su predstavljeni određeni investicioni projekti. Kineski predstavnici obišli su i pojedine lokacije u BiH, a organizovan je i poslovni forum u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.

– Velika je zainteresovanost kineskih investitora za Bosnu i Hercegovinu. Mislim da imamo jedan problem, a to je da moramo imati spremnije projekte. Moramo s lokalnim zajednicama, vladama i drugim institucijama pripremiti ozbiljne projekte za ozbiljne investitore – istakao je Kubatlija.

Prema njegovim riječima, upravo nedovoljna pripremljenost projekata predstavlja jednu od najvećih prepreka za realizaciju ulaganja. To znači da interes stranih kompanija postoji, ali da domaće institucije često nisu u mogućnosti dovoljno brzo odgovoriti na njihove zahtjeve.

Investitori dolaze, ali projekti zapinju na papirima

Direktor FIPA-e otvoreno je govorio i o administrativnim i imovinskopravnim problemima koji usporavaju investicije.

– Mi nudimo ideje, nudimo projekte, ali nekada ne možemo riješiti osnovne stvari vezane za taj projekat. Bilo da su to papiri, određene naknade, takse, sudski sporovi ili neriješeni vlasnički odnosi – rekao je Kubatlija.

Ovakvi problemi posebno su značajni kod velikih investicija, gdje potencijalni ulagači očekuju jasne informacije o zemljištu, dozvolama, infrastrukturi i rokovima realizacije. Kubatlija smatra da bi institucije na svim nivoima vlasti morale intenzivnije raditi na pripremi projekata kako bi Bosna i Hercegovina mogla iskoristiti postojeći interes stranih kompanija.

FIPA, kako navodi, kroz vlastite inicijative nastoji doprinijeti smanjenju ovih prepreka, ali je za ozbiljniji napredak potrebna saradnja većeg broja institucija.

Energetika i IT sve privlačniji

Govoreći o sektorima koji trenutno privlače najveću pažnju investitora, Kubatlija je istakao energetiku, posebno zelenu energiju, te informacione tehnologije.

Prema njegovoj ocjeni, ovi sektori posljednjih godina sve više dolaze do izražaja i po interesu investitora postepeno sustižu ili prestižu pojedine tradicionalne industrijske grane.

Bosna i Hercegovina je, podsjetio je, tradicionalno prepoznatljiva po metaloprerađivačkoj i drvnoj industriji, u kojima domaće kompanije imaju dugogodišnje iskustvo. Međutim, sve značajnije mjesto zauzimaju IT sektor, telekomunikacije, bankarske i druge usluge.

– Zelena energija je svakako budućnost i mislim da će ti sektori sve više rasti u narednom periodu – kazao je direktor FIPA-e.

Hrvatska, Srbija i Austrija među najvažnijim investitorima

Kada je riječ o porijeklu stranog kapitala, Kubatlija je izdvojio tri države koje već godinama imaju posebno značajnu ulogu u privredi Bosne i Hercegovine. To su Hrvatska, Srbija i Austrija.

Prema njegovim riječima, kompanije iz ovih zemalja godinama ulažu u BiH i ostvaruju značajne poslovne rezultate. Njihovo dugogodišnje prisustvo pokazuje da Bosna i Hercegovina može biti atraktivna investiciona destinacija, posebno za kompanije koje dobro poznaju domaće i regionalno tržište.

Istovremeno, interes kineskih investitora i rast značaja novih sektora ukazuju na mogućnost širenja kruga zemalja i kompanija koje bi u narednim godinama mogle ulagati u BiH.

Za 2026. još nema zvaničnih podataka

Na pitanje o kretanju direktnih stranih investicija tokom 2026. godine, Kubatlija je kazao da zvanični podaci još nisu dostupni te da ne želi iznositi procjene koje nisu potvrđene.

Podsjetio je da su globalni poremećaji, ratovi i ekonomske krize negativno uticali na međunarodne investicione tokove, a time i na Bosnu i Hercegovinu. Ipak, smatra da postoji prostor za oporavak i povratak na povoljnije trendove iz ranijih godina.

– Mislim da će se to uskoro vratiti na nivo koji Bosna i Hercegovina zaslužuje – rekao je Kubatlija.

Potrebna veća politička podrška

Na kraju razgovora direktor FIPA-e uputio je i poruku domaćim političkim strukturama, ističući da bi institucije zadužene za promociju investicija mogle postići znatno bolje rezultate uz snažniju podršku vlasti.

– Investitora ima, investitori dolaze. Mislim da ih može biti još više ako bi politika zajedno s institucijama mnogo ozbiljnije radila u tom pravcu. Smatram da bi FIPA i agencije poput naše mogle uraditi mnogo više posla za Bosnu i Hercegovinu kada bi imale veću političku podršku – poručio je Kubatlija.

Njegove izjave ukazuju na to da jedan od ključnih izazova za privlačenje stranih investicija nije samo pronalazak zainteresovanih kompanija nego i sposobnost domaćih institucija da pripreme projekte i omoguće njihovu realizaciju.

U tom kontekstu, posebno će biti zanimljivo pratiti razvoj nekoliko najavljenih energetskih projekata, za koje se, prema riječima direktora FIPA-e, očekuje rasplet u vezi s mogućim potpisivanjem ugovora.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Direktor FIPA-e za BiznisInfo.ba: U BiH se priprema nekoliko velikih projekata, čekaju se potpisi appeared first on Biznis Info.

Osim toga, postoji potražnja za još jednom velikom zemljišnom površinom namijenjenom poslovnim ili proizvodnim sadržajima, što ukazuje na mogućnost dodatnih investicija u narednom periodu.

Ove informacije iznio je Hajrudin Delić, šef Službe za prostorno uređenje i zaštitu okoliša Grada Tuzla, govoreći o razvoju poslovnih zona i stvaranju uslova za nove investitore.

Veliki proizvodni pogon u pripremi

Prema Delićevim riječima, trenutno je u fazi realizacije 25,7 hektara zemljišta za jedan proizvodni pogon. BiznisInfo.ba pojašnjava da je riječ o površini od čak 257.000 kvadratnih metara, što dovoljno govori o prostornim razmjerama planiranog projekta.

Za sada nije poznato o kojem investitoru je riječ, kakva se proizvodnja planira niti kolika bi mogla biti vrijednost ulaganja. Također, nije precizirano u kojoj se fazi realizacije projekt nalazi, odnosno jesu li već pokrenuti konkretni građevinski radovi ili je riječ o pripremi zemljišta i potrebne dokumentacije.

Ipak, sama veličina zemljišta namijenjenog jednom proizvodnom pogonu ukazuje na potencijalno značajan industrijski projekt. Posebno je zanimljivo da, kako je Delić rekao za RTVTK, postoji interes i za još jednu veliku površinu, ali detalji o potencijalnom investitoru zasad nisu otkriveni.

Širi se i poslovna zona Kreka-Sjever

Paralelno s pripremama novih proizvodnih investicija, Tuzla nastavlja stvarati uslove za proširenje postojećih poslovnih kapaciteta. Jedan od važnijih projekata je novi zoning plan poslovne zone Kreka-Sjever, kojim je obuhvaćeno gotovo 14 hektara prostora namijenjenog budućim poslovnim i proizvodnim sadržajima.

BiznisInfo.ba je još u septembru detaljno pisao o ovom projektu, kojim se planira uređenje prostora između Željezničke stanice Kreka Nova i korita rijeke Jale. Dio ranije planiranih poslovnih površina već je gotovo popunjen, zbog čega se pristupilo pripremi novog planskog dokumenta.

Za razliku od detaljnijih regulacionih planova, novi zoning plan trebao bi omogućiti veću fleksibilnost prilikom određivanja veličine i rasporeda objekata, zavisno od potreba konkretnih investitora. To je posebno važno za kompanije kojima su potrebne veće parcele i proizvodni kompleksi.

Investitori traže veće površine

Prema objašnjenju nadležnih gradskih službi, cilj je omogućiti da poslovne zone odgovore i na zahtjeve investitora kojima su potrebne površine veće od onih koje su prvobitno bile predviđene za pojedinačne industrijske kapacitete.

Takav pristup mogao bi olakšati realizaciju većih proizvodnih projekata, ali i ubrzati procedure izdavanja urbanističko-tehničke dokumentacije. Važno je naglasiti da površina od 25,7 hektara, koja se spominje u vezi s jednim proizvodnim pogonom, prema dostupnim informacijama nije precizno lokacijski određena.

Ona je znatno veća od ukupnog obuhvata novog zoning plana Kreka-Sjever, koji iznosi 13,94 hektara, pa se ne može zaključiti da je riječ o investiciji unutar tog planskog područja.

Tuzla otvara prostor za nove fabrike

Najnovije informacije pokazuju da Tuzla nastoji odgovoriti na potrebe investitora koji traže prostor za veće proizvodne i poslovne komplekse. Dok se postojeće poslovne površine popunjavaju, Grad priprema nove planske mogućnosti i nastoji pojednostaviti procedure za realizaciju investicija.

Posebnu pažnju svakako privlači projekt za koji je navedena površina od 257.000 kvadratnih metara, kao i interes za dodatno veliko zemljište. Ukoliko se ovi projekti realizuju, mogli bi donijeti nove proizvodne kapacitete i radna mjesta te dodatno ojačati industrijsku aktivnost Tuzle.

Više detalja o investitorima, djelatnostima i vrijednosti planiranih ulaganja očekuje se u narednom periodu.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Priprema se investicija ogromnih razmjera u BiH: Industrijski projekt na čak 257.000 kvadrata appeared first on Biznis Info.

Ugovor o kupovini parcele površine 3.000 kvadratnih metara potpisali su gradonačelnik Cazina Nermin Ogrešević i direktor kompanije Pro-steel d.o.o. Husmir Nuhanović. Početna investicija procijenjena je na oko dva miliona KM, dok je vrijednost kupljene parcele 51.000 KM.

Pogon od 1.300 kvadrata

Na kupljenom zemljištu Pro-steel planira izgraditi proizvodni pogon površine 1.300 kvadratnih metara, u kojem će se proizvoditi metalne konstrukcije i drugi metalni proizvodi namijenjeni stanogradnji. Prema objavljenim informacijama, nova fabrika trebala bi zapošljavati 30 radnika.

Posebno je zanimljivo da će proizvodnja biti snažno izvozno orijentisana. Kompletan proizvodni asortiman kompanije, koji je prema objavljenim informacijama usklađen sa standardima kvaliteta Evropske unije, bit će namijenjen izvozu u Francusku.

Nova fabrika u poslovnoj zoni

Ogrešević je dolazak Pro-steela izdvojio kao još jedan primjer širenja proizvodnih kapaciteta u Poslovnoj zoni Ratkovac.

– Još jedna nova fabrika u našoj poslovnoj zoni, nova zapošljavanja, uspješan dosadašnji put ove kompanije, sve su to razlozi za optimizam i zadovoljstvo – naveo je Ogrešević.

Dodao je da ga je posebno impresioniralo to što je riječ o kompaniji zasnovanoj na znanju i iskustvu te da vjeruje kako Pro-steel ima veliki potencijal. Potpisivanjem ugovora i kupovinom zemljišta napravljen je konkretan korak prema realizaciji investicije, koja bi Cazinu trebala donijeti novi proizvodni pogon, 30 radnih mjesta i dodatnu izvozno orijentisanu proizvodnju.

Druga investicija u samo nekoliko dana

Inače, ovo je već druga značajna investicija u Poslovnoj zoni Ratkovac najavljena u svega nekoliko dana. Kako je BiznisInfo.ba nedavno objavio, domaća kompanija M-Produkt kupila je parcelu od 5.000 kvadratnih metara na kojoj planira gradnju proizvodno-poslovnog objekta površine oko 2.000 kvadrata.

Vrijednost te investicije procijenjena je na oko 2,5 miliona KM, a kompanija planira zaposliti još 30 radnika. Tako bi samo ova dva nova projekta u zoni trebala donijeti ulaganja od oko 4,5 miliona KM i ukupno 60 novih radnih mjesta.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Moćni francuski investitor gradit će fabriku u BiH: Kupio zemljište u gradu koji postaje centar industrije appeared first on Biznis Info.

Objekat je planiran u Višegradskoj ulici u Goraždu, na području industrijske zone “Pobjeda”, a postupak se vodi radi izdavanja urbanističke saglasnosti za njegovu izgradnju. Projektant je sarajevska kompanija Argentaria.

Objavljivanje javnog poziva pokazuje da kompanija nastavlja aktivnosti na razvoju i unapređenju svojih proizvodnih kapaciteta u Goraždu.

Važan dio proizvodnje detonatora

Inicijalne smješe predstavljaju važan dio proizvodnog procesa u industriji eksplozivnih materija i koriste se, između ostalog, u proizvodnji detonatora.

Pobjeda-Rudet ima dugogodišnje iskustvo upravo u proizvodnji detonatora i drugih sredstava za iniciranje, a nova investicija realizuje se unutar postojećeg industrijskog kompleksa kompanije.

Federalno ministarstvo prostornog uređenja ranije je vodilo i postupak vezan za objekat interne oznake A73/3, namijenjen sušenju i prosijavanju inicijalne smješe. Novi postupak za objekat A73/2 tako ukazuje na nastavak ulaganja u ovaj segment proizvodnje.

Kompanija najavila veliku investiciju

Nova aktivnost dolazi u vrijeme kada Pobjeda-Rudet priprema i širi investicijski ciklus. BiznisInfo.ba je početkom septembra objavio da kompanija pokreće veliku investiciju kojom bi u Bosni i Hercegovini trebala biti uspostavljena proizvodnja strateške sirovine koja se do sada uvozila.

Direktor komapnije Muhamed Hubanić tada je potvrdio da kompanija radi na projektu koji bi trebao biti značajan ne samo za Pobjeda-Rudet nego i za druge kompanije domaće namjenske industrije. Nova sirovina trebala bi se koristiti za potrebe kompanija Binas, Pretis i Ginex, čime bi dio domaće namjenske industrije smanjio zavisnost od uvoza. Projekt podrazumijeva i izgradnju novih proizvodnih kapaciteta.

Za sada nije potvrđeno da je novi objekat za proizvodnju inicijalnih smješa direktno povezan upravo s tom investicijom, ali njegova priprema dolazi u trenutku kada Pobjeda-Rudet najavljuje značajno proširenje proizvodnje.

Jačanje proizvodne baze u Goraždu

Pobjeda-Rudet je u potpunom vlasništvu turske kompanije Kirlioglu Kimya Sanayi ve Ticaret. Ovaj turski investitori u posljednje vrijeme povlače i druge značajne poslovne poteze u Goraždu.

Kako je BiznisInfo.ba nedavno objavio, Hakan Kirlioglu preuzeo je kontrolu i nad Tvornicom alata Goražde (TAG), čime je dodatno prošireno njihovo prisustvo u industrijskom sektoru ovog grada.

Istovremeno, Pobjeda-Rudet je nedavno izašla iz vlasništva Privredne banke Sarajevo. Kompanija je bila jedan od najvećih pojedinačnih dioničara banke sa 49.617 dionica, odnosno oko 12,68 posto vlasništva, a cijeli paket prodala je goraždanskom biznismenu Halilu Okoviću kroz njegovu ponudu za preuzimanje. Vrijednost paketa prema cijeni iz ponude od 163,55 KM po dionici iznosila je oko 8,11 miliona KM.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Turski investitor gradi novu fabriku namjenske industrije u BiH appeared first on Biznis Info.

Riječ je o kompaniji koja iza sebe već ima više od 50 završenih projekata širom Sjedinjenih Američkih Država, dok je još devet projekata trenutno u realizaciji. Sljedeći veliki korak sada bi trebao biti pokretanje vlastite proizvodnje u SAD-u.

Plan o investiciji potvrdio je sam NewCold Metal Construction tokom Međunarodnog sajma privrede Tešanj 2026, navodeći da je riječ o višemilionskom ulaganju u proizvodni pogon u Dallasu. Precizan iznos investicije i rok početka gradnje zasad nisu objavljeni.

Prema podacima BiznisInfo.ba, kompanija već ima registrirano prisustvo u Teksasu kroz NCMC LLC sa sjedištem u Rowlettu, na području šireg Dallasa. Trenutno traži i radnike za američke operacije, među kojima su radnik na održavanju te inženjer, odnosno upravnik proizvodnje u SAD-u.

Od Usore do više od 40 država

Iza najave nove fabrike stoji zanimljiva poslovna priča kompanije koja je iz Bosne i Hercegovine stigla do velikih međunarodnih projekata. NewCold Metal Construction specijaliziran je za projektovanje, proizvodnju i montažu metalnih konstrukcija za automatizirana visokoregalna skladišta i druga napredna skladišna rješenja.

Kompanija je prvobitno poslovala kao Global Metal Construction (GMC), a njeno sjedište nalazi se u Usori. Poslovanje je proširila na više od 40 država, dok grupacija danas ima više od 600 zaposlenih.

Posebno važan trenutak dogodio se 2023. godine, kada je došlo do strateškog povezivanja s nizozemskim NewColdom, globalnom kompanijom specijaliziranom za automatiziranu logistiku i hladni lanac. Nakon tog povezivanja kompanija posluje pod imenom NewCold Metal Construction.

Prema podacima iz sudskog registra koje je analizirao BiznisInfo.ba, kapital bh. kompanije NewCold Metal Construction iznosi oko 30,2 miliona KM. Oko 60 posto kapitala pripada nizozemskom Haven Ventures Holding III B.V., dok približno 40 posto drži domaći New GMC iz Usore. Time je kompanija zadržala značajan domaći vlasnički udio, uz snažnog međunarodnog partnera koji joj je omogućio dodatno širenje na globalnom tržištu.

Već radili velike projekte širom Amerike

Američko tržište za NCMC nije novost. Kompanija je učestvovala u gradnji naprednih automatiziranih hladnih skladišta u nizu saveznih država, među kojima su Arizona, Teksas, Virginia, Georgia, California, Ohio i Indiana.

Među zahtjevnijim poslovima izdvajao se projekt automatiziranog hladnog skladišta u Kaliforniji, gdje je krajnji klijent bila grupa Nestlé. NCMC je radio i na velikom projektu u Lebanonu u Indiani. Danas kompanija navodi da je broj završenih projekata u SAD-u premašio 50, uz devet novih koji su u toku.

Upravo zbog toga najavljena fabrika u Teksasu predstavlja logičan nastavak širenja. Umjesto da na američkom tržištu bude prisutna prvenstveno kroz izvođenje projekata i montažu, kompanija sada planira tamo uspostaviti i vlastite proizvodne kapacitete.

Bh. industrija sve dublje ulazi na američko tržište

Planirana investicija u Dallasu predstavlja značajan iskorak i za kompaniju koja je svoje međunarodno širenje započela iz relativno male sredine u BiH. NCMC danas radi na šest kontinenata, a fokusiran je na logistiku, proizvodnju i hladna skladišta u kojima su potrebni veliki automatizirani sistemi visoke preciznosti.

Najava višemilionske fabrike u Teksasu pokazuje da se odnos kompanije prema američkom tržištu dodatno mijenja. Nakon desetina završenih projekata, bh. znanje i iskustvo više se neće izvoziti samo kroz inženjering i realizaciju velikih objekata – plan je da se dio proizvodnje ubuduće odvija i direktno u Sjedinjenim Američkim Državama.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Veliki iskorak na američko tržište: Bh. kompanija sprema gradnju vlastite fabrike u Teksasu appeared first on Biznis Info.

Najavu je u Beogradu iznio generalni direktor STADA Grupe Peter Goldschmidt, ističući da nova investicija pokazuje dugoročnu posvećenost kompanije poslovanju u Srbiji.

– Upravo smo od Globalnog izvršnog odbora STADA Grupe dobili odobrenje za ulaganje dodatnih 20 miliona eura u Vršac. Time ćemo povećati proizvodnju i izgraditi nove proizvodne kapacitete, što pokazuje našu posvećenost budućnosti – kazao je Goldschmidt.

Investiciju je potvrdilo i Ministarstvo zdravlja Srbije, koje navodi da je riječ o ulaganju u nove proizvodne pogone u Vršcu.

STADA preuzela Hemofarm prije 20 godina

Nova investicija dolazi u godini u kojoj se obilježava 20 godina otkako je njemačka STADA preuzela Hemofarm. Od tada je Hemofarm prošao kroz značajno širenje i modernizaciju, a Goldschmidt navodi da je STADA tokom proteklih godina u poslovanje u Srbiji investirala stotine miliona eura.

Hemofarm grupa danas zapošljava oko 4.500 ljudi, dok se proizvodi iz Srbije izvoze na brojna međunarodna tržišta. Prema podacima Ministarstva zdravlja Srbije, riječ je o izvozu u oko 30 zemalja.

Goldschmidt je naglasio i da je Srbija postala jedna od važnih lokacija STADA Grupe za međunarodna radna mjesta, odnosno da poslovanje u zemlji više nije ograničeno samo na proizvodnju za lokalno tržište.

Hemofarm je tokom dvije decenije od kompanije prvenstveno fokusirane na generičke lijekove prerastao u proizvođača koji u svom portfoliju ima i specijalizirane generičke i inovativne proizvode, kao i proizvode iz segmenta zdravstvene zaštite potrošača.

Nova proizvodna linija

Prema informacijama objavljenim nakon predstavljanja investicije, novih 20 miliona eura trebalo bi biti usmjereno i u uspostavljanje nove proizvodne linije u Vršcu.

Realizacija ulaganja planirana je tokom 2027. godine, čime će biti dodatno povećani kapaciteti jednog od najvažnijih proizvodnih centara STADA Grupe u ovom dijelu Evrope.

Hemofarm grupa, prema podacima iznesenim povodom najave investicije, ostvaruje oko 200 miliona eura godišnjih prihoda, dok STADA svoje proizvode plasira u više od 100 zemalja svijeta. Njemačka je ujedno jedno od najvažnijih tržišta za proizvode koji izlaze iz Hemofarmovih pogona u Srbiji.

Snažno prisutni i u BiH

Hemofarm ima značajne proizvodne kapacitete i u Bosni i Hercegovini. Kompanija u Novakovićima kod Banje Luke ima fabriku lijekova koja posluje od 2003. godine i proizvodi čvrste forme lijekova. Banjalučki pogon dio je međunarodne proizvodne mreže Hemofarma i STADA Grupe.

Prema podacima kompanije, Hemofarm u BiH zapošljava više od 300 ljudi, dok kapacitet fabrike kod Banje Luke premašuje milijardu tableta godišnje. Hemofarm u BiH posluje i kroz društvo u Sarajevu.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Njemački farmaceutski div koji ima fabriku i u BiH ulaže novih 20 miliona eura u regionu appeared first on Biznis Info.

Direktor Pobjeda-Rudeta Muhamed Hubanić potvrdio je da je riječ o velikom ulaganju koje će donijeti i nova radna mjesta.

– Potpisivanjem sporazuma s Binasom, Pretisom i Ginexom, Pobjeda-Rudet je prepoznata kao strateški partner za isporuku veoma važne i deficitarne sirovine. Riječ je o velikoj investiciji koja će donijeti nova radna mjesta i dodatno razviti naše proizvodne kapacitete – kazao je Hubanić.

Time bi Goražde trebalo dobiti novu proizvodnju od strateškog značaja za bh. namjensku industriju, a domaće kompanije dobavljača proizvoda koji im je potreban za proizvodnju. Inače, Pobjeda-Rudet je u vlasništvu turske firme Kirlioglu Kimya Sanayi ve Ticaret Anonim Sirketi

Sirovina koju su do sada morali uvoziti

Važnost projekta posebno proizlazi iz činjenice da je domaća namjenska industrija do sada u potpunosti zavisila od uvoza i stranih tržišta kada je riječ o ovoj sirovini i komponentama. Pokretanjem proizvodnje u Goraždu dio tog lanca snabdijevanja praktično bi bio prebačen u Bosnu i Hercegovinu.

To bi kompanijama trebalo omogućiti veću sigurnost snabdijevanja, smanjiti zavisnost od stranih dobavljača i dodatno povećati stepen samostalnosti domaće namjenske industrije.

Pobjeda-Rudet je već napravila važan korak prema osiguranju tržišta za buduću proizvodnju. Na nedavno održanom sajmu namjenske industrije u Sarajevu kompanija je zaključila sporazum sa Ginexom, Pretisom i Binasom o snabdijevanju ovom strateškom sirovinom.

Drugim riječima, nova proizvodnja u Goraždu trebala bi biti direktno povezana s potrebama nekih od najvažnijih kompanija namjenske industrije u Federaciji BiH.

Priprema se gradnja novih proizvodnih postrojenja

Da projekt nije ostao samo na nivou poslovnog plana pokazuje i činjenica da su već napravljeni određeni administrativni koraci za njegovu realizaciju. Vlada i Skupština Bosansko-podrinjskog kantona Goražde kroz izmjene i dopune Odluke o provođenju Prostornog plana stvorile su prostorno-planske pretpostavke za izgradnju novih proizvodnih postrojenja.

O novoj investiciji razgovarano je i na sastanku premijera BPK Goražde Senada Čelje i potpredsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Nezima Alagića sa direktoricom UNIS Ginexa Dženanom Turković i direktorom Pobjeda-Rudeta Muhamedom Hubanićem.

Čeljo je kazao da projekt podrazumijeva značajnu investiciju, nova radna mjesta i dodatno širenje namjenske industrije u Goraždu.

– Pobjeda-Rudet ovim projektom širi svoje kapacitete i uvodi novi proizvod, što podrazumijeva značajnu investiciju, nova radna mjesta i dodatni razvoj namjenske industrije u Goraždu. Vlada BPK Goražde prepoznala je značaj ovog projekta i pružila podršku stvaranju uslova za njegovo pokretanje, jer svaka ovakva investicija znači jačanje naše privrede i veću samostalnost domaće namjenske industrije – rekao je Čeljo.

Goražde dodatno jača poziciju u namjenskoj industriji

Nova investicija dolazi u vrijeme snažnog razvoja namjenske industrije u Bosni i Hercegovini i povećane globalne potražnje za njenim proizvodima.

Za Goražde je ovaj sektor posebno značajan. Grad već predstavlja jedno od najvažnijih središta bh. namjenske industrije zahvaljujući kompanijama poput UNIS Ginexa i Pobjeda-Rudeta, koje zapošljavaju veliki broj ljudi i značajan dio proizvodnje plasiraju na strana tržišta.

Nova proizvodnja Pobjeda-Rudeta mogla bi dodatno ojačati taj položaj, ali i imati širi značaj za cijelu namjensku industriju BiH jer se dio strateškog lanca snabdijevanja koji je do sada zavisio od inostranstva seli u domaću proizvodnju.

Na sastanku je razgovarano i o drugim budućim ulaganjima, proširenju proizvodnih kapaciteta te infrastrukturnim i administrativnim uslovima potrebnim za njihov razvoj.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Velika investicija namjenske industrije u BiH: Pokreću proizvodnju strateške sirovine koju smo dosad uvozili appeared first on Biznis Info.

Ugovor o kupoprodaji zemljišta potpisali su načelnik opštine Brod Milan Zečević i direktor kompanije SCAI Adapter Dejan Simidžija, čime su stvoreni uslovi za početak nove faze razvoja ove proizvodne kompanije.

Investicija će biti realizirana fazno, a zajedno s povećanjem proizvodnih kapaciteta planirano je i otvaranje novih radnih mjesta.

U prvoj fazi trebala bi biti izgrađena proizvodna hala površine oko 3.500 kvadratnih metara, dok će nakon realizacije kompletnog projekta dvije nove hale zauzimati oko 5.500 kvadrata.

– Ova parcela će služiti za proširenje naših kapaciteta i za otvaranje novih radnih mjesta. U prvoj fazi planiramo izgradnju hale površine oko 3.500 kvadratnih metara – rekao je direktor kompanije Dejan Simidžija.

Dvije decenije posluju u BiH

SCAI Adapter u Brodu posluje već oko 20 godina, a riječ je o kompaniji povezanoj s italijanskim kapitalom koja se bavi proizvodnjom metalnih komponenti za automobilsku industriju.

Gotovo cjelokupna proizvodnja namijenjena je stranim tržištima, zbog čega se kompanija tokom prethodnih godina svrstavala među značajnije izvoznike iz Republike Srpske.

Prema ranije objavljenim podacima FIPA-e, proizvodi kompanije završavali su, između ostalog, u automobilskoj industriji povezanoj s brendovima Fiat, Lancia i Alfa Romeo.

Prema podacima BiznisInfo.ba, SCAI Adapter danas zapošljava oko 200 radnika, a godišnji prihodi kompanije kreću se oko 50 miliona KM. Firma već godinama posluje profitabilno i spada među značajnije proizvodne pogone na području Broda.

Kompanija je za svoje poslovne rezultate dobijala i priznanja Privredne komore Republike Srpske, uključujući priznanja među najuspješnijim srednjim preduzećima.

Najveći proizvodni pogon u Brodu

Načelnik Broda Milan Zečević kazao je da je završetak prodaje zemljišta rezultat procesa koji je trajao duže od godinu dana. Zemljište je prethodno preneseno u vlasništvo Opštine Brod, nakon čega su provedene potrebne procedure i postupak licitacije.

Zečević je SCAI Adapter opisao kao najveći proizvodni pogon na području opštine Brod, naglašavajući značaj nastavka ulaganja kompanije.

– Ulaganje u realni, odnosno proizvodni sektor jeste jedan od osnovnih pravaca djelovanja ove administracije. Veoma mi je drago što određene aktivnosti koje smo započeli još prije više od godinu dana polako daju rezultate – rekao je Zečević.

Prema njegovim riječima, očekuje se da će izgradnja novih kapaciteta omogućiti zapošljavanje dodatnog broja radnika iz Broda i okolnih mjesta. Nova investicija predstavlja nastavak dugoročnog prisustva italijanskog kapitala u ovom dijelu BiH, ali i potvrdu ranijih najava SCAI Adaptera da namjerava nastaviti razvijati i širiti proizvodnju u Brodu.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Velika investicija u BiH: Italijanska kompanija SCAI Adapter gradi nove pogone od 5.500 kvadrata appeared first on Biznis Info.

Prema riječima Milorada Dodika, procijenjena vrijednost kompletnog projekta razvoja i modernizacije Instituta veća je od čak 500 miliona KM, dok bi samo prva faza trebala koštati oko 80 miliona KM. Projekt bi se realizovao fazno tokom narednih godina.

Čak 30.000 kvadrata novih kapaciteta

Razmjere projekta dodatno pokazuju detalji koje je objavio predsjednik Vlade RS Savo Minić. Institut “Dr Miroslav Zotović” priprema izgradnju oko 30.000 kvadratnih metara novih kapaciteta, u kojima bi trebalo biti oko 500 novih kreveta.

Planirani su i otvoreni i zatvoreni bazeni, kao i brojni sadržaji namijenjeni rehabilitaciji, prevenciji i razvoju zdravstvenog turizma. Sve bi trebalo biti smješteno uz novu park-šumu na površini od čak 270 dunuma.

– Slatina je već ponos Republike Srpske, a ovim projektom pravimo veliki iskorak u daljem razvoju – poručio je Minić.

Novi kompleks planiran je na prostoru nekadašnjeg “Slateksa”, po kojem je projekt i dobio ime.

Vlada najavila finansijsku podršku

Minić je nakon prezentacije projekta najavio da će Vlada RS podržati njegovu izgradnju. Na jednoj od narednih sjednica Vlada bi trebala usvojiti informaciju kojom će detaljnije biti definisan način realizacije projekta.

Premijer je novi kompleks opisao kao spoj prirode, struke, nauke i kvalitetnog medicinskog osoblja “kakav vjerovatno ne postoji na Balkanu”. Prema njegovim riječima, izgradnja “Slateksa” trebala bi predstavljati krunu dosadašnjeg razvoja Instituta “Dr Miroslav Zotović”.

Prva faza 80 miliona KM

Milorad Dodik kazao je da za razvoj Instituta već postoji master plan te da se radi o dugoročnom projektu koji će biti realizovan kroz više faza. Prema njegovim riječima, za prvu fazu potrebno je oko 80 miliona KM, dok procijenjena vrijednost kompletnog projekta prelazi pola milijarde maraka.

– Projekt novog zdravstvenog kompleksa “Slateks” predstavlja nastavak tog razvoja i zaslužuje punu podršku – poručio je Dodik.

Planovi nisu ograničeni samo na zdravstvene objekte. Razvoj Slatine kao velikog centra za rehabilitaciju, prevenciju i zdravstveni turizam mogao bi otvoriti prostor i za dolazak privatnog kapitala.

Dodik je kazao da trenutno nema ozbiljnih privatnih partnera, ali da očekuje da bi razvoj cijele zone mogao privući investitore zainteresovane za gradnju hotela i drugih pratećih sadržaja. Time bi se oko Instituta mogao razviti znatno širi zdravstveno-turistički kompleks.

Projekt koji će se graditi godinama

Direktor Instituta “Dr Miroslav Zotović” Goran Talić ranije je govorio da se na razvoju projekta već radi te da su pripremana idejna rješenja. Planirana transformacija Slatine zbog svojih dimenzija neće biti realizovana odjednom, nego kroz duži vremenski period.

Ako planovi budu provedeni, dodatnih 30.000 kvadrata, oko 500 kreveta, bazeni, zdravstveni i turistički sadržaji te velika park-šuma potpuno će promijeniti postojeći kompleks. Uz procijenjenu ukupnu vrijednost od više od 500 miliona KM, “Slateks” bi mogao postati jedan od najvećih zdravstvenih i turističkih investicionih projekata u BiH u narednim godinama.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Predstavljen najveći zdravstveno-turistički projekt u BiH: 30.000 kvadrata, vrijednost preko 500 miliona KM appeared first on Biznis Info.