Zanimljivo je da se rekord ne temelji na velikom broju transakcija. Naprotiv, broj zaključenih poslova pao je na najniži nivo u posljednjih šest godina. Razliku su napravile takozvane mega-akvizicije, odnosno poslovi vrijedni više od 10 milijardi dolara.

U prvih šest mjeseci zaključeno je čak 47 takvih transakcija, koje zajedno čine gotovo polovinu ukupne vrijednosti svih akvizicija u svijetu.

Zašto kompanije ponovo kupuju konkurente

Nakon nekoliko godina opreza zbog visokih kamatnih stopa, inflacije i geopolitičke neizvjesnosti, velike kompanije ponovo kreću u ofanzivu.

Direktori sve češće procjenjuju da je brže i isplativije kupiti konkurenta ili kompaniju koja posjeduje željenu tehnologiju nego godinama razvijati vlastita rješenja.

Posebno su tražene kompanije iz oblasti umjetne inteligencije, energetike, infrastrukture, zdravstva i industrije, dok analitičari ističu da su regulatorni uslovi za velika spajanja postali povoljniji nego prethodnih godina.

Istovremeno, prekogranične akvizicije porasle su za čak 62 posto, što pokazuje da kompanije sve agresivnije traže prilike izvan svojih matičnih tržišta.

AI mijenja pravila igre

Analitičari smatraju da je jedan od glavnih pokretača novog talasa akvizicija upravo umjetna inteligencija. Velike tehnološke kompanije ne kupuju više samo softverske firme, već i proizvođače energije, data centre, industrijske kompanije i infrastrukturu potrebnu za razvoj AI tehnologije.

Zbog toga se očekuje da će i u drugoj polovini godine biti nastavljena velika preuzimanja, posebno u sektorima tehnologije, energetike, građevinarstva i proizvodnje.

Neke od najvećih akvizicija i spajanja u 2026.

Novi talas korporativnih preuzimanja obilježilo je više desetina transakcija vrijednih preko 10 milijardi dolara. Među najvećima su:

NextEra Energy + Dominion Energy – američki energetski divovi dogovorili su spajanje vrijedno 66,8 milijardi dolara, što je jedna od najvećih energetskih transakcija posljednjih godina.

SpaceX preuzima Cursor (Anysphere) – kompanija SpaceX dogovorila je kupovinu AI kompanije Cursor za oko 60 milijardi dolara, što pokazuje koliko je umjetna inteligencija postala glavni pokretač velikih akvizicija.

McCormick preuzima prehrambeni biznis Unilevera – američki proizvođač začina kupuje prehrambeni segment kompanije Unilever u poslu vrijednom oko 45 milijardi dolara, jednoj od najvećih transakcija u prehrambenoj industriji.

Kone i TK Elevator – finski proizvođač liftova Kone spaja se s kompanijom TK Elevator u transakciji vrijednoj oko 34 milijarde dolara, čime nastaje jedan od najvećih svjetskih igrača u ovoj industriji.

Fox preuzima Roku – medijska kompanija Fox Corporation dogovorila je kupovinu platforme Roku za oko 22 milijarde dolara, čime dodatno jača svoju poziciju na tržištu digitalnog videa i streaminga.

Union Pacific i Norfolk Southern – željezničke kompanije dogovorile su spajanje vrijedno 85 milijardi dolara, koje bi stvorilo prvu teretnu željezničku mrežu koja povezuje istočnu i zapadnu obalu SAD-a. Transakcija još čeka regulatorna odobrenja.

Tek početak novog ciklusa

Investicione banke procjenjuju da bi 2026. mogla postati jedna od najaktivnijih godina za korporativna preuzimanja u modernoj historiji.

Velike kompanije raspolažu značajnim količinama kapitala, finansiranje je postalo dostupnije, a uprave sve više vjeruju da je upravo sada pravi trenutak za strateška spajanja i jačanje tržišnih pozicija.

Ako se ovakav tempo nastavi, ukupna vrijednost globalnih spajanja i akvizicija mogla bi premašiti i rekord postavljen nakon pandemije, potvrđujući da je svijet ušao u novu eru korporativne konsolidacije.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Počela nova era mega-akvizicija: Kompanije za šest mjeseci potrošile rekordnih 2,8 biliona dolara appeared first on Biznis Info.

Riječ je o tzv. enterprise value procjeni, koja uključuje i preuzimanje duga od približno 2,8 milijardi dolara, dok vrijednost same kompanije (equity) iznosi oko 13,6 milijardi dolara.

Jačanje pozicije u Kanadi

Ovim potezom Shell značajno jača svoju prisutnost u zapadnoj Kanadi, jednom od ključnih svjetskih regiona za proizvodnju nafte i prirodnog plina.

Izvršni direktor Shella Wael Sawan poručio je da će akvizicija dodatno učvrstiti Kanadu kao jedno od glavnih područja poslovanja kompanije.

S druge strane, prvi čovjek ARC Resourcesa Terry Anderson istakao je da će ulazak u globalnu grupaciju omogućiti kompaniji da ostvari puni potencijal i igra važnu ulogu u budućnosti energetskog sektora.

Veliki resursi i proizvodnja

ARC Resources eksploatiše nalazišta nafte i plina u kanadskim provincijama Britanska Kolumbija i Alberta, koje važe za jedne od najbogatijih energetskih regija u svijetu.

Kompanija ima dnevnu proizvodnju od oko 400.000 barela ekvivalenta nafte, što je čini jednim od značajnijih proizvođača u Kanadi.

Osim nafte i prirodnog plina, proizvodi i kondenzate prirodnog plina, koji su ključni za dalju preradu i industrijsku upotrebu.

Nastavak velikih konsolidacija

Ova akvizicija dolazi u trenutku kada energetski sektor prolazi kroz fazu intenzivne konsolidacije, uzrokovane promjenama na globalnom tržištu, rastom potražnje za energentima i potrebom za optimizacijom troškova.

Shell već ima razvijene operacije u Kanadi, pa će preuzimanje ARC Resourcesa dodatno ojačati njegovu proizvodnju i logističku infrastrukturu u ovom regionu.

Završetak do kraja godine

Transakciju su već odobrili upravni odbori obje kompanije, a sada slijedi proces dobijanja regulatornih i drugih potrebnih saglasnosti. Zatvaranje posla očekuje se u drugoj polovini ove godine.

Ako se realizuje prema planu, ovo bi mogla biti jedna od najznačajnijih energetskih akvizicija u svijetu u 2026. godini, s potencijalom da značajno utiče na globalno tržište nafte i plina.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Akvizicija godine: Shell kupuje naftnog giganta za 16 milijardi dolara appeared first on Biznis Info.

Dok se Kina suočava sa strukturnim izazovima i usporavanjem rasta, Indija koristi trenutak da ubrza razvoj i pozicionira se kao ključni globalni industrijski i digitalni centar.

Dodatni signal ove promjene je činjenica da je Indija nedavno prestigla Japan i postala četvrta najveća ekonomija svijeta, čime je učvrstila svoju poziciju među globalnim ekonomskim silama.

Kina: Usporavanje i zaokret ka tehnologiji

Kineska vlada je u martu ove godine postavila cilj rasta BDP-a između 4,5 i 5 posto, što predstavlja najniži ciljani nivo u posljednjih nekoliko decenija.

Glavni razlog usporavanja leži u krizi sektora nekretnina, koji je godinama činio gotovo trećinu ekonomije. Peking sada svjesno dopušta “hlađenje” ovog sektora kako bi smanjio zaduženost i finansijske rizike.

Istovremeno, fokus se preusmjerava na razvoj tzv. “novih kvalitetnih proizvodnih snaga”, što podrazumijeva ulaganja u napredne tehnologije poput poluvodiča, umjetne inteligencije, kvantnog računarstva i zelene energije.

Dodatni izazov predstavlja demografija, jer smanjenje radne snage počinje ozbiljno utjecati na dugoročne projekcije rasta.

Indija: Digitalni i proizvodni bum

Za razliku od Kine, Indija trenutno bilježi snažan rast i smatra se najbrže rastućom velikom ekonomijom na svijetu, uz projekcije rasta između 7,5 i 7,8 posto.

Jedan od ključnih pokretača je razvoj digitalne infrastrukture, posebno sektora data centara. Procjenjuje se da bi kapaciteti mogli dostići oko 2 GW do kraja 2026. godine, što je dvostruko više nego prije nekoliko godina.

Velike tehnološke kompanije poput Googlea i Microsofta, ali i domaći investitori, ulažu milijarde u razvoj infrastrukture u gradovima poput Mumbaija, Chennaija i Hyderabada. Razvoj dodatno podstiču trendovi digitalizacije i sve veći fokus na lokalizaciju podataka.

Industrijska alternativa Kini

Indija paralelno gradi i svoju industrijsku bazu kroz tzv. PLI sheme (Production Linked Incentives), kojima privlači globalne kompanije.

Posebno se ističe sektor elektronike, gdje Indija već proizvodi značajan dio globalnih iPhone uređaja. Pored toga, fokus je na proizvodnji čipova, solarnih panela i medicinske opreme.

Ovaj trend dodatno jača strategija “China Plus One”, kojom kompanije nastoje smanjiti zavisnost od Kine i diverzificirati proizvodne lance.

Dva modela razvoja

Razlika između dvije ekonomije sve je izraženija.

• Kina pokušava transformisati svoj model rasta – sa kvantiteta na kvalitet – uz bolne rezove i usporavanje.
• S druge strane, Indija je u fazi intenzivne izgradnje infrastrukture i industrije, što generiše snažan i brz rast.

Početak dugoročnog pomaka

Iako je Kina i dalje druga najveća ekonomija svijeta i dominantna industrijska sila, trendovi ukazuju na to da se globalna ekonomska ravnoteža postepeno mijenja.

Indija se sve snažnije nameće kao alternativa i potencijalni novi centar rasta, posebno u kontekstu digitalne ekonomije i globalnih lanaca snabdijevanja.

Ova dinamika mogla bi u narednim godinama oblikovati ne samo Aziju, već i cjelokupnu svjetsku ekonomiju.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Smjena straže u Aziji: Kina usporava, nova sila preuzima primat appeared first on Biznis Info.

– Uticaj oslabljenih energetskih zaliha osjeća se širom svijeta, zemlje su uzdrmane – upozorio je izvršni sekretar UNFCCC-a Simon Stiell na Samitu EU o zelenom rastu.

Kriza je dodatno eskalirala nakon sukoba u Iranu i napada u Hormuškom moreuzu, kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske nafte, što je još jednom pokazalo koliko je globalna ekonomija zavisna od fosilnih goriva.

Zatvaranje škola i mjere štednje

Pojedine države već su morale uvesti drastične mjere kako bi smanjile potrošnju energije.

Bangladeš je zatvorio univerzitete i pomjerio praznike kako bi smanjio potrošnju goriva u saobraćaju. U Pakistanu su škole zatvorene na dvije sedmice, dok je nastava na univerzitetima prebačena na online model.

Državne institucije u više zemalja smanjile su budžete za gorivo i uvele skraćeno radno vrijeme, dok je dio zaposlenih prešao na rad od kuće. U nekim državama uvedena je i četverodnevna radna sedmica kao mjera racionalizacije potrošnje.

Na Tajlandu su vlasti čak preporučile zaposlenima da koriste stepenice umjesto lifta, povećaju temperaturu klima-uređaja i prilagode način odijevanja kako bi se smanjila potrošnja energije, prenosi Euronews.

Poremećaji u transportu i rast cijena

Kriza se snažno odražava i na globalni transport. Cijene avionskih karata rastu zbog skupljeg goriva, dok su brojni letovi otkazani ili preusmjereni zbog zatvaranja zračnog prostora na Bliskom istoku.

Avio-kompanije su primorane koristiti duže rute kako bi izbjegle rizične zone, što dodatno povećava troškove i produžava trajanje putovanja. Očekuje se da će cijene karata nastaviti rasti i u narednom periodu.

Istovremeno, rast cijena goriva doveo je do panične kupovine na benzinskim pumpama u pojedinim zemljama, dok vlasti pozivaju građane na racionalnu potrošnju.

U Ujedinjenom Kraljevstvu vozačima se savjetuje da izbjegavaju nepotrebna putovanja i prilagode način vožnje kako bi smanjili potrošnju goriva.

Nestašice i pad kvaliteta goriva

U nekim dijelovima svijeta situacija je dodatno pogoršana nestašicama. U Australiji su pojedine benzinske stanice ostale bez goriva, zbog čega su uvedena ograničenja za kupce.

Zbog straha od dugotrajne krize, Australija je čak ublažila standarde kvaliteta goriva, dozvolivši upotrebu goriva s većim sadržajem sumpora, što može imati negativne posljedice po okoliš.

Ugrožena i sigurnost hrane

Energetska kriza već se prelijeva i na prehrambeni sektor. Egipat je, kao najveći svjetski uvoznik pšenice, bio primoran ograničiti cijene hljeba zbog straha od rasta inflacije.

Visoke cijene goriva povećavaju troškove proizvodnje i transporta hrane, što dodatno opterećuje i proizvođače i potrošače.

Dodatni problem predstavlja i rast cijena đubriva, čija proizvodnja u velikoj mjeri zavisi od prirodnog plina, čime se prehrambeni sistem dodatno izlaže globalnim energetskim šokovima.

The post Kriza uzima maha: Zatvaraju se škole i restorani, vraća se rad od kuće appeared first on Biznis Info.

Kompanija je postigla dogovor o prodaji rafinerije u Gelsenkirchenu investicionoj grupi Klesch, a riječ je o jednom od značajnijih industrijskih postrojenja u Njemačkoj, koje godišnje prerađuje oko 12 miliona tona sirove nafte.

Iako vrijednost transakcije nije objavljena, očekuje se da će BP ovom prodajom smanjiti operativne troškove za oko milijardu dolara godišnje.

Dio šire strategije

Ovaj potez dio je ambicioznog plana BP-a da do 2027. godine proda imovinu vrijednu oko 20 milijardi dolara i značajno smanji dug, uz fokus na profitabilnije segmente poslovanja.

Nakon ove transakcije, kompanija je povećala cilj smanjenja troškova na između 6,5 i 7,5 milijardi dolara, što predstavlja oko 30 posto troškovne baze iz 2023. godine.

Do sada je BP već realizovao ili najavio prodaju imovine u vrijednosti većoj od 11 milijardi dolara, uključujući i raniju prodaju dijela poslovanja poput brenda Castrol.

Šta znači prodaja

Rafinerija u Njemačkoj zapošljava oko 1.800 radnika, koji bi, prema planu, trebali preći kod novog vlasnika nakon završetka transakcije, koja se očekuje u drugoj polovini 2026. godine.

BP ovim potezom nastoji:

• pojednostaviti strukturu poslovanja

• smanjiti izloženost kompleksnim rafinerijskim operacijama

• povećati novčane tokove i profitabilnost

Promjena strategije

Ova prodaja dolazi u trenutku kada BP prolazi kroz širu stratešku transformaciju, nakon perioda u kojem je pokušavao snažnije ulagati u zelenu energiju, što nije dalo očekivane finansijske rezultate.

Kompanija sada ponovo stavlja veći fokus na tradicionalni biznis nafte i gasa, uz istovremeno smanjenje troškova i prodaju manje profitabilnih dijelova poslovanja.

Prodaja rafinerije u Njemačkoj pokazuje da BP ulazi u novu fazu poslovanja – manje kompleksnu, ali fokusiraniju na profit i stabilne novčane tokove, u vremenu kada globalno tržište energije prolazi kroz velike promjene.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Veliki zaokret: Naftni gigant prodao ključnu rafineriju u Njemačkoj appeared first on Biznis Info.

Tokom posljednjih mjeseci hiljade radnika u tehnološkim kompanijama širom svijeta ostale su bez posla. Analize pokazuju da je samo od početka godine više desetina hiljada zaposlenih u tech industriji pogođeno otkazima, dok su u 2025. godini globalni otkazi u ovom sektoru premašili 240.000 radnih mjesta.

Stručnjaci ističu da se industrija nalazi u periodu duboke transformacije u kojoj kompanije prelaze na leaner poslovne modele i automatizaciju, uz sve veću integraciju umjetne inteligencije u svakodnevne procese.

AI mijenja strukturu radnih mjesta

Velike tehnološke kompanije sve više ulažu u AI infrastrukturu, razvoj novih modela i data centre. Da bi finansirale ove projekte, mnoge firme smanjuju troškove i broj zaposlenih.

Prema medijskim izvještajima, kompanija Meta razmatra mogućnost otpuštanja više od 20 posto zaposlenih, što bi moglo značiti i više od 15.000 radnih mjesta. Cilj je smanjenje troškova i fokus na razvoj novih AI tehnologija.

Slične poteze povlače i druge tehnološke firme. Softverska kompanija Atlassian nedavno je objavila da će otpustiti oko 1.600 radnika, odnosno približno deset posto svoje radne snage, u sklopu prelaska na strategiju usmjerenu prema umjetnoj inteligenciji.

Više razloga za otkaze

Iako se AI često navodi kao glavni razlog, analitičari naglašavaju da je riječ o kombinaciji više faktora. Među njima su usporavanje rasta tehnološkog sektora nakon pandemijskog buma, pritisak investitora na veću profitabilnost i potreba za efikasnijim poslovanjem.

Velike tehnološke kompanije tokom pandemije zapošljavale su rekordne brojeve radnika kako bi zadovoljile rastuću potražnju za digitalnim uslugama. Kako se tržište stabiliziralo, mnoge firme sada smanjuju timove i reorganizuju poslovanje.

Transformacija industrije

Iako masovni otkazi izazivaju zabrinutost među zaposlenima, dio analitičara smatra da tehnološka industrija ne ulazi u krizu, već u fazu transformacije.

Razvoj vještačke inteligencije i automatizacije mogao bi smanjiti potrebu za određenim poslovima, ali istovremeno stvara potražnju za novim profilima stručnjaka, posebno u oblastima poput data analitike, AI razvoja i cloud infrastrukture.

U tom smislu, tehnološki sektor prolazi kroz proces prilagođavanja novoj digitalnoj ekonomiji u kojoj će AI igrati ključnu ulogu u budućem razvoju kompanija.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Novi talas otkaza potresa tehnološki sektor appeared first on Biznis Info.

Evo ključnih stubova tog plana i zašto su oni važni za globalni biznis:

1. Odmak od “Rasta po svaku cijenu”

Za razliku od prethodnih decenija, Peking više ne postavlja agresivne ciljeve rasta BDP-a (poput nekadašnjih 6% ili 8%). Umjesto toga, fokus je na “kvalitativnom rastu”.

To znači da su spremni prihvatiti sporiji rast (vjerovatno oko 3-4%) ako to znači stabilniji finansijski sistem i manje oslanjanje na sektor nekretnina, koji je godinama bio “balon” kineske ekonomije.

2. “Tehnološka tvrđava” (Self-Reliance)

Zbog stalnih trgovinskih tenzija sa SAD-om i EU, Kina u ovom planu ekstremno ulaže u samodostatnost. Najvažnije tačke su:

• Poluprovodnici: Cilj je da do 2030. Kina sama proizvodi preko 70% čipova koje troši.

• Kvantno računarstvo i AI: Država preuzima direktnu kontrolu nad istraživačkim centrima kako bi osigurala da ne zavise od zapadnih licenci.

• Biotehnologija: Planira se stvaranje “nacionalnih šampiona” u farmaciji koji bi parirali zapadnim gigantima.

3. Rješavanje demografske tempirane bombe

Ovaj petogodišnji plan prvi put ozbiljno tretira pad broja stanovnika.

• Srebrna ekonomija: Plan predviđa ogromna ulaganja u infrastrukturu za njegu starijih osoba, što otvara potpuno novo tržište za privatne kompanije.

• Produženje radnog vijeka: Postepeno se podiže starosna granica za odlazak u penziju (koja je u Kini bila među najnižima na svijetu – 50-60 godina) kako bi se ublažio manjak radne snage.

4. Zelena tranzicija 2.0

Kina je već lider u solarnim panelima i električnim vozilima, ali 15. plan ide korak dalje ka dekarbonizaciji teške industrije (čelik, cement). Cilj je da do 2030. dostignu vrhunac emisija CO2, nakon čega bi počeo drastičan pad.

Ovo znači da će Kina nametati stroge ekološke standarde svojim fabrikama, što bi moglo povećati cijenu kineske robe na svjetskom tržištu.

5. “Zajednički prosperitet” i unutrašnja potrošnja

Peking želi da kineski potrošač postane glavni motor rasta, a ne izvoz u Ameriku ili Evropu. Da bi to postigli, planiraju:

• Povećanje minimalnih plata.

• Smanjenje troškova obrazovanja i stanovanja kako bi građani imali više novca za trošenje na usluge i luksuznu robu.

Šta ovo znači za ostatak svijeta?

• Za investitore: Kina postaje manje predvidljiva za spekulacije nekretninama, ali nudi prilike u visokoj tehnologiji i zdravstvu.

• Za zapadne kompanije: One koje proizvode u Kini suočit će se s većim pritiskom da prenesu tehnologiju kineskim partnerima ili će biti istisnute sa tržišta u korist domaćih firmi.

• Za lance snabdijevanja: “Made in China” polako prestaje značiti “jeftino”, a počinje značiti “visokotehnološki”.

Nova faza razvoja

Sve u svemu, Kina ulazi u novu fazu ekonomskog razvoja u kojoj stabilnost, tehnološka samodostatnost i domaća potrošnja postaju važniji od brzog rasta po svaku cijenu. Ovaj zaokret mogao bi značajno promijeniti globalne ekonomske tokove, jer Kina više ne želi biti samo “fabrika svijeta”, već tehnološka i industrijska sila koja oblikuje nova pravila globalne ekonomije.

Za ostatak svijeta to znači da će konkurencija biti snažnija, ali i da će se otvoriti nova tržišta u sektorima visoke tehnologije, zdravstva i zelene energije.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Kina upravo najavila historijski zaokret: 5 velikih promjena appeared first on Biznis Info.

Misija, koja je lansirana u oktobru 2023. godine, ima za cilj detaljno istražiti ovaj asteroid, a dolazak letjelice u njegovu orbitu očekuje se 2029. godine.

Asteroid koji je pokrenuo biznis maštu

Asteroid 16 Psyche u posljednjim godinama privlači veliku pažnju ne samo naučnika već i investitora, jer pojedine procjene sugeriraju da bi mogao sadržavati ogromne količine vrijednih metala.

U medijima su se čak pojavile i spekulacije da bi njegova “vrijednost” mogla dostići nevjerovatnih 100.000 kvadriliona dolara, što je višestruko više od ukupne vrijednosti svjetske ekonomije.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da takve procjene nemaju realnu ekonomsku osnovu.

Vrijednost na papiru, ne na tržištu

Iako se pretpostavlja da asteroid sadrži ogromne količine metala, njegova potencijalna vrijednost ne može se jednostavno izračunati na osnovu trenutnih tržišnih cijena.

Razlog je jednostavan – čak i kada bi rudarenje u svemiru postalo tehnički izvodivo, ubacivanje velikih količina metala na globalno tržište moglo bi dovesti do drastičnog pada cijena sirovina poput zlata ili nikla.

Drugim riječima, masa metala ne znači automatski i ekonomsku vrijednost.

Misija nije rudarska

Važno je naglasiti da NASA-ina misija Psyche nema za cilj eksploataciju resursa, već isključivo naučno istraživanje.

Naučnici vjeruju da bi ovaj asteroid mogao predstavljati jezgro nekadašnje protoplanete, što bi moglo pomoći u razumijevanju formiranja stjenovitih planeta poput Zemlje.

Nova biznis granica?

Uprkos tome, misija je ponovo pokrenula rasprave o tzv. “kozmičkom kapitalizmu” i potencijalu svemirskog rudarenja kao nove industrijske granice u budućnosti.

Sve veći broj privatnih kompanija i investicionih fondova već istražuje mogućnosti eksploatacije resursa izvan Zemlje, što bi u narednim decenijama moglo otvoriti potpuno novo poglavlje u globalnoj ekonomiji.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post NASA na putu ka najskupljem asteroidu u Svemiru: Nova biznis era? appeared first on Biznis Info.

Iz Rio Tinta je saopćeno da su razgovori obustavljeni nakon procjene da se strane nisu mogle usaglasiti oko ključnih elemenata transakcije, uključujući vrijednovanje kompanija i strukturu eventualnog spajanja. Zbog toga je zaključeno da nastavak pregovora ne bi bio u interesu dioničara.

Mediji su ranije spekulisali da bi eventualna fuzija stvorila jednog od najvećih rudarskih konglomerata na svijetu, s kombinovanom tržišnom vrijednošću većom od 250 milijardi dolara. Ipak, razlike u strateškim prioritetima i procjeni vrijednosti pokazale su se kao nepremostiva prepreka.

Odluka o prekidu pregovora dolazi u trenutku povećane konsolidacije u globalnom rudarskom sektoru, usljed rasta potražnje za metalima ključnim za energetsku tranziciju i zelene tehnologije.

The post Rio Tinto odustao od pregovora o spajanju s Glencoreom appeared first on Biznis Info.

Iako se često postavlja pitanje zašto se dio tog zlata ne nalazi u Njemačkoj, zvanični podaci pokazuju da je riječ o promišljenoj i dugoročnoj strategiji, a ne o gubitku kontrole nad nacionalnim bogatstvom.

Tri ključne lokacije: Frankfurt, New York i London

Njemačko zlato danas je raspoređeno na tri glavne lokacije:

• Frankfurt am Main (Njemačka)
  Više od polovine ukupnih rezervi (oko 50–51%) čuva se u trezorima Bundesbanke u Frankfurtu. Time je Frankfurt postao najveće skladište njemačkog zlata, nakon višegodišnjeg procesa povratka rezervi iz inozemstva.

• Federal Reserve Bank of New York (SAD)
  Oko 37% njemačkog zlata i dalje se nalazi u trezorima američke centralne banke u New Yorku, jednoj od najsigurnijih i najvažnijih finansijskih institucija na svijetu.

• Bank of England, London (Ujedinjeno Kraljevstvo)
  Preostalih 12–13% rezervi čuva se u Londonu, jednom od najvećih globalnih centara za trgovinu zlatom.

Zašto dio zlata ostaje u inostranstvu?

Razlozi su prvenstveno historijski i praktični. Nakon Drugog svjetskog rata i tokom Hladnog rata, Njemačka je značajan dio zlata pohranila u inostranstvu, prije svega u SAD-u i Velikoj Britaniji, radi sigurnosne diversifikacije i lakšeg pristupa međunarodnim tržištima.

Bundesbank navodi da čuvanje dijela zlata u New Yorku i Londonu omogućava brzu mobilizaciju rezervi, ukoliko bi to bilo potrebno za finansijske transakcije ili stabilizaciju sistema. London je posebno važan jer je jedno od glavnih svjetskih tržišta fizičkog zlata.

Povratak zlata kući: Promjena strategije

Od 2013. godine, Bundesbank je započela program postepenog povratka dijela zlatnih rezervi u Njemačku. U tom procesu značajne količine zlata vraćene su iz Pariza i dijela skladišta u SAD-u, a program je završen čak i prije planiranog roka.

Rezultat tog procesa je činjenica da se danas većina njemačkog zlata nalazi u Frankfurtu, što je bio jedan od glavnih zahtjeva njemačke javnosti i dijela političkog spektra.

Da li Njemačka planira povući zlato iz SAD-a?

U Njemačkoj se povremeno vodi rasprava o tome treba li zlato iz New Yorka u potpunosti vratiti u domovinu, posebno u kontekstu globalnih geopolitičkih napetosti.

Međutim, Bundesbank naglašava da nema sigurnosnih razloga za hitno povlačenje, te da su rezerve u SAD-u potpuno sigurne i pod stalnom kontrolom.

Centralna banka ističe da je trenutna raspodjela optimalna kombinacija sigurnosti, likvidnosti i strateške fleksibilnosti.

Zlato kao temelj finansijske stabilnosti

Iako zlato više nema formalnu ulogu u monetarnom sistemu kao nekada, ono i dalje predstavlja važan stub povjerenja u finansijski sistem. Njemačka, kao jedna od najvećih ekonomija svijeta, upravo kroz svoje ogromne zlatne rezerve šalje poruku stabilnosti, dugoročne sigurnosti i fiskalne discipline.

S više od 3.300 tona zlata, Njemačka ostaje jedan od ključnih globalnih aktera na tržištu plemenitih metala – i zemlja čije se odluke u vezi sa zlatnim rezervama pažljivo prate širom svijeta.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Gdje Njemačka čuva svoje zlato i zašto je veliki dio van zemlje appeared first on Biznis Info.