Za najpovoljnijeg ponuditelja izabrana je mostarska firma GTR, čija ponuda iznosi 2.145.000 KM bez PDV-a, odnosno 2.509.650 KM s uračunatim porezom. Rok za završetak prve faze radova je deset mjeseci, piše Hercegovina.info.

Odluka je donesena 10. juna na 69. sjednici Vlade HNK-a, a objavljena je u posljednjem broju Službenih novina HNK. Ugovor s izabranim ponuditeljem može biti zaključen nakon konačnosti odluke i proteka zakonom predviđenog roka.

Prva faza obuhvaća građevinske radove

Prema dokumentaciji iz ponovljenog postupka javne nabave, prva faza obuhvaća pripremne, zemljane, betonske, armirano-betonske i zidarske radove na objektu nekadašnjeg hotela.

Procijenjena vrijednost tih radova u ponovljenom tenderu iznosila je 2.492.346 KM bez PDV-a. Ponuda GTR-a približno je 347.000 KM, odnosno gotovo 14 posto, niža od procijenjene vrijednosti.

Aktualnom odlukom rok izvođenja postavljen je na deset mjeseci, što je duže od roka predviđenog u prethodnom postupku javne nabave.

Projekt podijeljen u tri faze

Cjelokupna prilagodba Hotela “Ero” podijeljena je u tri faze, a ukupna vrijednost projekta ranije je procijenjena na približno 23 miliona KM. Prema informacijama koje je Ured za informiranje Vlade HNK objavio krajem 2025. godine, za završetak cijelog projekta bit će potrebne približno tri godine.

Za provedbu prve i druge faze Vlada je kod Razvojne banke Federacije BiH osigurala kredit od 15 miliona KM. Preostali troškovi trebali bi biti financirani kombinacijom vlastitog novca HNK i dodatnih kreditnih sredstava.

Budući da je procjena od 23 miliona KM objavljena prije ponavljanja prve javne nabave, ostaje vidjeti je li ukupna procijenjena vrijednost projekta u međuvremenu mijenjana i koliko će na kraju stajati sve tri faze, opremanje prostorija, vanjsko uređenje i preseljenje institucija.

Prvi natječaj poništen nakon žalbe

Do izbora GTR-a došlo je nakon što je prethodni postupak javne nabave poništen. U prvom postupku kao najpovoljniji ponuditelj bila je izabrana firma Promark iz Mostara, s ponudom vrijednom približno 2,43 miliona KM bez PDV-a. Na odluku se žalio GTR, nakon čega je Ured za razmatranje žalbi BiH utvrdio da je Vlada različito tretirala dvije ponude koje su sadržavale isti nedostatak.

Odluka o izboru izvođača zato je poništena, a postupak je vraćen na ponovno odlučivanje. Na kraju je cijela nabava poništena jer nijedna ponuda nije ispunjavala sve formalne uslove. Vlada je u martu 2026. raspisala novi tender, nakon kojeg je posao dodijeljen upravo GTR-u.

Sve institucije pod jednim krovom

Nekadašnji Hotel „Ero“ ima približno 9.565 kvadratnih metara. Objekt je izgrađen 1988. godine kao Dom penzionera, a nakon rata korišten je kao sjedište međunarodne administracije i hotel.

Vlada HNK kupila ga je 2018. godine od Federalnog zavoda za penziono i invalidsko osiguranje, s namjerom da u njemu objedini kantonalna ministarstva, uprave, stručne službe i urede koji su trenutno raspoređeni na više lokacija. Projektom su predviđeni savremeni uredski prostori, dvorane za sastanke, arhivi, parkiralište i uređene zelene površine.

Iz Vlade su ranije naveli da HNK godišnje izdvaja više od 800.000 KM za najamnine i troškove smještaja kantonalnih tijela. Procijenili su da bi objedinjavanjem institucija u Hotelu „Ero“ godišnje moglo biti ušteđeno približno 2,5 miliona KM.

Ta procjena, osim najamnina, uključuje i očekivano smanjenje troškova održavanja, električne energije, grijanja, goriva, telekomunikacijskih i poštanskih usluga, komunalnih naknada te tjelesne i tehničke zaštite.

Čeka se početak radova

Iako je Vlada izabrala izvođača, iz objavljene odluke nije vidljivo je li ugovor u međuvremenu potpisan, kada će GTR biti uveden u posao niti od kojeg će se datuma računati desetomjesečni rok.

Nije objavljen ni ažurirani plan početka druge i treće faze, kao ni precizan datum do kojeg bi kantonalne institucije trebale preseliti u novu administrativnu zgradu.

Poznato je, međutim, da je projekt procijenjen na 23 miliona KM, da je za prve dvije faze osigurano kreditno zaduženje od 15 miliona KM te da će početni građevinski radovi koštati 2.509.650 KM s PDV-om.

The post Kreće velika transformacija: Hotel Ero u Mostaru dobit će novu namjenu, investicija vrijedna 23 miliona KM appeared first on Biznis Info.

Riječ je o austrijskoj kompaniji koja će na parceli površine oko 3.500 kvadratnih metara graditi poslovni objekat sa prizemljem i tri sprata.

Kako je saopćio gradonačelnik Ogrešević, riječ je o jedanaestoj kompaniji koja je potpisala ugovor za ulaganje u Poslovnu zonu Ratkovac, što potvrđuje kontinuirani interes investitora za ovu poslovnu zonu.

Proizvodnja modularnih kioska i prerada kafe

Kompanija Kulin World bavi se proizvodnjom i montažom modularnih kioska te preradom kafe, čaja i ostalih napitaka. Također se bavi skladištenjem, sastavljanjem i tehničkom pripremom aparata. Firma posluje u Austriji i Bosni i Hercegovini, a nova investicija u Cazinu predstavlja proširenje njenog poslovanja.

– Potpisivanje ugovora s Almirom Kulinom za nas je svakako svečan trenutak jer svaki novi iskorak u razvoju privrede i ekonomije Cazina za nas su od najveće važnosti – poručio je Ogrešević.

Dodao je kako vjeruje da će kompanija ostvariti dobre proizvodne rezultate u Cazinu te najavio da bi prvi rezultati nove investicije mogli uslijediti već u skorije vrijeme.

Slijede novi ugovori

Gradonačelnik je najavio da se uskoro očekuje potpisivanje ugovora i s novim investitorima zainteresovanim za Poslovnu zonu Ratkovac.

– Očekuje nas i nekoliko novih ugovora vezanih za Poslovnu zonu Ratkovac, koji su u pripremi – istakao je Ogrešević.

Dolazak austrijske kompanije predstavlja još jedan korak u razvoju ove poslovne zone, koja iz godine u godinu privlači sve veći broj domaćih i stranih investitora.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Potpisan ugovor: Austrijski investitor gradi novu fabriku u BiH na parceli od 3.500 kvadrata appeared first on Biznis Info.

Minić je dodao da će se u naredna dva mjeseca užurbano raditi na rješavanju svih imovinsko-pravnih odnosa te donošenju posebnog zakona – odnosno lex specialis.

Poticaj razvoju privrede

Kako je BiznisInfo.ba ranije pisao, izgradnja autoputa Banjaluka – Mrkonjić Grad mogla bi predstavljati snažan podsticaj razvoju privrede i turizma u ovom dijelu zemlje. U naselju Podbrdo, u blizini planirane trase, već su izgrađene dvije poslovne zone sa nekoliko proizvodnih pogona, dok su u planu i nove investicije.

Realizacijom ovog projekta očekuje se značajno unapređenje saobraćajne povezanosti i otvaranje novih razvojnih mogućnosti za lokalne zajednice na planiranoj trasi. Podsjetimo da je dionica Banjaluka – Mrkonjić grad duga oko 44 kilometra i dio je autoputa od Banjaluke do Splita.

Planirani autoput Banjaluka – Split imao bi ukupnu dužinu od oko 186 kilometara, od čega bi najveći dio prolazio kroz Republiku Srpsku na trasi Banjaluka – Mrkonjić Grad – Mliništa. Kada je riječ o cijelom autoputu Banjaluka – Split:

• 99 kilometara prolazilo bi kroz Republiku Srpsku
• oko 65 kilometara kroz Federaciju BiH
• približno 22 kilometra kroz teritoriju Hrvatske, do čvora Čaporice

No, izgradnja ostatka trase ka Splitu je krajnje nezivijesna, dok je gradnja dionice Banjaluka – Mrkonjić Grad jedina izvjesna i ušla je u odmaklu fazu priprema za realizaciju.

BiznisInfo.ba je ranije pisao da u Federaciji BiH ovaj projekat nikada nije bio visoko na listi prioriteta, budući da trasa prolazi kroz područja bez većih urbanih i industrijskih centara.

Federacija planira povezivanje sa Splitom brzom cestom od Travnika preko Bugojna, Kupresa i Livna.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Autoput od Banjaluke prema Splitu kreće u realizaciju: Za dva mjeseca tender za dionicu dugu 44 km appeared first on Biznis Info.

Projekt je posljednjih dana ponovo privukao pažnju javnosti nakon što je lokaciju posjetio kapiten nogometne reprezentacije Bosne i Hercegovine Edin Džeko zajedno s investitorom Vicencom Blagaićem. Hrvatski medij navode da nije poznato o čemu su razgovarali, dok je ranije objavljeno i da je među vlasnicima zemljišta unutar projekta hrvatski nogometni reprezentativac Luka Modrić.

Međutim, mnogo zanimljivije od same posjete poznatih sportista jeste ono što se danas može vidjeti na terenu. Pristupna infrastruktura je u završnoj fazi, a cijeli prostor dobija prve obrise jednog od najambicioznijih turističkih projekata u ovom dijelu Evrope.

Projekt koji se priprema gotovo dvije decenije

Tri Sestrice nalaze se u Dubrovačkom primorju, nedaleko od Dubrovnika, uz magistralni pravac kojim svake godine prolaze stotine hiljada turista na putu prema krajnjem jugu Hrvatske.

Investitor projekta je splitski poduzetnik Vicenco Blagaić, koji ovaj kompleks razvija gotovo dvadeset godina. Tokom tog perioda otkupljivano je zemljište i rješavani su složeni imovinsko-pravni odnosi kako bi se stvorili uslovi za realizaciju investicije.

Prema investicijskoj dokumentaciji objavljenoj na stranici Ministarstva gospodarstva Republike Hrvatske, ukupna vrijednost projekta procijenjena je na oko 920 miliona eura, a prostirat će se na približno 260 hektara.

Šta će biti izgrađeno

Dokumentacija predviđa izgradnju potpuno nove luksuzne turističke destinacije koja će obuhvatiti:

• sedam luksuznih hotela,
• oko 400 hotelskih smještajnih jedinica,
• oko 500 apartmana,
• 220 luksuznih vila,
• golf teren sa 27 rupa,
• marinu za jahte,
• beach club,
• restorane, barove i trgovine,
• galerije i muzeje,
• brojne sportske i rekreativne sadržaje.

Turistički dio kompleksa zauzimat će oko 40 hektara, dok je za golf teren predviđeno više od 200 hektara.

Ulazak u novu fazu

Na lokaciji su u proteklom periodu izvođeni radovi na pristupnim cestama i komunalnoj infrastrukturi, a završetak tih radova pokazuje da projekt nakon dugog perioda priprema ulazi u konkretniju fazu realizacije.

Investitor je ranije najavio da će prva faza obuhvatiti izgradnju dva hotela, luksuznih vila, apartmana i rezidencija, beach kluba te manje marine.

Ako se planovi ostvare, Tri Sestrice će postati jedan od najvećih i najluksuznijih turističkih kompleksa na istočnoj obali Jadrana, ali i jedna od najvećih privatnih investicija u turizam u cijeloj regiji.

Posebnu vrijednost projekta predstavlja i njegova blizina Bosni i Hercegovini. Budući resort nalazi se na svega dvadesetak kilometara od Neuma prema Dubrovniku, što ga čini praktično susjednim megaprojektom koji će u narednim godinama značajno promijeniti ovaj dio jadranske obale.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Obišli smo projekt Tri Sestrice: Samo 20 km od Neuma niče luksuzni resort vrijedan 920 miliona eura appeared first on Biznis Info.

Prostor nekadašnjeg drvnog giganta, čije je ime bilo poznato širom bivše Jugoslavije, prolazi kroz potpunu transformaciju. Umjesto fabričkih hala i proizvodnih pogona, ovdje će biti izgrađen potpuno novi stambeno-poslovni kvart sa stambenim zgradama, poslovnim sadržajima, objektima javne namjene i tržnim centrom.

Ove informacije za BiznisInfo.ba potvrdili su iz kompanije Konjuh, a podudaraju se i s onim što smo zabilježili na terenu. Naime, izmjenama planske dokumentacije predviđena je prenamjena prostora bivšeg industrijskog giganta u novo urbano naselje koje će u narednim godinama potpuno promijeniti izgled ovog dijela Živinica.

Konjuh prodaje zemljište, investitori grade

Stečajni upravnik Hajrudin Kunalić potvrdio nam je da je proces velike transformacije već u toku. Prema njegovim riječima, Konjuh nije investitor već prodaje zemljište, dok investitori na kupljenim parcelama grade nove objekte.

– Konjuh prodaje zemljište i od tih sredstava se namiruju povjerioci i izmiruju potraživanja prema radnicima – pojasnio nam je Kunalić.

Dodao je da je značajan dio parcela već prodat, ali da još ima zemljišta za investitore.

– Imamo još lotova za prodaju u vrijednosti od 13 ili 14 miliona maraka – kazao je Kunalić za BiznisInfo.ba.

Gradnja već u punom jeku

Kako se BiznisInfo.ba uvjerio na licu mjesta, jedna stambena zgrada je već izgrađena i radovi su pri kraju, dok se na susjednoj parceli priprema gradnja još jednog stambenog objekta sličnih gabarita.

Istovremeno se u centralnom dijelu kompleksa, kod glavnog ulaza, gradi nova zgrada Policijske uprave. Sve to predstavlja tek početak razvoja novog urbanog centra na prostoru nekadašnjeg Konjuha.

Predviđen i tržni centar – mogao bi stići Lidl

Jedan od najzanimljivijih dijelova budućeg kompleksa odnosi se na izgradnju tržnog centra. Kako je ekskluzivno potvrđeno za BiznisInfo.ba iz kompanije Konjuh, parcela predviđena za tržni centar već je prodata. Kupac je, kako nam je rečeno, sarajevska kompanija Neimari Inženjering. Nezvanično saznajemo da bi na toj lokaciji mogao biti izgrađen Lidl.

Naime, nije rijedak slučaj da njemački trgovački lanac u Bosni i Hercegovini do parcela dolazi upravo na ovaj način, odnosno da ih u prvoj fazi kupuju građevinske kompanije, nakon čega Lidl preuzima zemljište i gradi svoj objekat.

Tome u prilog ide i činjenica da oblik i veličina ove parcele odgovaraju konceptu Lidlovih prodavnica u BiH. Ipak, zvaničnu potvrdu ove informacije nismo uspjeli dobiti.

­- Oni su kupili parcelu na kojoj je predviđena gradnja tržnog centra i vjerovatno će sarađivati s nekim trgovinskim lancem čiji će objekat biti tu. No, nemamo informacije ko će to biti – rekli su nam iz Konjuha.

Parcela se nalazi u centralnom dijelu kompleksa, neposredno uz novu zgradu Policijske uprave koja je u izgradnji.

Cijeli prostor dobija novu namjenu

Osim navedenih objekata, na prostoru bivšeg Konjuha planirana je izgradnja niza novih stambeno-poslovnih objekata, čime će kompletan kompleks dobiti potpuno novu funkciju i izgled.

Kako nam je pojašnjeno, cijeli lijevi dio kompleksa gledano od glavnog ulaza, gdje se danas nalaze prazne površine i ruševni objekti, predviđen je za novu gradnju.

S druge strane, desni dio kompleksa, gdje se nalaze proizvodne hale, ranije je preuzela kompanija Lafat, koja na toj lokaciji nastavlja proizvodnju, tako da taj dio ostaje industrijska zona.

Na taj način svjedočimo jednoj od najvećih urbanih transformacija u ovom dijelu Bosne i Hercegovine, u kojoj prostor nekadašnjeg industrijskog giganta poznatog širom bivše Jugoslavije prerasta u potpuno novi gradski kvart.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Prostor bh. industrijskog diva Konjuh ponovo je veliko gradilište, mogao bi stići i Lidl appeared first on Biznis Info.

Podsjetimo, eksploatacija i prerada rude u ovom rudniku privremeno su obustavljeni 1. oktobra 2024. godine. No, sada se stvaraju uslovi za ponovno aktiviranje postojećih proizvodnih postrojenja i rudarske infrastrukture.

BiznisInfo.ba je uputio zvanični upit kompaniji Geomet s molbom da pojasne kada očekuju nastavak rada te kakvi su planovi za naredni period. Odgovore ćemo objaviti čim ih dobijemo.

Veliki rudarski kompleks

Rudnik posluje na koncesionom području površine 335,82 hektara, dok eksploatacioni prostor obuhvata 134,33 hektara. Eksploatacija se odvija podzemnim putem na lokalitetima Očekalj i Prgoševo.

Podnesen je i novi zahtjev za obnovljenu okolinsku dozvolu koji se odnosi na nastavak rada postojećeg rudnika i pratećih postrojenja, uključujući odlagalište jalovine koje zbog svojih kapaciteta podliježe režimu izdavanja obnovljene okolinske dozvole.

Britanski kapital

Geomet je kompanija u većinskom vlasništvu britanske grupacije Mineco Limited, jednog od najvećih stranih investitora u rudarski sektor Bosne i Hercegovine.

Ponovno pokretanje proizvodnje bilo bi značajno ne samo za Olovo i lokalnu ekonomiju, već i za domaći rudarski sektor, s obzirom na to da je riječ o jednom od najvažnijih projekata eksploatacije olova u Bosni i Hercegovini.

Zašto je stala proizvodnja

Geomet je u posljednjih nekoliko godina u rudnik olova kod Olova uložio više od 100 miliona KM i zaposlio više od 200 radnika, zbog čega je projekt svojevremeno važio za jednu od najvećih stranih investicija u rudarski sektor Bosne i Hercegovine. Međutim, poslovanje je zapalo u ozbiljne probleme zbog višemilionskih gubitaka i spora oko izdavanja dozvola za uvođenje flotacione metode prerade rude, o čemu je BiznisInfo.ba ranije pisao.

Naime, kompanija je ranije rudu prerađivala takozvanom gravitacionom metodom, koja se pokazala ekonomski neisplativom. Zbog toga je planirala preći na flotacijsku metodu prerade, koja omogućava veće iskorištenje rude, ali podrazumijeva upotrebu hemijskih reagenasa i zahtijeva dodatne okolišne i vodne dozvole. Upravo oko izdavanja tih dozvola razvili su se višegodišnji sporovi između kompanije i lokalnih vlasti.

BiznisInfo.ba nedavno je objavio da je Geomet, godinama jedan od najvećih poslodavaca u Olovu, u periodu od sredine 2024. do sredine 2025. godine smanjio broj zaposlenih sa oko 200 na svega 53 radnika. Na kraju prošle godine broj radnika je bio 45. Sve to snažno je utjecalo na ekonomiju Olova koje je najviše nazadovalo na listi razvijenosti općina u FBIH, zajedno s masovnim otkazima u kompaniji Alma Ras. 

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Saznajemo: Britanski div Mineco ponovo pokreće rudnik u BiH u kojem je otpušteno 150 radnika appeared first on Biznis Info.

Plan predviđa značajno širenje poslovnih zona, razvoj stambenih naselja, nove saobraćajne projekte te prilagođavanje prostora izgradnji Koridora 5C.

Jedna od najvažnijih novosti je planirana izgradnja 125 hektara novih poslovnih zona, čime bi njihov ukupni obuhvat bio više nego udvostručen.

Načelnik Tešnja Suad Huskić podsjetio je da je općina u proteklih šest decenija razvila oko 117 hektara poslovnih zona, među kojima su Bukva, Ciglana–Glinište i Ekonomija, dok novi plan predviđa dodatnih 125 hektara.

Koridor 5C kao pokretač razvoja

Novim Prostornim planom integrisana je trasa Koridora 5C u budući razvoj općine, posebno u području buduće petlje Medakovo. Plan predviđa razvoj naselja, poslovnih zona i prateće infrastrukture uz trasu autoceste, čime se želi iskoristiti njen potencijal za privlačenje novih investicija.

Istovremeno, djelimično je ispravljena višedecenijska razvojna blokada naselja kroz koja prolazi trasa Koridora 5C, uključujući Karadaglije, Jablanicu, Trepče, Medakovo, Novo Selo i Kraševo. Za ova područja sada su predviđene nove površine za gradnju i razvoj.

Više prostora za stanovanje i nova obilaznica

Prostorni plan predviđa povećanje površina namijenjenih stambenoj gradnji za oko 25.000 dunuma, uključujući proširenje urbanih područja i nova građevinska zemljišta. Među važnijim infrastrukturnim projektima rezervisan je i prostor za projektovanje zaobilaznice Jelaha lijevom obalom rijeke Usore.

Planom je prvi put definisano i Zaštićeno područje Crni Vrh, površine oko 12.000 dunuma, uz potvrdu da u narednom planskom periodu nisu predviđene brane na rijeci Usori niti otvaranje novih kamenoloma i rudnika.

Predviđena je i mogućnost izgradnje sportskog aerodroma, planinarskog doma na Kahvici, sportskih sadržaja te dva otvorena strelišta.

Prema riječima načelnika, u izradi Prostornog plana učestvovalo je oko 100 stručnjaka, korišteno je više od 80 različitih studija, strategija i planskih dokumenata, dok je tokom javne rasprave zaprimljeno oko 630 primjedbi i prijedloga. Općinsko vijeće Tešanj novi Prostorni plan 2025–2045. usvojilo je jednoglasno.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Tešanj kreće u veliku ekspanziju: Gradit se čak 125 hektara poslovnih zona, u planu i aerodrom appeared first on Biznis Info.

Tokom sastanka razgovarano je o aktuelnim projektima i razvojnim aktivnostima, ali i mogućnostima jačanja saradnje s posebnim akcentom na ekonomske potencijale i investicije.

„Teme su bile prvenstveno ekonomske. Nas u Švicarskoj interesuje koji bi to bili mogući potencijali za jačanje švicarskih investicija ovdje u zemlji i upravo nedavno smo formirali Švicarsko-bosanskohercegovačku privrednu komoru kako bismo naš fokus više usmjerili u tom pravcu“, kazao je ambasador Derighetti.

Govoreći o svojim utiscima, ambasador je istaknuo da ga ovaj dio Bosne i Hercegovine podsjeća na kraj iz kojeg dolazi, smješten na granici Švicarske i Italije.

U tom kontekstu ocijenio je da Krajina ima značajan razvojni potencijal, ali i da zaslužuje veća ulaganja, zbog čega je jedna od tema razgovora bio odnos viših nivoa vlasti prema ravnomjernom regionalnom razvoju.

„Drago mi je što smo iskoristili vrijeme za razgovor o svim važnim temama, od ekonomije i razvojnih projekata do položaja Krajine i mogućnostima za snažniju međunarodnu suradnju. Ambasadoru sam ukratko predstavio historiju Bihaća i ono po čemu je naš grad prepoznatljiv, a posebno me raduje što je veliki zaljubljenik u prirodu i rijeke, pa će već sutra uzeti učešće i u Una regati. Siguran sam da će upravo na Uni doživjeti Bihać na najljepši mogući način“, kazao je gradonačelnik Sedić.

The post Ambasador Švicarske u BiH u posjeti Bihaću: U fokusu mogućnosti saradnje, ekonomija i investicije appeared first on Biznis Info.

BiznisInfo.ba je već pisao da novi plan za “Kvadrant C” predviđa izgradnju World Trade Centra Sarajevo (WTC), nove faze Importanne centra, diplomatskog kompleksa, novih poslovnih objekata, javnog trga i drugih sadržaja.

No, manje je poznato da će realizacija svih ovih projekata zahtijevati uklanjanje čak 22 postojeća objekta, čime će cijeli prostor između glavne gradske saobraćajnice i Vilsonovog šetališta dobiti potpuno novi izgled. Riječ je uglavnom o manjim objektima koji će biti uklonjeni kako bi se oslobodio prostor za realizaciju velikih investicija predviđenih novim regulacionim planom.

Novi izgled glavne gradske saobraćajnice

Najveće promjene planirane su uz glavnu saobraćajnicu, gdje će biti izgrađen kompleks World Trade Center Sarajevo, jedan od najvećih poslovno-stambenih projekata planiranih u Sarajevu.

Uz njega će niknuti i nova faza Importanne centra, čime će cijeli potez uz glavnu gradsku magistralu dobiti potpuno novu vizuru. Današnji objekti koji se nalaze na toj lokaciji bit će uklonjeni kako bi napravili prostor za nove sadržaje.

Nestaju objekti MUP-a, stiže veliko šetalište

Jedna od najvećih promjena odnosi se upravo na prostor između budućeg WTC-a i Importanne centra. Prema regulacionom planu, postojeći objekti Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo bili bi uklonjeni, a cijeli prostor pretvoren u veliku pješačku zonu koja bi povezivala novi kompleks s Importanne centrom.

Na taj način bi ovaj prostor postao novo gradsko šetalište. Plan predviđa i izgradnju velikog javnog trga između budućeg WTC-a i Vilsonovog šetališta.

Mijenja se i prostor uz Vilsonovo šetalište

Transformacija neće biti ograničena samo na prostor uz glavnu saobraćajnicu. Planirana je izgradnja dvije poslovne zgrade spratnosti P+4, novog diplomatsko-konzularnog kompleksa te Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi, čija je realizacija već počela po posebnoj proceduri.

Jedna od novih poslovnih zgrada trebala bi biti izgrađena na mjestu gdje se danas nalaze ugostiteljski objekti uz Vilsonovo šetalište, što znači da će i ovi objekti morati biti uklonjeni.

Potpuno novo lice Marijin Dvora

Ako regulacioni plan bude usvojen, Marijin Dvor bi u narednim godinama mogao doživjeti najveću urbanu transformaciju u posljednjih nekoliko decenija.

Umjesto postojećih manjih objekata nastali bi novi trgovi, šetnice, poslovni kompleksi i javni sadržaji, čime bi jedan od najvažnijih gradskih prostora dobio potpuno novi identitet.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Marijin Dvor dobija novo lice: Za veliki projekt uklanjaju se 22 postojeća objekta appeared first on Biznis Info.

Riječ je o projektu koji je trebao otvoriti čak 600 novih radnih mjesta i koji je zbog svog značaja bio prepoznat i na evropskom nivou.

Kompanija je saopćila da ova odluka ne znači odustajanje od investicije, već da će proizvodnju magnezija pokušati realizirati na drugoj lokaciji koja ispunjava sve prostorne, okolišne i institucionalne uslove.

Šta je trebalo biti izgrađeno

Kako je BiznisInfo.ba ranije pisao, investitor je planirao izgradnju velikog industrijskog kompleksa koji bi se sastojao od 14 objekata, uglavnom proizvodnih pogona, ali i upravne zgrade, laboratorija, garderoba i pratećih sadržaja.

Ukupna površina objekata trebala je iznositi 20.432 kvadratna metra, a u pogonu je bilo planirano zapošljavanje oko 600 radnika, što bi ovu investiciju svrstalo među najveće industrijske projekte u posljednjih nekoliko godina u BiH.

Poseban značaj projektu davala je činjenica da je magnezij jedna od kritičnih sirovina Evropske unije, dok je projekat na Kupresu bio identificiran kao strateški u okviru European Raw Materials Alliance (ERMA). S obzirom na to da je proizvodnja magnezija u Evropi veoma ograničena, očekivalo se da bi ova investicija imala značaj ne samo za BiH već i za evropsku industriju.

Zašto je projekat zaustavljen

Iz kompanije navode da su se okolnosti u međuvremenu promijenile nakon što je Općinsko vijeće Kupres u martu ove godine usvojilo odluke o zaštiti izvorišta i novim zonama sanitarne zaštite.

Prema podacima kojima raspolaže investitor, planirana lokacija Osmanlije, odnosno Banov Majdan, barem se djelimično nalazi u drugoj zoni sanitarne zaštite izvorišta Bašinac. U toj zoni nije dozvoljena izgradnja industrijskog pogona kakav je bio planiran, zbog čega dokumentacija pripremljena za ovu lokaciju više nije mogla biti osnova za nastavak postupka.

Kompanija ističe da od početka želi razvijati projekat isključivo u skladu sa zakonom i okolišnim standardima, te da je upravo zbog toga odlučila povući zahtjev za odobrenje Studije utjecaja na okoliš.

Projekat se seli na novu lokaciju

Iz BH Magnezij & Minerala naglašavaju da od proizvodnje magnezija nisu odustali. Navode da su već u razgovorima o novoj lokaciji koja će ispunjavati sve potrebne uslove za realizaciju ovakvog strateškog projekta, te poručuju da će razvoj projekta nastaviti odgovorno i transparentno.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Nijemci odustali od velike investicije na Kupresu: Fabrika sa 600 radnih mjesta seli na novu lokaciju appeared first on Biznis Info.