U kompaniji navode da su u proteklom periodu prevaziđeni značajni izazovi, uključujući posljedice zatvaranja Koksare u Lukavcu i Željezare u Zenici, koje su bile važni partneri i dio industrijskog lanca.

Paralelno s tim, TTU Energetik radi na jačanju konkurentnosti na evropskom tržištu, uz nastavak zapošljavanja mladih radnika, ali i povratak dijela radne snage iz inostranstva.

Veliki broj mladih radnika

Danas kompanija zapošljava više od stotinu radnika, među kojima je i veliki broj mladih. Jedan od njih je Hajrudin Vrbić, koji već dvije godine radi kao CNC operater.

– Ovo mi je prvi posao nakon srednje škole. Kada sam došao u proizvodnju, posao mi se odmah svidio. Uz iskusnije kolege naučio sam mnogo i zavolio ovaj posao – kaže Vrbić.

Sličnog je iskustva i Almin Sinanović, koji već tri godine radi na horizontalnoj bušilici.

– Poručio bih mladima iz metalske struke, ali i onima koji žele učiti, da dođu u TTU Energetik jer ovdje mogu steći ozbiljno znanje iz mašinske industrije – ističe Sinanović.

Povratak radnika iz Slovenije i Njemačke

Generalni direktor TTU Energetik Tuzla Mirza Tufekčić navodi da je kompanija u posljednjih nekoliko godina prošla kroz značajne kadrovske promjene.

– U protekle tri do četiri godine više od 70 radnika otišlo je u penziju. Istovremeno, zaposlili smo nove, uglavnom mlade radnike koji su savladali osnovne procese i prešli na rad na CNC mašinama. U posljednjih nekoliko mjeseci bilježimo i povratak radnika iz Slovenije i Njemačke – kaže Tufekčić.

Dodatno jačanje pozicije

Podsjetimo, TTU je ranije prolazio kroz težak period obilježen stečajem i radničkim protestima. Nakon toga, kompaniju su preuzeli Elektroprivreda BiH i Rudnik Banovići, čime su stvoreni uslovi za njen novi početak.

Danas TTU Energetik ima 107 zaposlenih i radi na modernizaciji proizvodnje, uključujući nabavku novih CNC mašina.

Izvršna direktorica za finansije Šuhreta Žunić naglašava da će modernizacija dodatno ojačati tržišnu poziciju kompanije.

– Kada se završi proces nabavke opreme, bit ćemo osposobljeni da budemo konkurentni na tržištima u regionu i Evropi. To je zahtjevan proces, ali smo spremni na izazove . istakla je Žunić.

Modernizacija do kraja godine

Očekuje se da će završetak nabavke nove opreme omogućiti i povećanje izvoza, čime bi TTU Energetik dodatno učvrstio poziciju jednog od važnijih aktera u bosanskohercegovačkoj mašinogradnji.

Kompletan proces modernizacije trebao bi biti okončan do kraja godine, izvijestio je BHRT.

The post Svijetli primjer bh. privrede: U ovu firmu se vraćaju radnici iz Njemačke i Slovenije appeared first on Biznis Info.

Govoreći o aktuelnoj situaciji, Nikšić je istakao da je Vlada Federacije BiH učinila sve u okviru svojih nadležnosti kako bi olakšala i omogućila nastavak poslovanja.

Borit će se protiv stečaja

– Jedno od najvažnijih i najaktuelnijih pitanja kad je u pitanju grad Zenica: mi smo sa svoje strane pokazali sasvim dovoljno svijesti i savjesti u razgovorima s novim vlasnicima i o onome što su oni istakli kao problem. Vlada Federacije je u sklopu svoje nadležnosti učinila sve da im olakša i omogući dalje poslovanje. Nažalost, u posljednje vrijeme ne vidimo viziju niti da imaju rješenje – rekao je Nikšić, prenosi Zenicablog.

Naglasio je da je za 25. juni zakazano ročište pred Općinskim sudom u Zenici, na kojem bi mogao biti pokrenut stečajni postupak, ali da je stav Vlade jasan.

– Vlada je u internim razgovorima odlučila da po svaku cijenu to zaustavi. Ne želimo stečajni postupak i ne želimo da radnici ostanu bez posla. Učinit ćemo sve što je u našoj moći da to obustavimo, uključujući i mogućnost preuzimanja Željezare, nakon čega bi se stvarale pretpostavke za dalji razvoj – naglasio je.

Vlasnik nema konkretan plan

Govoreći o odnosu prema aktuelnim vlasnicima, naglasio je da uprkos podršci nije vidljiv konkretan plan za izlazak iz krize.

– Uz svu pomoć i razumijevanje koje smo imali, pa čak i prijedlog da se uvedu zaštitne mjere prema Vijeću ministara, iako to nije nadležnost Vlade Federacije BiH, ne možemo reći da vidimo jasnu viziju i plan aktuelnog vlasnika. Ne želimo to posmatrati skrštenih ruku i zbog toga ćemo se maksimalno uključiti i fokusirati na rješavanje problema – dodao je Nikšić.

Ukazao je i na nagomilane dugove te izostanak njihovog redovnog izmirivanja.

– Dugovi su rasli, gomilali se, a nismo vidjeli nikakav plan za rješavanje, osim zahtjeva za pomoć. Prema informacijama koje imamo, obaveze se ne plaćaju i ne izvršavaju redovno, dok se istovremeno određena druga plaćanja realizuju. Naš cilj je da utvrdimo šta se tačno dešava i kako se upravlja tim sredstvima – kazao je premijer.

Prema njegovim riječima, dug prema Energoinvestu iznosi oko 20 miliona KM, dok obaveze prema Elektroprivredi BiH dostižu oko 40 miliona KM, uz dodatna dugovanja prema Željeznicama FBiH.

Spremni kompenzirati vlasnike

Nikšić je podsjetio da se radi o privatnoj kompaniji u kojoj Vlada Federacije BiH ima ograničen utjecaj.

– Sa osam posto udjela ne možete značajno utjecati niti donositi ključne odluke, ali smo svjesni situacije i spremni djelovati u interesu radnika i lokalne zajednice – izjavio je.

Dodao je da je Vlada spremna kompenzirati nove vlasnike za sredstva koja su uložili.

– Mi smo spremni, naravno, kompenzirati nove vlasnike za onaj iznos koji su oni platili kada su ulazili u Željezaru – poručio je Nikšić.

Istakao je i da je sindikat dao podršku planu Vlade, te naglasio da kompanija ima perspektivu zahvaljujući kvalifikovanoj radnoj snazi.

Rezultati rada Vlade FBiH

U nastavku tribine, Nikšić se osvrnuo i na rezultate rada Vlade Federacije BiH u protekle tri godine.

– Akcenat je, sasvim logično, na FBiH i na Vladi FBiH. Jučer je bilo tri godine od imenovanja aktuelne vlade. Smatram i to pokušavamo na ovim tribinama da pokažemo, bez ikakvog pokušaja vrijeđanja ili provociranja, da jednostavno poredimo rezultate, ono što smo zatekli i ono što danas imamo – rekao je Nikšić.

Kao ključne mjere izdvojio je povećanje minimalne plaće i penzija, uvođenje neradne nedjelje, smanjenje doprinosa te jačanje investicija i podrške privredi.

The post Vlada FBiH ulazi u igru: Sprema se preuzimanje Željezare Zenica appeared first on Biznis Info.

Kako je navedeno, još se sumiraju egzaktni podaci o negativnim efektima rasta cijena nafte, ali je već sada jasno da su troškovi proizvodnje uglja znatno povećani, zbog čega će, kako je poručeno, biti potrebne hitne interventne mjere nadležnih institucija.

Pad proizvodnje u rudnicima

Rudnici u sastavu koncerna Elektroprivrede BiH su zabilježili katastrofalne rezultate u proizvodnji uglja zbog čega se minusi u planiranoj proizvodnji moraju nadomjestiti kupovinom na tržištu.

Direktor EPBiH Sanel Buljubašić istakao je da je zabilježen ozbiljan pad proizvodnje.

– Imamo podbačaj u proizvodnji od 300 hiljada tona. Naravno da se ta energija mora nabaviti na tržištu. Moram kazati da postoji i opravdanje od strane rudnika, jer ta proizvodnja nije ni mogla biti veća. Pojava klizišta zbog dugogodišnjeg praćenja otkrivke uglja dovela je do toga da smo već sada u deficitu s otkrivkom od preko 150 miliona kubnih metara čvrste mase od 2009. godine – kazao je Buljubašić, izvijestila je Federalna televizija.

Sindikat o razlozima pada

Predsjednik Saveza sindikata radnika rudnika Federacije Bosne i Hercegovine Sinan Husić naveo je da postoje objektivni razlozi za neispunjavanje planova.

– Znamo da nismo isporučili planirane količine uglja iz rudnika u sastavu koncerna i to na terenu stvara sistemom automatizma brojne probleme. U dobroj mjeri znamo i razloge zbog kojih to nismo uradili. Imali smo nepovoljne vremenske prilike početkom godine, što se negativno odrazilo na realizaciju proizvodnih rezultata u objektima sa površinskom eksploatacijom uglja – rekao je Husić.

Problemi u pojedinim rudnicima

Rudnici Kakanj i Kreka u narednom periodu mogli bi stabilizovati proizvodnju, ali su, kako je istaknuto, enormne cijene dizela znatno povećale troškove eksploatacije uglja na površinskim kopovima.

Direktor Rudnika “Kreka” Tuzla Elnur Dizdarević pojasnio je situaciju u tom rudniku.

– Rudnik Kreka je u prethodnom periodu imao znatnih problema vezano za klizište na rudniku Šikulje, koji je u fazi sanacije. Očekujem da se u prvoj polovini maja stabilizuje proizvodnja u rudniku Šikulje – kazao je Dizdarević.

Rastući troškovi energenata

Bit će neophodne i interventne mjere vladajućeg društva, ali i Federalne vlade. Rudnici sami neće moći izaći na kraj s enormnim poskupljenima energenata koje koriste u proizvodnji uglja.

Buljubašić je upozorio na dodatni pritisak troškova.

– Povećanje cijene dizela drastično utiče na troškove proizvodnje u površinskim kopovima. Također, rast cijena lož-ulja i mazuta, koji se koriste kao potpala i podrška u termoelektranama, dodatno povećava troškove proizvodnje električne energije i uglja. Ukoliko se ovakav trend nastavi, to će značajno utjecati na proizvedene količine uglja, posebno u površinskim kopovima – kazao je Buljubašić.

S druge strane, Husić je upozorio na stanje u sektoru.

– Sigurno da smo zabrinuti zbog svih globalnih pojava. Moramo pokušati osigurati potrebne količine električne energije – kako za privredu, tako i za građanstvo u jednom jako zahtjevnom stanju – istakao je Husić.

Potreba za dodatnom opremom

Zatražena je veća pomoć vladajućeg društva u nabavci mehanizacije i pomoćne opreme koja je najvažnija za ostvarenje planova u proizvodnji uglja, ali i u postizanju pozitivnih rezultata na realizaciji otkrivke.

To je posebno važno u rudniku “Đurđevik”, u kojem je zbog tih problema, ali i čestih kvarova rudarskih mašina, bila zasustavljena isporuka uglja za Termoelektranu u Tuzli, ali se situacija polako vraća u normalu zahvaljući nesebičnom angažmanu menadžmenta rudnika i tamošnjih rudara.

The post Proizvodnja uglja u rudnicima EPBiH podbacila za 300 hiljada tona, uvoz postaje nužnost appeared first on Biznis Info.

JP Elektroprivreda BiH naglašava da Hidroelektrane na Neretvi posluju u okviru JP Elektroprivreda BiH i kao takve su upisane u sudski registar.

– Uvažavajući činjenicu da Hidroelektrane na Neretvi odnosno, JP Elektroprivreda BiH nije bila uključena u svojstvu stranke u ovom upravnom postupku Službe za katastar Grada Mostar, EPBiH je poduzela sve neophodne i raspoložive pravne radnje, mehanizme  i aktivnosti radi zaštite prava i interesa svoje imovine na području Grada Mostar – saopšteno je iz EPBiH.

Odmah po saznanju, dodaje se, Elektroprivreda BiH je podnijela zahtjev za inspekcijski nadzor kao i zahtjev za uvid spis koji joj do danas nije omogućen.

Podnesen je zahtjev za priznavanje stranke u postupku kao i zahtjev za povrat u pređašnje stanje, po osnovu kojih se očekuje odluka upravnog organa koji je vodio postupak.

S ciljem zaštite svojih prava, JP Elektroprivreda BiH će, kao i do sada, nastaviti koristiti sve redovne i vanredne pravne lijekove koje joj stoje na raspolaganju.

JP Elektroprivreda BiH poziva organe uprave Grada Mostar da bez odlaganja poduzmu odgovarajuće radnje i aktivnosti, postupajući u skladu s važećim propisima i načelima zakonitosti, odgovornosti i zaštite imovinskih prava, zaključuje se u saopštenju.

The post Imovina Elektroprivrede BiH se upisuje u vlasništvo Elektroprivrede HZHB appeared first on Biznis Info.

U Kaknju, industrijskom gradu u srcu Bosne i Hercegovine, sve se vrti oko lignita. Hiljade radnih mjesta zavise od njega. Ovdje leži 440 miliona tona uglja, jedno od najvećih nalazišta u Evropi, piše Euronews.

Ugalj se u Kaknju kopao još u vrijeme austrijskog cara. Prije Prvog svjetskog rata ovdje je radilo oko pet hiljada rudara. Danas ih ima još 1200. Jedan od njih je Omer Hrustić: „Bio sam bukvalno dijete kada me je amidža doveo na gradilište. Da, to su tri generacije, bukvalno. Moj djed, moj djed, moj amidža… svaka muška figura u mojoj porodici vezana je za rudarstvo. Rudarstvo je veliki dio mog života.”

Planirano je da proizvodnja u Kaknju poraste sa 700.000 tona prošle godine na 800.000 tona u 2026. godini. I to uprkos činjenici da sagorijevanje lignita oslobađa izuzetno visok nivo zagađujućih materija. I postoje masovne emisije CO2 i SO2.

Fosilna goriva su glavni uzrok globalnog zagrijavanja i klimatske krize. Inženjer rudarstva Omer Hrustić to takođe zna: „Kao društvo, moramo tražiti bolje načine za snabdijevanje energijom. Kada dođe vrijeme, moramo biti spremni. Ali trenutno smo zavisni o uglju. I o našem radu, našem teškom radu.”

U Federaciji Bosne i Hercegovine, jednom od dva entiteta u Bosni i Hercegovini, postoji sedam rudnika uglja u državnom vlasništvu (drugi je Republika Srpska sa dva velika rudnika uglja). Njihov planinski dug iznosi oko sto miliona eura.

Finansijska katastrofa plus ekološki problemi: Zašto nastaviti kopati umjesto postepenog ukidanja uglja? Iso Delibašić je direktor rudnika uglja Kakanj: „Bosni i Hercegovini je potrebna energija. Budućnost rudnika uglja ne smije biti dovedena u pitanje.”

„Hajde da uradimo malo matematike”, pitam Delibašića, „uzmite ugalj koji još uvijek imate u zemlji danas, koliko godina bi mogao potrajati?” Direktor rudnika procjenjuje da bi geološke rezerve rudnika uglja Kakanj mogle potrajati „narednih 40-50 godina”.

Euronews: „Hoće li 2050. godine ovaj rudnik još raditi ili ne?”

Delibašić: „Možemo reći da Bosni i Hercegovini još uvijek nedostaje dosta energije. Zato naša budućnost ne bi trebala biti ugrožena. Uzmimo u obzir naše geološke rezerve uglja.”

Euronews: „Osjećate li se loše što pomažete u ubijanju planete Zemlje?”

Delibašić: „Mi proizvodimo ugalj. Ovaj ugalj koristi neko drugi. Da li se osjećam loše što radim svoj posao? Naravno da ne!”

Idemo dalje. Dimnjak termoelektrane Kakanj visok je kao Ajfelov toranj i ispušta ogromne količine zagađujućih materija i CO2. Kako Bosna i Hercegovina planira postati klimatski neutralna do 2050. godine?

Bosna i Hercegovina se na ovaj cilj obavezala i na samitu Zapadnog Balkana u Sofiji. Zemlja je članica Energetske zajednice, međunarodne organizacije u kojoj Evropska unija i zemlje kandidati razvijaju pravila za energetsko tržište. Ali Bosna i Hercegovina se ne pridržava toga. Neki od blokova elektrana datiraju iz 1970-ih godina. Njihovi preostali dogovoreni radni sati odavno su premašeni.

Nedostaju moderni filteri. Ipak, mnogi od ovih veoma starih reaktora su i dalje u radu. Zašto ovi blokovi nisu davno ugašeni? Bosanskohercegovačke zastarjele termoelektrane na ugalj emituju preko 200.000 tona sumpor-dioksida godišnje, jedanaest puta više nego što je dozvoljeno, izvještava Bankwatch, mreža regionalnih nevladinih organizacija.

Izvještaj Evropske komisije o zemlji za 2025. takođe oštro kritikuje energetsku politiku Bosne i Hercegovine. A Evropska energetska zajednica pokrenula je prekršajni postupak.

U Kaknju je blok 7 jedan od velikih izazivača problema. Direktor elektrane Adem Lujnović za visok nivo zagađenja krivi lokalne vremenske prilike: „Kada se jave inverzijski vremenski uslovi, iskusimo visok nivo zagađenja zraka. To se dešava zimi ili ljeti, kada imamo stabilne vremenske uslove i visok vazdušni pritisak.”

Godine su protraćene. Reforme su odgođene. Zakoni su kasnili. Pitam direktora elektrane zašto stari blokovi nisu odavno ugašeni. „Već smo 2010. razmišljali o prelasku na prirodni gas”, kaže on, „ali to nije bilo isplativo, ugalj je bio jeftiniji”.

Lokalno stanovništvo tu odluku plaća visokom cijenom: svojim zdravljem. Edina Dogdibegović živi na periferiji Kaknja. „Elektrana sagorijeva dva miliona tona uglja godišnje”, kaže ona.

Upozorenja o zagađenju zraka izdaju se i ljeti i zimi: „U januaru smo imali indeks kvaliteta zraka 9-9-5, veoma opasno! 2000 mikrograma sumpor-dioksida po kubnom metru! Daleko iznad granice!”

Postoje i emisije iz fabrike cementa i kućnih ložišta. Čini se da je došlo do povećanja broja slučajeva raka. „U svakom drugom domaćinstvu nekom je dijagnostikovan rak”, izvještava Edina, „vlada ovdje ne štiti ljude”.

Mnogi ljudi u Bosni i Hercegovini uzgajaju sopstveno povrće. To je slučaj i u Kaknju. Međutim, zelenilo u bašti je otrovno. „Neke analize su pokazale ekstremno visoku koncentraciju arsena, kadmijuma i olova”, kaže Edina Dogdibegović, „i ja samo savjetujem ljudima ovdje da ne koriste povrće odavde.”

Stanovnici se plaše otrovnog povrća, smrtonosnog zraka i raka. Ali da li je sve ovo istina? U bolnici u Kaknju srećem stručnjaka za respiratorne bolesti. Senka Balorda jedna je od najpoznatijih doktorica u Bosni i Hercegovini.

„Da, imamo problem u Kaknju”, potvrđuje Senka Balorda. „Mislim da, prema izvještaju za 2025. godinu, na 35.000 građana Kaknja imamo 223 različita pacijenta oboljela od raka. To je zaista ogromno.”

Euronews: „Kakva je veza između uglja i bolesti?”

Senka Balorda: „Čestica koju udišemo prolazi kroz dušnik, veliki bronh do malog bronha, i na kraju do malih, najudaljenijih puteva najmanjih alveola u plućima.”

Euronews: „Može li zagađenje zraka ubiti?”

Balorda: „Naravno, jer je u ovom periodu otkriven veliki broj karcinoma pluća. Poslala sam sedam svojih pacijenata u tešanjsku bolnicu. Svih tih sedam pacijenata je umrlo. Zagađenje zraka je direktan uzrok raka pluća.”

Evropska agencija za životnu sredinu i Svjetska banka upozoravaju: Visok nivo zagađenja zraka u Bosni i Hercegovini odgovoran je za preko 3.000 preranih smrti svake godine. Kada se prilagodi veličini stanovništva, ovo je evropski rekord.

Širom zemlje ljudi se griju i kuhaju na ugalj ili drva. Visok nivo zagađenja česticama je stoga uzrokovan domaćinstvima. U rudarskom gradu Kaknju svako drugo privatno domaćinstvo koristi ugalj. Svako treće domaćinstvo loži drva, a ostatak koristi pelet.

Odmah pored džamije nalazi se moderna mjerna stanica. Institut Kemal Kapetanović postavio je devet fiksnih punktova za praćenje zraka širom Zeničko-dobojskog kantona, kojem Kakanj pripada – plus dvije mobilne stanice. Halim Prcanović zna sve o prljavom zraku. Naučnik je nedavno prisustvovao međunarodnoj konferenciji u Londonu. Rezultati istraživanja dokazuju da smog ubija. Prcanović je zabrinut: „Tokom prošle, a i ove godine, Kakanj je imao veoma visoku koncentraciju sumpor-dioksida i čestica PM10.”

Ovlašten sam da pogledam mjerne filtere, oni su crni: toksična prašina. Uz kredit Svjetske banke vlasti promovišu tranziciju: domaćinstva moraju prestati koristiti ugalj, insistira Prcanović.

Ali šta je sa elektranom? Halim Prcanović: „Termoelektrana ima veoma visok dimnjak od 300 metara i zagađuje veoma veliko područje.” Pokazuje mi ekran svog kompjutera: „I vidite ove vrhove sumpor-dioksida u Kaknju? Oni su uglavnom iz dimnjaka termoelektrane. To je jedini izvor koji može proizvesti ovako visok vrh. Može biti i do 3000 mikrograma po kubnom metru. Godišnja granica je 50 mikrograma. Dakle, mi smo u Kaknju uvijek iznad godišnjeg limita.”

Prcanović je užasnut, činjenice i brojke su loše: „Znam da emituju oko 70.000 tona sumpor-dioksida godišnje. Oni moraju smanjiti te emisije na oko 1.500 tona SO2 godišnje. Dakle, vidite koliko je to iznad granice!”

Šta o svemu tome misli načelnik opštine Kakanj, Mirnes Bajtarević? Hajde da popričamo.

Euronews: „Koja je vaša preporuka? Treba li se termoelektrana zatvoriti ili ne?”

Mirnes Bajtarević: „Ako me pitate da li sam trenutno za zatvaranje, nažalost, bojim se da ne mogu reći da, jer život u ovom gradu zavisi od ovih industrijskih centara.”

Euronews: „Razumijem da branite ugalj iz istorijskih, socijalnih i finansijskih razloga. Smatrate li se odgovornim za sve veći broj smrtnih slučajeva koji su uzrokovani zagadjenjem zraka i korištenjem uglja?”

Mirnes Bajtarević: „Ne vidim svoju odgovornost na taj način. Ja sam za ideju da ovdje treba nastaviti živjeti i raditi.”

Euronews: „A šta je sa čistim zrakom?”

Mirnes Bajtarević: „Čist zrak je itekako moja briga. Naš cilj je da izvršimo pritisak na više nivoe vlasti, da tako kažem, kako bismo osigurali da preduzmu sve mjere propisane ekološkim dozvolama. I očekujem da se razviju pametni planovi kako ljudi koji su godinama radili u ovim industrijskim centrima ne bi postali samo broj u zavodima za zapošljavanje.”

Krajem prošle godine kvalitet vazduha iznad Kaknja bio je toliko loš da je načelnik sazvao hitan sastanak. Nekoliko blokova elektrane je privremeno ugašeno. U Kaknju se gradi postrojenje za odsumporavanje. Planirano je da počne sa radom krajem 2027. godine.

„Postrojenje za odsumporavanje omogućava nam da očistimo 1,5 miliona kubnih metara gasova”, objašnjava direktor kakanjske elektrane Adem Lujnović. „Trenutno imamo koncentracije sumpor-dioksida od 8.000 miligrama po kubnom metru”, kaže Lujnović. „Nakon odsumporavanja to će biti samo 150 miligrama. Mogli bismo ispuniti granice emisija Evropske unije do 2028. godine.”

Euronews: „Kada će najprljaviji blokovi elektrana biti ugašeni?”

Adem Lujnović: „Blok 5 će biti povučen iz upotrebe 2027. godine, Blok 6 2035. godine. Blok 7 će raditi do 2045. ili 2050. godine, u zavisnosti od uslova.”

Euronews: „Pa odakle će dolaziti struja i toplota u bliskoj budućnosti?”

Lujnović: „Ovdje gradimo elektranu na gas. Jednog dana, to bi moglo biti pokretano i vodonikom.”

Euronews: „Postepeno ukidanje uglja, kada će to biti urađeno?”

Lujnović: „Dekarbonizacija i postepeno ukidanje uglja trebali bi biti završeni do 2050. godine.”

Euronews: „Vaša vizija budućnosti?”

Lujnović: „Potrebna nam je promjena paradigme; treba doći do promjene u načinu razmišljanja, to je ključ.”

Gusti smog visi i nad glavnim gradom Sarajevom. Imam zakazan intervju sa Sanelom Buljubašićem, glavnim donosiocem odluka u Elektroprivredi BiH, najvećem snabdjevaču električnom energijom u zemlji. Oko 60% električne energije se proizvodi sagorijevanjem uglja. Državna kompanija želi restrukturirati svoj energetski miks… ali postoje problemi sa finansiranjem.

Euronews: „Nivoi zagađenja su zaista visoki u Bosni i Hercegovini i vi se ne pridržavate Direktive Evropske unije o velikim ložištima. Zašto ne ispunjavate svoje zakonske obaveze?”

Sanel Buljubašić (generalni direktor Elektroprivrede BiH): „Mislim da jako kasnimo sa zakonskom regulativom, regulativom koja predviđa pravednu tranziciju. Posebno u kontekstu izgradnje novih objekata, tačnije, obezbjeđivanja sredstava za izgradnju novih energetskih objekata.”

Euronews: „Šta je vaš prijedlog?”

Sanel Buljubašić: „Ono što mi predlažemo je donošenje posebnog zakona koji bi omogućio bržu izgradnju novih proizvodnih kapaciteta iz obnovljivih izvora.”

Euronews: „Šta je na vašoj listi želja za političare i donosioce odluka, bilo u Sarajevu ili u Briselu?”

Sanel Buljubašić: „Kada govorimo o poruci Evropskoj uniji, očekujemo pristup fondovima EU i da imamo jednak tretman, slično kao i građani EU koji su prošli kroz ovaj proces pravedne tranzicije.”

Kasnite sa zakonodavstvom? Dobro, hajde da popričamo sa Vedranom Lakićem, ministrom energetike regionalne vlade BiH. Spremni za težak razgovor sa teškim pitanjima? „Spreman sam”, kaže ministar i poziva me unutra.

Euronews: „Pa, Bosna i Hercegovina želi postati članica Evropske unije, a EU je objavila izvještaj o zemlji za 2025. koji je prilično direktan, u kojem se kaže da nije postignut napredak u pogledu usklađenog zakonodavstva o sigurnosti snabdijevanja električnom energijom i preusmjeravanju zemlje sa uglja na obnovljive izvore energije. Dakle, zašto nije postignut napredak?”

Vedran Lakić: „Imamo nekoliko zakona koje treba da usvoji državni parlament i to je broj jedan. To je državni zakon o električnoj energiji. Naš energetski sektor je mjesečario proteklih 10 ili 15 godina i sada moramo brzo napraviti neke promjene. Nismo u dobrom stanju. Ali Evropska unija nas tjera da te stvari završimo.”

Euronews: „Što se tiče izvještaja EU o zemlji za Bosnu i Hercegovinu za 2025. godinu, piše da postoji hitna potreba za uvođenjem sistema trgovanja CO2, a on još nije uspostavljen. Zašto?”

Vedran Lakić: „Da, da, potpuno ste u pravu i nadam se da će državni parlament završiti ovu proceduru što je prije moguće.”

A tu je i pitanje CBAM-a, Mehanizma Evropske unije za prekogranično prilagođavanje ugljenika. Da bismo ovo razumjeli, moramo napraviti korak unazad. Evropska unija je postavila cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine. Ovaj cilj je obavezujući za sve države članice EU, a usklađivanje sa klimatskim zakonodavstvom EU uslov je za svaku zemlju koja želi da se pridruži EU. Mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM) je politički alat EU-a za podsticanje čistije industrijske proizvodnje izvan EU-a, oporezivanjem uvoza poput čelika, cementa i aluminijuma, na osnovu njihovih ugrađenih emisija.

Prema CBAM-u, koji je stupio na snagu 1. januara 2026. godine, uvoznici iz EU zakonski su odgovorni za prijavu ugrađenih emisija uvezenih proizvoda, te su dužni kupiti CBAM sertifikate koji odražavaju trošak ugljenika na osnovu cijene u Sistemu trgovine emisijama EU, i podnijeti godišnje deklaracije organima EU.

Bosna i Hercegovina izvozi u EU iz brojnih sektora sa visokim sadržajem ugljenika, uključujući proizvodnju gvožđa, čelika i aluminijuma, kao i proizvodnju električne energije. „Nisu predviđeni nikakvi izuzeci za Bosnu i Hercegovinu od obaveza CBAM-a”, kaže Ferdinand Koenig, portparol delegacije EU u Sarajevu.

Kada izvoznici nisu u mogućnosti da pruže tačne i verifikovane podatke o emisijama, rizikuju veće troškove zbog pravnih naknada i kazni nastalih zbog neplaćanja, kašnjenja u trgovini, i mogli bi izgubiti konkurentnost u poređenju sa konkurentima iz zemalja sa uspostavljenim robusnim sistemima izvještavanja. Trenutne procjene sugerišu da sektori s visokim sadržajem ugljenika predstavljaju oko 15% izvoza BiH u EU. „Budući uticaj CBAM-a zavisiće od intenziteta ugljenika u industrijskoj proizvodnji i proizvodnji električne energije i od sposobnosti BiH da prijavi pouzdane podatke o emisijama u skladu sa zahtjevima CBAM-a”, ističe Koenig.

Štaviše, Bosna i Hercegovina posljednjih godina nije uspjela uspostaviti pravni okvir za uvođenje Sistema trgovanja emisijama (ETS) kompatibilnog sa EU. „Sistem trgovine emisijama EU obaveza je za sve zemlje koje se žele pridružiti EU”, naglašava Koenig. Uvođenje Sistema trgovanja emisijama ograničiće zagađenje, nagraditi zelena rješenja i pristupačno smanjiti emisije u Bosni i Hercegovini.

Ferdinand Koenig: „EU poziva nadležne organe u Bosni i Hercegovini da postignu napredak u ovoj oblasti. Trenutno se zemlja u velikoj mjeri oslanja na ugalj. Nedovoljan napredak u klimatskim politikama znači da je zemlja nepripremljena za obaveze članstva u EU, a osim toga generiše rizike od trgovinskih kazni i veće troškove za preduzeća.”

Što se tiče tranzicije sa uglja, okvir politike pravedne tranzicije EU ima za cilj osigurati pravednu tranziciju na klimatski neutralnu ekonomiju do 2050. godine. „U tom kontekstu, sredstva EU su stavljena na raspolaganje za podršku poštenom procesu dekarbonizacije u Bosni i Hercegovini”, kaže Koenig, „na primjer kroz nedavni projekat vrijedan 5 miliona eura za olakšavanje pravedne tranzicije u regijama zavisnim o uglju na Zapadnom Balkanu.”

Sve u svemu, EU pruža značajnu podršku tranziciji Bosne i Hercegovine na čistu energiju. Portparol delegacije EU u Sarajevu upoznat je sa brojkama: „Bosni i Hercegovini je dodijeljeno preko 335 miliona eura grantova i povoljnih kredita za ubrzanje zelene tranzicije od strane EU, međunarodnih finansijskih institucija i država članica EU.”

Projekti uključuju modernizaciju hidroelektrane Čapljina (18 miliona eura), izgradnju dva velika vjetroparka u Poklečanima (132 MW, 200 miliona eura) i na Vlašiću kod Travnika (50 MW, 91,7 miliona eura), podsticanje energetske efikasnosti u javnim zgradama (6 miliona eura) i renoviranje višestambenih zgrada (3 miliona eura), te sprovođenje javnih nadogradnji velikih razmjera kroz Regionalni program energetske efikasnosti (REEP+) u Kantonu Sarajevo (10 miliona eura), Zeničko-dobojskom (11 miliona eura), Tuzlanskom kantonu (10,7 miliona eura) i Republici Srpskoj (1 milion eura), dok su takođe primili 4,5 miliona eura za usklađivanje energetske politike sa EU, sektorske reforme i angažman zainteresovanih strana na jačanju klimatskog i energetskog okvira.

Štaviše, značajan dio od do 976,6 miliona eura dostupnih u okviru Plana rasta za Bosnu i Hercegovinu podržava ovaj cilj. „Efikasnim sprovođenjem reformi Plana rasta, a posebno u oblasti energetske tranzicije, smanjenja emisija i institucionalnog usklađivanja sa klimatskim politikama EU, Bosna i Hercegovina bi mogla otključati do 100 miliona eura finansijske podrške EU za modernizaciju svoje ekonomije i ubrzanje zelene tranzicije”, kaže Koenig. „Trenutno Bosna i Hercegovina tek treba pokrenuti implementaciju svoje reformske agende, uključujući ratifikaciju sporazuma o zajmu i instrumentu kojim se zahtijeva predfinansiranje i imenovanje koordinatora.”

Nema sumnje: Bosna i Hercegovina ima značajan potencijal čiste energije i građani bi imali značajne koristi od napretka u tranziciji na čistu energiju. Međutim, postoje sumnje u efikasnost političkih procesa donošenja odluka. Istorijski ukorijenjene tenzije između različitih dijelova zemlje koriste regionalni političari, dok separatističke tendencije u Republici Srpskoj blokiraju ili odgađaju zakonodavne inicijative koje su ključne za državnu reformsku agendu i pristupanje EU.

Naša posljednja stanica je jama Zenica, srce rudarske industrije Bosne i Hercegovine, srce rudarske istorije regiona. Rudnik je osnovan 1879. godine. Rudari svoje podzemne tunele nazivaju „Stara jama”. Sada se ona zatrpava, jama se zatvara. Direktor rudnika uglja Zenica Mirsad Šahbazović ima dugogodišnje iskustvo, takođe u inostranstvu. Radio je na projektima u Saudijskoj Arabiji i Sudanu. Danas nadgleda posljednje dane zeničke „Stare jame”.

Euronews: „Koliko je ljudi ovdje radilo ranije, koliko će ih ostati sljedeće godine?”

Mirsad Šahbazović: „Prije deset godina ovdje je radilo 1000 ljudi. Danas ih ima oko 500. Uskoro će ih ostati samo 20.”

Euronews: „Šta će biti sa radnicima?”

Mirsad Šahbazović: „Neki od naših radnika biće zaposleni u drugim rudnicima uglja. Neki će se odlučiti za prijevremenu penziju. Neki čekaju da budu isplaćeni i odu u druge zemlje Evrope.”

Euronews: „Kako se osjećate zbog zatvaranja jame?”

Mirsad Šahbazović: „Prije nekoliko mjeseci bio je vrlo emotivan trenutak. Presjekli smo uže koje se više od 100 godina koristilo za izvlačenje uglja iz podzemlja. Ovo je bio veoma, veoma tužan trenutak.”

Mirsad Šahbazović predlaže očuvanje barem nekih dijelova rudnika kao rudarskog muzeja. Ima li ovo mjesto industrijske baštine budućnost kao turistička atrakcija? Ništa još nije odlučeno. I ovdje je problem finansiranje.

Mirsad Šahbazović: „Ovo mjesto je jedan od najstarijih originalnih rudnika uglja izgrađenih u austrougarskom periodu u Evropi. Naša ideja je da sačuvamo ove mašine kako bi buduće generacije vidjele šta se ovdje dešavalo.”

Restrukturiranje energetskog sektora zahtijeva planove, novac i političku volju. Upravo je to ono što je nedostajalo posljednjih godina. Zemlja na sporednom kolosijeku? Ili se kotrlja prema Evropskoj uniji? Bosna i Hercegovina mora izabrati kojim putem krenuti.

The post Zavisnost od lignita usporava energetsku tranziciju Bosne i Hercegovine appeared first on Biznis Info.

Riječ je o kreditu u iznosu do 56 miliona eura, koji će biti iskorišten za finansiranje izgradnje vjetroelektrane Bitovnja na području općine Konjic, u Hercegovačko-neretvanskom kantonu.

Ukupna investicija znatno veća

Iako kredit EIB-a predstavlja važan dio finansijske konstrukcije, ukupna vrijednost projekta procijenjena je na oko 215 miliona KM, piše BiznisInfo.ba. Finansiranje će, osim EIB-a, uključivati i kredit njemačke razvojne banke KfW, grant sredstva KfW-a te vlastita sredstva Elektroprivrede BiH.

Elektroprivreda BiH, kao nosilac projekta i zajmoprimac, u potpunosti preuzima obavezu otplate kredita, uključujući sve finansijske rizike, te je dužna osigurati potrebna pokrića i garancije.

Snaga do 90 MW

Planirana vjetroelektrana Bitovnja imat će instaliranu snagu do 90 megavata, uz procijenjenu godišnju proizvodnju električne energije do 220 gigavat-sati.

Projekt će biti realiziran na području planine Bitovnja kod Konjica, a riječ je o jednom od značajnijih ulaganja u sektor obnovljivih izvora energije u BiH.

Trenutni status projekta

Do sada su završene ključne pripremne aktivnosti, uključujući ishodovanje okolinske dozvole, odnosno rješenja kojim je utvrđeno da nije potrebno provoditi procjenu uticaja na okoliš.

U toku je priprema dokumentacije za izdavanje urbanističke saglasnosti, što predstavlja naredni korak ka realizaciji projekta.

Nastavak saradnje s međunarodnim finansijskim institucijama

Ministarstvo finansija i trezora BiH zaduženo je da o odluci Vijeća ministara obavijesti Evropsku investicijsku banku, čime se otvara put za realizaciju kreditnog aranžmana.

Projekt Bitovnja dio je šire strategije povećanja udjela obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini, uz oslanjanje na međunarodne finansijske institucije i razvojne banke.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Elektroprivreda BiH ulazi u projekt vrijedan 215 miliona KM u Konjicu appeared first on Biznis Info.

Nakon isplate plata, stvoreni su uslovi za uspostavljanje potpune normalizacije procesa rada u svim pogonima i druga smjena je počela s radom, izvijestio je FTV.

Podsjećamo, do kašnjenja u isplati je došlo usljed zastoja u realizaciji  finansijskih tokova unutar sistema u kojem Rudnik posluje.

The post Rudari RMU Kakanj prekinuli neposluh nakon isplate plata appeared first on Biznis Info.

Ipak, iz kompanije su naglasili da je ovaj gubitak “manji od planiranog”.

– Finansijski rezultat za 2025. godinu je gubitak u iznosu od 52,3 miliona KM, uz napomenu da je planirani rezultat po Revidovanom planu bio gubitak od 61,1 milion KM. Ovo znači da je rezultat bolji od planiranog za oko 8,8 miliona KM – navodi se u zabilješkama uz godišnji finansijski izvještaj.

POVEZANI TEKST – Elektroprivreda BiH gasi firmu koja je trebala donositi milione maraka

U svakom slučaju, time je nastavljen višegodišnji niz velikih gubitaka u ovom javnom preduzeću.

Veliki rast prihoda EPBiH

Ipak, važno je naglasiti da su prihodi znatno povećani prošle godine, dok je gubitak prvenstveno posljedica rasta troškova nabavke robe, uključujući povećanu kupovinu električne energije.

Ukupni prihodi prošle godine porasli su na 1,49 milijardi KM sa 1,28 milijardi godinu ranije. Međutim, rashodi su rasli znatno bržim tempom – u godinu dana povećani su sa 1,33 milijarde na čak 1,54 milijarde KM.

Najveći rast zabilježen je kod nabavne vrijednosti prodate robe, koja je porasla sa 268 miliona na 506,6 miliona KM.

Glavna obilježja poslovanja Elektroprivrede BiH u 2025. godini:

• hidrološki nepovoljna godina, izuzev u martu i novembru

• nedovoljne isporuke uglja iz rudnika

• ukupna proizvodnja manja za 3,6% od bilansirane po revidovanom planu

• povećana ukupna potrošnja za 0,5% u odnosu na rebalansom planiranu

• povećana kupovina električne energije za konsolidaciju energetskih resursa, uključujući i satne deficite, za 244,8 GWh u odnosu na procjene iz revidovanog plana

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Elektroprivreda se pohvalila gubitkom od 52 miliona KM: ‘Manji od planiranog’ appeared first on Biznis Info.

Riječ je o firmi koja je osnovana početkom 2022. godine sa kapitalom od preko 20 miliona KM, a u stopostotnom je vlasništvu Elektroprivrede BiH.

Preduzeće, čija je djelatnost održavanje mehanizacije u rudnicima, trebalo je zapošljavati stotine radnika i ostvarivati milionske prihode. No, čini se da plan nikada nije zaživio. Preduzeće, barem prema podacima do kraja 2024. godine, nije ostvarilo značajniji prihod i poslovalo je s gubitkom.

Planirali zaposliti 326 radnika

Osnovna djelatnost ove firme je pružanje usluga elektro-mašinskog održavanja te usluga rada mehanizacije za potrebe rudnika Koncerna EPBiH.

Kako je planom bilo predviđeno, realizacija djelatnosti MiOD-a organizaciono je trebala biti raspoređena u tri pogona i to: pogon održavanja Tuzla, pogon održavanja Kakanj i pogon mehanizacije.

U tim pogonima je, prema elaboratu o osnivanju, bilo planirano zaposlenje 326 radnika, primarno uposlenika iz rudnika Koncerna EPBiH.

Ukupna ulaganja u osnivanje firme iznosila su 20.668.409 KM, a odnosila su se na nabavku nove opreme, kao i na nabavku i remont postojeće opreme u rudnicima Koncerna EPBiH, te na ulaganja u početna obrtna sredstva.

Planirani prihod od 34 miliona KM

Procjena potencijalnog prihoda na godišnjem nivou iznosila je 34 miliona KM, a novo društvo trebalo je, prema projekcijama, ostvarivati dobit od oko 2,6 miliona KM.

Kako je planirano, novo zavisno društvo moralo je minimalno 80 posto prosječnog prihoda ostvarivati unutar Koncerna EPBiH kako bi se ostvarilo izuzeće od primjene Zakona o javnim nabavkama BiH, dok je do 20 posto prihoda bilo moguće ostvariti na eksternom tržištu.

Početna ekonomsko-finansijska analiza pokazivala je da je, i prema statičkoj i prema dinamičkoj metodi ocjene efikasnosti projekta, isti prihvatljiv za realizaciju.

Pitanje opravdanosti utroška sredstava

Cjelovita elaboracija, koja je tada urađena sa tehničko-tehnološkog, ekonomskog i pravnog aspekta, pokazivala je da je osnivanje nove zavisne firme za pružanje usluga održavanja i rada mehanizacije u rudnicima EPBiH opravdano, uz pretpostavku ispunjenja planiranih ulaznih parametara – investicija, obima radova, ukupnog prihoda i troškova.

Na kraju, firma koja je trebala zapošljavati stotine radnika i donositi desetine miliona maraka prihoda, nakon samo nekoliko godina postojanja završava u likvidaciji, što dodatno otvara pitanje opravdanosti njenog osnivanja i utrošenih javnih sredstava.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Elektroprivreda BiH gasi firmu koja je trebala donositi milione maraka appeared first on Biznis Info.

Riječ je o nabavci elektro-hidrauličnog bagera zapremine kašike od 4 do 6 kubnih metara, koji će biti korišten u proizvodnim procesima ovog rudnika.

Procijenjena vrijednost ugovora iznosi 3,1 milion KM bez PDV-a, odnosno oko 3,6 miliona KM s uračunatim porezom na dodanu vrijednost.

Postupak javne nabavke provodi se kroz otvoreni postupak, a kriterij za dodjelu ugovora je najniža ponuđena cijena.

Rok za prijem ponuda je 20. april 2026. godine do 9 sati, dok je otvaranje ponuda zakazano istog dana u 10 sati.

Otvaranje ponuda bit će održano u prostorijama Elektroprivrede BiH na adresi Vilsonovo šetalište 15 u Sarajevu, u sali 430 na četvrtom spratu.

The post Rudnik Kreka nabavlja mašinu vrijednu 3,6 miliona KM appeared first on Biznis Info.