Na terenu nema građevinske mehanizacije ni radnika. Dio trase koji je ranije izgrađen, ali nije asfaltiran, obrastao je korovom, dok na drugim dijelovima cesta nije ni formirana, već se tek nazire buduća trasa.

Riječ je o LOT-u 3B Sarajevske obilaznice, projektu vrijednom 23,3 miliona KM, koji bi trebao povezati petlju Vlakovo s Mostarskim raskršćem i omogućiti direktnu vezu Koridora 5C s magistralnom cestom M-17/M-5.

Projekt blokiran godinama

Projekt je godinama u zastoju zbog kombinacije administrativnih i imovinsko-pravnih problema. Radovi su ranije obustavljeni radi ishodovanja novog odobrenja za građenje i usklađivanja projektne dokumentacije sa zahtjevima Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, nakon čega je bilo potrebno provesti i dodatnu eksproprijaciju zemljišta.

BiznisInfo.ba je u aprilu prošle godine objavio da bi radovi uskoro trebali biti deblokirani nakon što je Vlada Federacije BiH donijela odluku o dopuni odluke o utvrđivanju javnog interesa za izgradnju ove dionice, čime su trebale biti otklonjene prepreke za nastavak projekta. Međutim, petnaestak mjeseci kasnije na gradilištu nema vidljivih aktivnosti.

Rok istekao još 2022. godine

Prema podacima sa table na gradilištu, radovi su zvanično počeli 22. decembra 2020. godine, a ugovoreni rok za završetak iznosio je 14 mjeseci, odnosno istekao je u februaru 2022. godine.

Izvođač radova je domaća kompanija Euro-Asfalt, dok je investitor JP Autoceste Federacije BiH. Vrijednost ugovora iznosi 23.283.000 KM s PDV-om, a projekt se finansira iz vlastitih sredstava Autocesta FBiH.

Na dionici dugoj 1,44 kilometra planirana je izgradnja dva vijadukta i gradske saobraćajnice sa po dvije trake u svakom smjeru.

Važna veza za južni ulaz u Sarajevo

Izgradnjom LOT-a 3B omogućit će se direktna veza za vozila koja prema petlji Vlakovo dolaze iz pravca Kiseljaka, Rakovice, Pazarića i Hadžića, čime će se znatno poboljšati povezanost autoceste na Koridoru 5C s magistralnim i lokalnim cestama.

No, iako je od početka radova prošlo više od pet i po godina, završetak ove važne saobraćajnice još nije na vidiku, a najnoviji snimci BiznisInfo.ba pokazuju da gradilište trenutno djeluje potpuno napušteno.

Sudeći prema trenutnom stanju na terenu, administrativni i imovinsko-pravni problemi koji su godinama kočili realizaciju ovog projekta očigledno još nisu u potpunosti riješeni, zbog čega se završetak posljednje dionice Sarajevske obilaznice i dalje ne nazire.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Blokiran projekt od 23 miliona KM: Gradilište brze ceste kod Sarajeva zaraslo u korov appeared first on Biznis Info.

Donacija je uručena uoči početka 55. izdanja Festivala „Slovo Gorčina“, manifestacije koja više od pet decenija njeguje književno naslijeđe Maka Dizdara i promoviše kulturne vrijednosti Bosne i Hercegovine.

Inicijativa „Svjetlo za kamene spavače“ zamišljena je kao dugoročni program koji, kroz partnerstvo s kulturnim institucijama i lokalnim zajednicama, ima za cilj unaprijediti održavanje, zaštitu i promociju nekropola stećaka. Pilot projekat započinje na Radimlji, s vizijom da u narednim godinama doprinese očuvanju i drugih lokaliteta pod zaštitom UNESCO-a.

Donaciju je u ime HIFA OIL Koncerna uručila Zana Džubur, menadžerica za internu i eksternu komunikaciju.

„Vjerujemo da društvena odgovornost podrazumijeva konkretna djela. Podrška kulturi nije samo podrška jednom festivalu, već doprinos očuvanju vrijednosti koje oblikuju identitet naše zemlje. Radimlja je mjesto koje pripada svima nama i zadovoljstvo nam je što kroz ovu donaciju postajemo dio jedne mnogo veće priče – priče o očuvanju kulturne baštine za generacije koje dolaze“, izjavila je Džubur.

Ravnateljica Javne ustanove Radimlja Maja Lopin zahvalila je HIFA OIL Koncernu na podršci, ističući značaj ovakvih partnerstava za očuvanje kulturne baštine.

„Podrška društveno odgovornih kompanija od izuzetne je važnosti za ustanove koje svakodnevno brinu o zaštiti kulturnog naslijeđa. Donirana oprema unaprijedit će održavanje lokaliteta Radimlja, a posebno nas raduje što je ovo početak saradnje usmjerene na dugoročno očuvanje jednog od najvrijednijih lokaliteta u Bosni i Hercegovini“, rekla je Lopin.

Kroz partnerstvo sa Festivalom kulture „Slovo Gorčina“ i podršku inicijativi „Svjetlo za kamene spavače“, HIFA OIL Koncern potvrđuje opredijeljenost da, uz poslovni razvoj, ulaže i u projekte koji stvaraju trajnu vrijednost za zajednicu. Očuvanje kulturne baštine nije odgovornost samo institucija, već zajednički zadatak svih koji žele sačuvati identitet Bosne i Hercegovine za buduće generacije.

The post HIFA OIL Koncern podržao Festival „Slovo Gorčina“ i dugoročnu inicijativu za očuvanje nekropola stećaka appeared first on Biznis Info.

O tehnološkim promjenama, liderskim pozicijama i snazi tima koji pokreće cijelu priču, razgovarali smo s Karlom Hunjetom, voditeljem poslovanja s distributerima za Nestléova tržišta Hrvatske, Slovenije i Bosne i Hercegovine.

Kako gledate na proteklih 20 godina Nestléa u BiH?

Tih 20 godina za nas predstavljaju mnogo više od samog broja. To je priča o rastu, učenju i, prije svega, izgradnji iskrenog i dugoročnog povjerenja s našim potrošačima, partnerima i zaposlenima. Kada pogledamo unazad, najviše nas raduje činjenica da smo sve to gradili zajedno. Danas Nestlé u Bosni i Hercegovini predvodi tržište u kategoriji topive kafe, gdje Nescafé zauzima lidersku poziciju, kao i u segmentu hrane za kućne ljubimce, u kojem Purina godinama uživa veliko povjerenje potrošača. Thomy majoneza već godinama je među vodećim brendovima u svojoj kategoriji, dok proizvodi iz segmenta žitarica bilježe snažan rast i sve veću prepoznatljivost među potrošačima. Takvi rezultati nisu došli preko noći. Oni su plod dugoročnog ulaganja u kvalitet, ljude i partnerske odnose. Iza nas je i period obilježen velikim izazovima – od ekonomskih kriza do globalnih poremećaja u lancima opskrbe – ali upravo su ti trenuci pokazali snagu našeg tima, njegovu otpornost i sposobnost da se brzo prilagodi, ne gubeći iz vida ono što je najvažnije – potrebe naših potrošača.

Kako uspijevate uskladiti globalne standarde i vrijednosti kompanije s potrebama i specifičnostima lokalnih tržišta poput Bosne i Hercegovine?

Mislim da je upravo u tome jedna od naših najvećih prednosti. Globalni standardi garantuju kvalitet, sigurnost i odgovornost, dok lokalni tim donosi razumijevanje tržišta, ljudi i njihovih navika. Upravo zahvaljujući toj kombinaciji uspijevamo ponuditi proizvode i rješenja koja odgovaraju stvarnim potrebama naših potrošača. Slušamo ljude, učimo od njih i nastojimo biti dio njihove svakodnevice. Hrana nije samo proizvod – ona okuplja porodicu, stvara uspomene i budi emocije. Zato nam je važno da svaki proizvod opravda povjerenje koje nam potrošači ukazuju.

Povjerenje potrošača jedan je od najvažnijih temelja uspješnog poslovanja. Kako ga Nestlé gradi i održava na tržištima naše regije?

Povjerenje se ne može osvojiti jednom kampanjom ili jednim dobrim proizvodom. Ono se gradi godinama, kroz dosljednost, kvalitet i iskren odnos prema potrošačima. Ljudi danas žele znati šta kupuju, kako se proizvodi nastaju i koje vrijednosti kompanija zastupa. Zato nikada ne pravimo kompromise kada su u pitanju kvalitet i sigurnost proizvoda. Kada potrošači znaju da iza svake šoljice kafe ili obroka za njihovo dijete stoji odgovoran lanac opskrbe i kompanija koja razmišlja dugoročno, tada nastaje odnos koji traje godinama.

Partnerstva imaju važnu ulogu u poslovnom uspjehu. Koliko su saradnja s distributerima, trgovcima i drugim partnerima važni za održiv rast kompanije u Bosni i Hercegovini?

Izuzetno su važni. Nijedna kompanija ne može uspjeti sama. Naši distributeri, trgovci i svi poslovni partneri dio su iste priče i zajedno stvaramo vrijednost za potrošače. Posebno se to pokazalo u izazovnim periodima, kada je bilo najvažnije da proizvodi ostanu dostupni širom zemlje. Dugogodišnja partnerstva, međusobno povjerenje i otvorena komunikacija omogućili su nam da zajedno pronađemo rješenja i nastavimo graditi stabilan poslovni sistem.

Posljednjih godina kompanije su se suočile s brojnim izazovima, od poremećaja u lancima opskrbe do ekonomskih promjena. Koje su najvažnije lekcije koje je Nestlé naučio iz tog perioda?

Naučili smo da su ljudi naša najveća snaga. Nijedna strategija nije dovoljno dobra bez tima koji zna sarađivati, brzo reagovati i podržavati jedni druge. Globalni izazovi naučili su nas da budemo još fleksibilniji, da brže donosimo odluke i da se prilagođavamo promjenama, ali bez odustajanja od naših vrijednosti. Upravo zahvaljujući tome uspjeli smo ostati pouzdan partner i potrošačima i našim poslovnim partnerima.

Održivost je danas sastavni dio poslovnih strategija vodećih kompanija. Kako se ona ogleda u svakodnevnom poslovanju Nestléa i donošenju poslovnih odluka?

Za nas održivost nije trend, već odgovornost koju osjećamo prema zajednici i budućim generacijama. To se ogleda u svakodnevnim odlukama – od optimizacije transportnih ruta i smanjenja emisija gasova do razvoja ekološki prihvatljivije ambalaže. Posebno smo posvećeni razvoju regenerativnih prehrambenih sistema, zbog čega sarađujemo s poljoprivrednicima na obnovi zemljišta i očuvanju bioraznolikosti, s ciljem da do 2030. godine čak 50% ključnih sirovina nabavljamo od poljoprivrednika koji primjenjuju prakse regenerativne poljoprivrede.

Istovremeno, kroz strategiju Good for You želimo podstaći ljude da biraju zdravije životne navike. Vjerujemo da se velike promjene ostvaruju kroz mnogo malih, ali odgovornih odluka koje donosimo svakoga dana.

Koje promjene i izazove u industriji smatrate najvažnijima za budućnost kompanije?

Industrija hrane prolazi kroz jednu od najvećih transformacija u svojoj historiji. Potrošači danas žele kvalitetnije i nutritivno bogatije proizvode, ali i veću transparentnost o njihovom porijeklu. Istovremeno, digitalizacija mijenja način na koji poslujemo i komuniciramo. Bez obzira na sve promjene, naša obaveza ostaje ista – biti inovativni, odgovorni i ostati bliski ljudima kojima su naši proizvodi namijenjeni.

Koja dostignuća Nestléa u BiH vas posebno čine ponosnim i zašto?

Naravno da smo ponosni na rezultate koje su naši brendovi ostvarili na tržištu, ali ono što me iskreno najviše raduje jesu ljudi. Dvadeset godina poslovanja u Bosni i Hercegovini prije svega predstavlja priču o zaposlenima koji su svojim znanjem, predanošću i energijom gradili kompaniju iz dana u dan. Mnogi od njih dio su ove priče godinama i upravo su oni zaslužni za povjerenje koje danas uživamo. Posebno smo ponosni i na našu inicijativu Čista umjetnost kroz koju smo u Bosni i Hercegovini do sada zasadili 20.000 sadnica, doprinoseći očuvanju prirode i stvaranju održivije budućnosti za generacije koje dolaze. Ovaj jubilej zato doživljavam kao priznanje svim kolegama i partnerima koji su svojim radom ostavili trag u razvoju Nestléa u Bosni i Hercegovini.

Kako vidite Nestlé u narednih 20 godina?

Volio bih da i za dvadeset godina budemo kompanija kojoj ljudi vjeruju jednako kao danas, ali i kompanija koja će nastaviti predvoditi pozitivne promjene u prehrambenoj industriji. Inovacije će sigurno biti još brže, tehnologija će mijenjati način poslovanja, ali vjerujem da će ono najvažnije ostati isto – ljudi, kvalitet i odgovornost. Upravo na tim vrijednostima želimo graditi i narednih dvadeset godina, ostajući vjerni našoj globalnoj misiji Good Food, Good Life.

The post Karlo Hunjet, Nestlé: Važno je da svaki proizvod opravda povjerenje koje nam potrošači ukazuju appeared first on Biznis Info.

Kako smo jučer objavili, uspješno je okončan postupak prodaje imovine nekadašnjeg sarajevskog prehrambenog giganta Sarabon, odnosno nekadašnje fabrike “Zora”.

Stečajni upravnik Jasmin Šarenkapa potvrdio je ekskluzivno za BiznisInfo.ba da je kupac kompanija Interkonzum d.o.o. Tuzla, koja je uplatila kompletnu kupoprodajnu cijenu od 17 miliona KM. Interkonzum posluje u okviru Bingo grupacije, najveće domaće poslovne grupacije i jednog od najuspješnijih poslovnih sistema u Bosni i Hercegovini.

Gotovo 24.000 kvadrata u urbanom dijelu Sarajeva

Na prodaju je bilo ponuđeno zemljište ukupne površine 23.955 kvadratnih metara, smješteno u ulici Džemala Bijedića, na prostoru nekadašnjeg fabričkog kompleksa Sarabona.

Riječ je o jednoj od rijetkih velikih slobodnih parcela unutar urbanog dijela Sarajeva, zbog čega je ova lokacija godinama privlačila pažnju investitora.

Na snimcima iz zraka jasno se vidi ogroman prostor koji je decenijama ostao neiskorišten nakon gašenja proizvodnje, ali koji danas predstavlja jednu od najperspektivnijih razvojnih lokacija u glavnom gradu.

Zona velike transformacije

Posebnu vrijednost ovoj investiciji daje činjenica da se parcela Sarabona nalazi usred nekadašnje industrijske zone koja prolazi kroz postepenu transformaciju.

U neposrednom okruženju nalazi se još nekoliko velikih parcela bivših preduzeća na kojima se danas nalaze zapušteni i ruinirani objekti, ali su za većinu njih dugoročno planirani novi stambeni, poslovni i komercijalni sadržaji.

Šta će biti izgrađeno

Za sada nije poznato kakve planove novi vlasnik ima s ovom lokacijom. Međutim, zbog svoje veličine i položaja u dijelu Sarajeva koji posljednjih godina prolazi kroz intenzivnu urbanizaciju, parcela pruža mogućnost realizacije velikog stambeno-poslovnog, trgovačkog ili mješovitog kompleksa.

Kupovinom ovog zemljišta otvoreno je novo poglavlje za prostor na kojem je decenijama poslovao jedan od najpoznatijih proizvođača slatkiša i prehrambenih proizvoda u Bosni i Hercegovini.

Cijena spuštena za gotovo trećinu

Procijenjena vrijednost zemljišta iznosila je oko 23,5 miliona KM, ali je početna cijena za posljednje javno nadmetanje spuštena na 16,9 miliona KM, odnosno gotovo 30 posto niže nego ranije.

Upravo nakon snižavanja cijene pojavio se ozbiljan kupac koji je na javnom nadmetanju ponudio 17 miliona KM, a uplatom kompletnog iznosa prodaja je ovih dana i zvanično okončana.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Ovo je parcela Sarabona u Sarajevu od 24.000 kvadrata koju je kupio tuzlanski div za 17 miliona KM appeared first on Biznis Info.

Kako je za BiznisInfo.ba potvrdio stečajni upravnik Jasmin Šarenkapa, kupac je kompanija Interkonzum d.o.o. Tuzla, koja je izvršila uplatu kompletne kupoprodajne cijene od 17 miliona KM.

– Postupak prodaje imovine stečajnog dužnika je uspješno okončan. Kupac Interkonzum d.o.o. Tuzla izvršio je uplatu cjelokupne kupoprodajne cijene, te su sredstva evidentirana na računu stečajnog dužnika – rekao nam je Šarenkapa.

Dio Bingo grupacije

Inače, poznato je da kompanija Interkonzum posluje u okviru Bingo grupacije, jednog od najvećih i najuspješnijih poslovnih sistema u Bosni i Hercegovini.

Podsjetimo, BiznisInfo.ba je još u maju prvi objavio da se na javno nadmetanje prijavio jedan ponuđač koji je za imovinu Sarabona ponudio 17 miliona KM. Tada identitet kupca nije bio poznat, a ponuđaču je bio ostavljen rok od 15 dana da izvrši uplatu sredstava. Kako je uplata u međuvremenu izvršena, prodaja je sada i formalno završena.

Slijedi namirenje povjerilaca

Šarenkapa pojašnjava da će se u narednoj fazi provesti diobeni plan, nakon čega će uslijediti isplata povjerilaca u skladu sa zakonom.

– U narednom periodu pristupit će se izradi i provođenju diobenog plana, nakon čega će se, u skladu sa odredbama Zakona o stečajnom postupku, izvršiti namirenje stečajnih povjerilaca prema utvrđenim isplatnim redovima i u skladu sa zakonom – kazao je Šarenkapa za BiznisInfo.ba.

Jedna od najatraktivnijih razvojnih lokacija u Sarajevu

Na prodaju je bilo ponuđeno zemljište u ulici Džemala Bijedića, odnosno prostor nekadašnjeg fabričkog kompleksa Sarabona, ukupne površine 23.955 kvadratnih metara. Riječ je o jednoj od rijetkih velikih slobodnih parcela unutar urbanog dijela Sarajeva.

Procijenjena vrijednost zemljišta iznosila je oko 23,5 miliona KM, ali je početna cijena za posljednje javno nadmetanje bila spuštena na 16,9 miliona KM, odnosno gotovo 30 posto niže nego ranije. Upravo je značajno snižavanje cijene očito bilo presudno da se konačno pronađe kupac.

Uz proizvode Sarabona odrasle su generacije

Sarabon, odnosno nekadašnja Zora, decenijama je bio jedan od najpoznatijih proizvođača slatkiša i prehrambenih proizvoda u Sarajevu i Bosni i Hercegovini.

Uz proizvode ove fabrike odrasle su generacije građana, a kompanija je nekada predstavljala važan dio prehrambene industrije bivše Jugoslavije. Gašenje proizvodnje i kasniji finansijski problemi doveli su do stečaja, dok je ogromni fabrički kompleks godinama ostao neiskorišten.

Šta bi moglo niknuti na ovoj lokaciji

Lokacija bivšeg Sarabona danas se smatra jednom od najvrijednijih preostalih razvojnih zona u glavnom gradu. Parcela se nalazi u dijelu Sarajeva koji posljednjih godina prolazi kroz intenzivnu urbanizaciju, uz izgradnju brojnih stambenih i poslovnih objekata.

U neposrednoj blizini već se realizuju veliki projekti, zbog čega se očekuje da bi i prostor nekadašnje fabrike mogao doživjeti potpunu transformaciju u narednim godinama. Prema ranijim informacijama, zemljište je pogodno za različite vrste investicija – od stambeno-poslovnih kompleksa do trgovačkih i komercijalnih sadržaja.

Iako za sada nisu poznati planovi novog vlasnika, kupovinom ove parcele otvorena je mogućnost razvoja jednog od najvećih budućih investicionih projekata u ovom dijelu Sarajeva. S obzirom na veličinu i izuzetno atraktivnu lokaciju zemljišta, riječ je o investiciji koja bi mogla značajno promijeniti izgled ovog dijela glavnog grada u narednim godinama.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post BiznisInfo.ba otkriva ko je kupio imovinu Sarabona: Moćni investitor uplatio 17 miliona KM appeared first on Biznis Info.

Danas je prometovano 1.623 dionice po cijeni od 250 KM, kroz jednu transakciju, ukupne vrijednosti 405.750 KM. Nakon nešto mirnijeg jučerašnjeg dana, kada je prometovano 397 dionica, trgovanje je ponovo intenzivirano.

Ukupno je u posljednja četiri dana vlasnika promijenilo 13.508 dionica, odnosno oko 3,4 posto kapitala banke, dok je ukupna vrijednost prometa dostigla 3.376.750 KM.

Veliki promet uoči ponude za preuzimanje

Trgovanje dionicama u posljednja četiri dana izgledalo je ovako:

• 20. juli – 6.848 dionica, promet 1.712.000 KM
• 21. juli – 4.640 dionica, promet 1.159.750 KM
• 22. juli – 397 dionica, promet 99.250 KM
• 23. juli – 1.623 dionice, promet 405.750 KM

Sve to događa se neposredno uoči očekivane dobrovoljne ponude za preuzimanje Privredne banke Sarajevo, o kojoj je BiznisInfo.ba prvi pisao krajem prošlog mjeseca.

Halil Oković direktno i preko svojih kompanija OKAC i Goraždeputevi trenutno kontroliše oko 22,5 posto dionica banke, a cilj najavljene ponude je preuzimanje preostalih dionica od zainteresovanih dioničara.

Još nije poznato ko kupuje

Još uvijek nije poznato ko stoji iza velikih kupovina obavljenih u posljednja četiri dana niti da li su one na bilo koji način povezane s planiranom Okovićevom ponudom za preuzimanje banke.

Podsjetimo i da je Privredna banka Sarajevo prošle godine ostvarila neto dobit od 9,3 miliona KM, nakon 12,3 miliona KM godinu ranije.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Nastavlja se kupovina dionica Privredne banke Sarajevo, promet premašio 3,3 miliona KM appeared first on Biznis Info.

BiznisInfo.ba je već pisao da novi plan za “Kvadrant C” predviđa izgradnju World Trade Centra Sarajevo (WTC), nove faze Importanne centra, diplomatskog kompleksa, novih poslovnih objekata, javnog trga i drugih sadržaja.

No, manje je poznato da će realizacija svih ovih projekata zahtijevati uklanjanje čak 22 postojeća objekta, čime će cijeli prostor između glavne gradske saobraćajnice i Vilsonovog šetališta dobiti potpuno novi izgled. Riječ je uglavnom o manjim objektima koji će biti uklonjeni kako bi se oslobodio prostor za realizaciju velikih investicija predviđenih novim regulacionim planom.

Novi izgled glavne gradske saobraćajnice

Najveće promjene planirane su uz glavnu saobraćajnicu, gdje će biti izgrađen kompleks World Trade Center Sarajevo, jedan od najvećih poslovno-stambenih projekata planiranih u Sarajevu.

Uz njega će niknuti i nova faza Importanne centra, čime će cijeli potez uz glavnu gradsku magistralu dobiti potpuno novu vizuru. Današnji objekti koji se nalaze na toj lokaciji bit će uklonjeni kako bi napravili prostor za nove sadržaje.

Nestaju objekti MUP-a, stiže veliko šetalište

Jedna od najvećih promjena odnosi se upravo na prostor između budućeg WTC-a i Importanne centra. Prema regulacionom planu, postojeći objekti Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo bili bi uklonjeni, a cijeli prostor pretvoren u veliku pješačku zonu koja bi povezivala novi kompleks s Importanne centrom.

Na taj način bi ovaj prostor postao novo gradsko šetalište. Plan predviđa i izgradnju velikog javnog trga između budućeg WTC-a i Vilsonovog šetališta.

Mijenja se i prostor uz Vilsonovo šetalište

Transformacija neće biti ograničena samo na prostor uz glavnu saobraćajnicu. Planirana je izgradnja dvije poslovne zgrade spratnosti P+4, novog diplomatsko-konzularnog kompleksa te Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi, čija je realizacija već počela po posebnoj proceduri.

Jedna od novih poslovnih zgrada trebala bi biti izgrađena na mjestu gdje se danas nalaze ugostiteljski objekti uz Vilsonovo šetalište, što znači da će i ovi objekti morati biti uklonjeni.

Potpuno novo lice Marijin Dvora

Ako regulacioni plan bude usvojen, Marijin Dvor bi u narednim godinama mogao doživjeti najveću urbanu transformaciju u posljednjih nekoliko decenija.

Umjesto postojećih manjih objekata nastali bi novi trgovi, šetnice, poslovni kompleksi i javni sadržaji, čime bi jedan od najvažnijih gradskih prostora dobio potpuno novi identitet.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Marijin Dvor dobija novo lice: Za veliki projekt uklanjaju se 22 postojeća objekta appeared first on Biznis Info.

Riječ je o Ahmetu Akyolu, generalnom direktoru turske kompanije ASELSAN, koji se sastao s premijerom Federacije BiH Nerminom Nikšićem i federalnim ministrom energije, rudarstva i industrije Vedranom Lakićem. Na sastanku je razgovarano o mogućnostima proširenja saradnje između ASELSAN-a i kompanija namjenske industrije u Federaciji BiH.

Posebno je zanimljivo da je otkriveno da je ASELSAN već započeo saradnju s kompanijom Unis Ginex, jednim od najvećih proizvođača kapisli u ovom dijelu Evrope, te da postoji interes da se ta saradnja dodatno proširi sa ovom ali drugim kompanijama iz namjenske industrije.

Nabavka antidronskih pušaka

Akyol se sastao i s ministrom odbrane BiH Zukanom Helezom, kada je potpisan ugovor o nabavci 10 antidronskih pušaka KANGAL ADL100 za Oružane snage BiH. Helez je tom prilikom istakao da je ovo nastavak saradnje s ASELSAN-om, koji je ranije Oružanim snagama BiH isporučio radio-uređaje i antidronski sistem Kangal.

Ko je zapravo ASELSAN

Iako je u domaćoj javnosti ova posjeta prošla gotovo kao protokolarna vijest, riječ je o kompaniji koja predstavlja okosnicu turske odbrambene industrije, piše BiznisInfo.ba.

ASELSAN je osnovan 1975. godine s ciljem razvoja domaće vojne tehnologije, a danas je najveća turska kompanija iz oblasti odbrambene elektronike i jedna od najvećih takvih kompanija u Evropi. Kompanija razvija i proizvodi širok spektar visokotehnoloških sistema, među kojima su:

• radarski sistemi,
• sistemi protivvazdušne odbrane,
• elektronsko ratovanje,
• komunikacioni sistemi,
• elektrooptički uređaji,
• sistemi za upravljanje vatrom,
• antidronski sistemi,
• pomorski i vazduhoplovni elektronski sistemi.

Njena tehnologija koristi se u desetinama zemalja širom svijeta.

Vrijedi oko 44 milijarde dolara

ASELSAN je danas ujedno i najvrjednija kompanija na Istanbulskoj berzi, s tržišnom vrijednošću od oko 44 milijarde dolara.

Kompanija je prošle godine ostvarila prihode od oko 180 milijardi turskih lira, odnosno 3,8 milijardi američkih dolara, dok vrijednost ugovorenih poslova iznosi više od 20 milijardi dolara, što joj osigurava višegodišnji rast.

Upravo zbog toga činjenica da ova kompanija već sarađuje s Unis Ginexom, te da s Vladom Federacije razgovara o proširenju saradnje na druge domaće proizvođače namjenske industrije, daje dodatnu težinu posjeti njenog generalnog direktora Bosni i Hercegovini.

Ključna uloga u turskoj “Željeznoj kupoli”

Jedan od najvažnijih projekata u kojima ASELSAN danas učestvuje jeste razvoj turskog sistema protivvazdušne odbrane Steel Dome (Čelična kupola), koji se često opisuje kao turski odgovor na izraelski Iron Dome (Željezna kupola).

Riječ je o višeslojnom sistemu koji treba štititi turski zračni prostor od širokog spektra prijetnji – od malih dronova i krstarećih projektila do balističkih raketa. Za razliku od jednog sistema, Steel Dome objedinjuje radare, senzore, sisteme elektronskog ratovanja, protivvazdušnu odbranu i komandne centre u jedinstvenu mrežu kojom se upravlja uz pomoć naprednih digitalnih tehnologija.

ASELSAN ima ključnu ulogu u tom programu. Generalni direktor kompanije Ahmet Akyol izjavio je nedavno da je upravo Steel Dome najveći strateški projekt u više od 50 godina historije kompanije.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Ko je turski div koji je počeo saradnju s Ginexom: Vrijedi 44 milijarde dolara i razvija Čeličnu kupolu appeared first on Biznis Info.

Uoči tog roka, NLB je objavila da je već osigurala podršku investitora koji zajedno drže najmanje 28,9 posto dioničkog kapitala Addiko Banke, piše BiznisInfo.ba.

Riječ je o posljednjem pokušaju NLB-a da preokrene tok jedne od najvećih bankarskih bitaka u regionu posljednjih godina. Iako je RBI objavio da je premašio minimalni prag od 55 posto prihvaćenih dionica, upravo narednih 24 sata mogla bi biti presudna, jer dio dioničara još uvijek ima zakonsko pravo da promijeni odluku.

Veliki investitori stali uz NLB

NLB je saopćila da je do 21. jula osigurala obaveze za najmanje 28,9 posto ukupnog kapitala Addiko Banke. Posljednji veliki investitor koji je podržao slovenačku banku je američki Wellington Management, koji je odlučio ponuditi svoj kompletan udio od 5,7 posto u okviru NLB-ove ponude.

Time se Wellington pridružio grupi velikih institucionalnih investitora koji su posljednjih dana javno stali iza NLB-a:

• Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) – 8,4%
• Brandes Investment Partners – 5,07%
• Wellington Management – 5,7%
• Johannes Proksch, zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Addiko Banke, koji je također odlučio svoje dionice ponuditi NLB-u.

Iz NLB-a poručuju da ovakav nivo podrške predstavlja snažan signal povjerenja vodećih međunarodnih investitora u njihovu ponudu.

Dioničari imaju još jedan dan

Podsjetimo, NLB je nedavno povećala svoju ponudu na 37 eura po dionici, što je 39,6 posto više od konkurentske ponude RBI-ja. Istovremeno je minimalni prag uspješnosti spušten na 50 posto plus jednu dionicu, a rok za prihvatanje ponude produžen do 29. jula.

Međutim, mnogo važniji rok ističe već u četvrtak. Dioničari koji su ranije prihvatili RBI-jevu ponudu mogu do 23. jula u 17 sati opozvati svoju odluku i prihvatiti ponudu NLB-a. Upravo će broj dioničara koji iskoriste to pravo vjerovatno odlučiti pobjednika borbe za Addiko Banku.

S druge strane, RBI je saopćio da i dalje ima prihvate za 55,50 posto dionica, odnosno da do 20. jula nije zaprimljen nijedan zahtjev za povlačenje već prihvaćenih ponuda. To znači da će se tek nakon isteka roka za opoziv znati da li je NLB uspjela preokrenuti situaciju u svoju korist.

Šta to znači za region

Addiko Banka posluje u šest zemalja jugoistočne Evrope, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Crnu Goru.

BiznisInfo.ba je ranije pisao da bi, prema ranijem dogovoru, uspješno preuzimanje Addika od strane RBI-ja značilo da bi srbijanski biznismen Davor Macura, preko svoje Alta Group preuzeo Addiko banke u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori. RBI bi zadržao banke u Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Sutra bismo mogli saznati ko preuzima Addiko Banku: Dan odluke u borbi Raiffeisena i NLB-a appeared first on Biznis Info.

Plan je u međuvremenu korigovan nakon što su usaglašene određene primjedbe Univerziteta u Sarajevu, dok su gabariti objekata blago smanjeni. No, prema analizi BiznisInfo.ba, suština plana ostala je nepromijenjena – Marijin Dvor bi u narednim godinama mogao doživjeti najveću transformaciju u posljednjih nekoliko decenija.

Šta predviđa plan

Novi Regulacioni plan “Kvadrant C – Marijin Dvor” predviđa izgradnju oko 95.000 kvadratnih metara novih objekata na prostoru od gotovo 14,6 hektara. Okosnicu čine objekti poput World Trade Centera Sarajevo, zatim nova faza Importanne centra te još dva poslovna objekta uz Vilsonovo šetalište.

Osim toga, planirana je izgradnja diplomatsko-konzularnog kompleksa, dogradnja Mašinskog fakulteta i uređenje javnog trga površine oko 3.950 kvadratnih metara. Muzej Ars Aevi ostaje sastavni dio urbanističkog rješenja, ali se već realizuje po posebnoj proceduri.

WTC ostaje najveći projekat

Najveći projekat predviđen planom i dalje je World Trade Center Sarajevo. U odnosu na prethodnu verziju regulacionog plana, gabariti objekta su djelimično smanjeni, ali projekat ostaje jedan od najvećih poslovnih kompleksa planiranih u Sarajevu.

Bruto građevinska površina smanjena je sa 66.200 na 56.600 kvadratnih metara, odnosno za 9.600 kvadrata ili oko 14,5 posto. Tlocrt objekta smanjen je sa 6.835 na 5.900 kvadratnih metara, odnosno za oko 14 posto. Poslovni prostor smanjen je sa 52.960 na 45.500 kvadrata, dok je stambeni dio smanjen sa 13.240 na 11.100 kvadrata. Broj planiranih stanova smanjen je sa 132 na 112.

S druge strane, maksimalna visina objekta ostala je 50 metara, iako je broj spratova smanjen sa P+12 na P+11. Nije mijenjan osnovni koncept prema kojem će oko 80 posto objekta biti poslovne, a 20 posto stambene namjene. Također je djelimično izmijenjen oblik objekta.

 Importanne dobija novu fazu

Drugi najveći projekat u obuhvatu plana odnosi se na proširenje tržnog centra Importanne. Plan predviđa novi poslovno-stambeni objekat bruto površine 11.520 kvadratnih metara, sa maksimalnom visinom od 50 metara. Od toga je oko 9.200 kvadratnih metara predviđeno za poslovne sadržaje, dok je planirano 25 stanova.

Time bi Importanne centar praktično dobio svoju drugu fazu i dodatno proširio poslovne kapacitete u srcu Sarajeva. Novi objekat imao bi također P+11 spratova, što je za jedan sprat manje nego u prošlom prijedlogu. No, gabariti novog objekta Importannea nisu značajno mijenjani u odnosu na raniju verziju dokumenta.

Novi trg i diplomatski kompleks

Plan predviđa i izgradnju novog javnog trga, koji bi predstavljao centralni otvoreni prostor između budućih objekata, kao i novi pješačko-biciklistički most kojim bi ovaj dio Marijin Dvora bio povezan s Vilsonovim šetalištem preko Miljacke.

U planu je zadržan i prostor za diplomatsko-konzularno predstavništvo, za koje je ranije najavljeno da bi trebalo služiti za potrebe Ambasade Saudijske Arabije. Predviđena je i dogradnja Mašinskog fakulteta, kao i izgradnja dvije zgrade uz Vilsonovo šetalište sa po P+4 sprata.

Ars Aevi se već gradi

Za razliku od ostalih projekata, Muzej savremene umjetnosti Ars Aevi već je u fazi realizacije. Naime, ovaj projekat izdvojen je iz režima zabrane građenja i za njega je ranije izdata građevinska dozvola, pa njegova realizacija ne zavisi od usvajanja ovog regulacionog plana.

Usvajanjem novog Regulacionog plana “Kvadrant C – Marijin Dvor” investitori bi dobili ažurirani urbanistički okvir za realizaciju projekata koji bi u narednim godinama mogli potpuno promijeniti izgled jednog od najatraktivnijih dijelova Sarajeva.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Otkrivamo novi plan za “Kvadrant C”: Sedam novih objekata, 95.000 novih kvadrata, WTC smanjen appeared first on Biznis Info.