Riječ je o investiciji većoj od šest miliona KM kojom ova domaća kompanija nastavlja širenje proizvodnih kapaciteta i jačanje pozicije na tržištu sistema za spavanje.

Nova fabrika gradi se u Visokom, u neposrednoj blizini postojećih proizvodnih kapaciteta grupacije u Kaknju, što će omogućiti efikasnije povezivanje proizvodnih procesa i dodatno unapređenje logistike. 

Projekat dobija konačne obrise

Snimci iz zraka pokazuju da je nosiva konstrukcija na dva objekta koja se istovremeno grade u okviru ovog projekta u velikoj mjeri završena, dok je na dijelu kompleksa već postavljena i krovna konstrukcija. 

PROČITAJTE JOŠ: Investicija od 15 miliona KM: Kompanija Neimax gradi fabriku koja će parirati onima u Evropskoj uniji

Na terenu su vidljive konture budućeg proizvodnog kompleksa, koji će predstavljati važan iskorak u razvoju kompanije. Prema podacima sa gradilišne table, rok za izvođenje radova iznosi 12 mjeseci.

U prvoj fazi predviđena je izgradnja proizvodnog prostora od 6.250 kvadratnih metara, uz ulaganje veće od šest miliona KM. Nova investicija omogućit će dodatna zapošljavanja i značajno povećanje proizvodnih kapaciteta u segmentu proizvodnje kreveta.

Uduplavanje proizvodnih mogućnosti

Kompanija trenutno u segmentu proizvodnje kreveta zapošljava oko 40 radnika, a očekuje se da će novi pogon omogućiti uduplavanje proizvodnih mogućnosti.

Osim toga, planirana je i druga faza razvoja koja predviđa dodatnih 4.000 kvadratnih metara proizvodnog prostora u narednim godinama.

To znači da bi ukupni kompleks nakon završetka svih planiranih ulaganja mogao premašiti 10.000 kvadratnih metara.

Zaokruživanje proizvodnog lanca

Nova fabrika gradi se nedaleko od Fabrike madraca MojSan i sestrinske kompanije Plama PUR BH, koja proizvodi poliuretansku pjenu.

PROČITAJTE JOŠ: Detalji investicije od 100 miliona KM: “Alternativa” kreće u gradnju fabrike na 45.000 kvadrata

Na taj način kompanija dodatno zaokružuje vlastiti proizvodni lanac – od proizvodnje pjene i madraca do proizvodnje kreveta i drugih sistema za spavanje.

Nova fabrika bit će opremljena savremenim mašinama i tehnologijama usklađenim s najnovijim industrijskim trendovima, što bi trebalo dodatno ojačati konkurentnost kompanije na domaćem i regionalnom tržištu.

Podsjetimo, MojSan je danas jedan od vodećih proizvođača madraca i prateće opreme za spavanje u Bosni i Hercegovini, a kontinuirana ulaganja u proizvodnju i tehnologiju omogućavaju mu dalji rast i širenje poslovanja.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Snimci s lica mjesta: Ubrzano raste nova fabrika MojSan vrijedna više od 6 miliona KM appeared first on Biznis Info.

Evropska unija, kao vodeći partner u oblasti promocije ljudskih prava i održivog razvoja, kroz ovaj projekat podržava primjenu UN Vodećih principa o poslovanju i ljudskim pravima (UNGP), jačanje odgovornog poslovanja i unapređenje standarda rada u skladu s evropskim i međunarodnim normama.

Sjednica je okupila je predstavnike institucija, privrednog sektora, obrazovnih ustanova, organizacija civilnog društva i druge relevantne aktere s ciljem otvaranja dijaloga o ključnim razvojnim pitanjima i definiranja preporuka za unapređenje lokalnog poslovnog okruženja i razvoja ljudskih potencijala.

Na početku sjednice prisutnima se obratio načelnik općine Hadžići Eldar Čomor koji je naglasio da je tematska sjednica o stanju privrede organizirana na inicijativu klubova vijećnika Općinskog vijeća. „Svjesni važnosti ove teme, ostvarili smo saradnju s relevantnim partnerima koji su nam pomogli u pripremi analiza i materijala, kako bismo danas mogli otvoriti kvalitetan dijalog o izazovima i perspektivama privrednog razvoja“, dodao je.

Kazao je da je privreda jedno od najvažnijih pitanja za budućnost lokalne zajednice, a ukoliko se želi osigurati održiv razvoj, potrebno je zajedničko djelovanje svih aktera – lokalnih i viših nivoa vlasti, obrazovnih institucija, privrede i civilnog društva. Cilj današnje rasprave bio je da se kroz otvoren razgovor dođe do konkretnih prijedloga i rješenja koja će doprinijeti unapređenju poslovnog okruženja i stvaranju boljih uvjeta za razvoj privrede u narednom periodu.

„Posebno značajnim smatramo povezivanje obrazovnog sistema s potrebama tržišta rada. Demografski trendovi i nedostatak kvalificirane radne snage predstavljaju ozbiljan izazov, zbog čega je neophodno usklađivati obrazovne programe sa stvarnim potrebama privrede“, poručio je. Izrazio je očekivanje da će zaključci proistekli iz ove tematske sjednice biti razmatrani i usvojeni na jednoj od narednih sjednica Općinskog vijeća.

Poseban fokus stavljen je jačanje partnerskog odnosa između lokalne samouprave i privrednog sektora, unapređenje administrativnih procedura te usklađivanje obrazovnih programa sa stvarnim potrebama tržišta rada, uz naglasak na zapošljavanje mladih i zadržavanje kvalificirane radne snage.

U okviru sjednice razgovarano je i o obrazovanju i tržištu rada, pri čemu je naglašena potreba jačanja praktičnih znanja i vještina mladih, razvoja novih zanimanja te prilagođavanja obrazovnog sistema savremenim ekonomskim i tehnološkim promjenama. Posebno je istaknuta važnost stvaranja boljih uvjeta za zapošljavanje mladih i zadržavanje kvalifikovane radne snage u lokalnoj zajednici.

Značajan segment sjednice bio je posvećen i odgovornom poslovanju te poštivanju ljudskih prava u radnom okruženju, u okviru projekta Instituta za razvoj mladih KULT „Poboljšanje korporativne odgovornosti za ljudska prava u BiH“, koji se implementira uz finansijsku podršku Evropske unije.

U tom kontekstu predstavljeni su UN Vodeći principi o poslovanju i ljudskim pravima (UNGP) te Povelja o poštivanju ljudskih prava u poslovnom sektoru, kao alati koji doprinose unapređenju radnih standarda i promociji dostojanstvenih uvjeta rada.

Načelniku općine ovim putem je svečano uručena Povelja o poštivanju ljudskih prava čime i ova jedinica lokalne samouprave pored više od 180 drugih potpisnica iskazala opredijeljenost za poslovanje usklađeno s međunarodnim standardima ljudskih prava te spremnost da aktivno doprinose izgradnji pravednijeg, odgovornijeg i održivijeg društva.

U ime Instituta za razvoj mladih KULT Mira Mehmedović kazala je da je današnja tematska sjednica okupila  predstavnike privrede, obrazovanja, lokalne vlasti i civilnog društva kako bi razgovarali o potrebama privrednika, unapređenju ljudskih prava u poslovnom sektoru i jačanju saradnje između svih relevantnih aktera.

„Analiza koju smo proveli pokazala je potrebu za digitalizacijom i pojednostavljenjem administrativnih procedura, kao i za usklađivanjem obrazovnog sistema s potrebama tržišta rada, a očekujemo da će današnja diskusija rezultirati konkretnim zaključcima i aktivnostima za naredni period“, naglasila je Mehmedović.

Učesnici su na kraju sjednice istakli značaj nastavka međusobne saradnje i zajedničkog djelovanja svih aktera lokalnog razvoja, s ciljem jačanja konkurentnosti privrede, unapređenja obrazovanja i stvaranja održivog i društveno odgovornog poslovnog okruženja u Općini Hadžići.

The post Općina Hadžići otvorila dijalog o unapređenju poslovnog okruženja i odgovornom poslovanju appeared first on Biznis Info.

Naime, američka kompanija AAFS Infrastructure Energy LLC, koja je angažirana na projektu Južne plinske interkonekcije, podnijela je pismo namjere i ponudila ulaganje od 250 miliona eura za koncesiju zračnih luka u Sarajevu i Mostaru.

Predmet je ušao u fazu ocjene nadležnog ministarstva kako bi se utvrdio javni interes, no konačna odluka o davanju saglasnosti po ovom modelu još nije usvojena.

Odluka na Gradskom vijeću Mostara

Davanje Aerodroma Sarajevo pod koncesiju morao bi odobriti i  Parlament Federacije BiH, dok je odluka o Zračnoj luci Mostar na Gradskom vijeću, piše Bljesak.

Vijećnici Kluba Bošnjaka, koji ne žele učestvovati na sjednicama Gradskog vijeća, poručili su pak kako će prisustvovati samo na ovoj sjednici zbog američke investicije.

U aprilu su se po ovome pitanju susreli generalni direktor Zračne luke Mostar, Marko Đuzel, i otpravnik poslova u Ambasadi SAD-a u BiH, John Ginkel, kada su „razgovarali su o temi kako američka stručnost, oprema i resursi mogu pomoći u proširenju Zračne luke, modernizaciji infrastrukture i stvaranju logističkog i servisnog čvorišta u Mostaru koje bi služilo čitavoj regiji”.

Fizičko proširenje

– Više radnih mjesta, rast turizma i bolja regionalna povezanost prilike su koje američka ulaganja mogu donijeti Međunarodnoj zračnoj luci Mostar – poručili su iz američke ambasade.

Tokom sastanka, navedeno je, “detaljno je razmatrano na koji način američka strana može konkretno doprinijeti razvoju aerodroma”.

Fokus potencijalne saradnje stavljen je na fizičko proširenje postojećih kapaciteta uz pomoć američke stručnosti i resursa, kao i na temeljitu modernizaciju infrastrukture kroz nabavku nove opreme i osavremenjavanje objekata.

Realizacija ovih planova donijela bi više direktnih letova ka evropskim destinacijama. To bi, ističu iz Ambasade, putnicima znatno olakšalo otkrivanje turističkih potencijala Hercegovine, a ujedno bi ojačalo i veze između Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Država.

The post Mostar odlučuje o koncesiji za Aerodrom: Na stolu investicija od 250 miliona eura appeared first on Biznis Info.

Riječ je o Ergeli “Vučijak” kod Prnjavora, koja je uvrštena među investicione projekte Republike Srpske, a za koju se traži partner kroz model javno-privatnog partnerstva i koncesije.

Projektom je predviđena prenamjena postojećih objekata i izgradnja novih sadržaja koji bi, uz uzgoj konja, trebali doprinijeti razvoju turizma, sporta i rekreacije.

Jedina ergela ove vrste u BiH

Ergela “Vučijak” jedina je ergela lipicanera u Bosni i Hercegovini. Osnovana je s ciljem očuvanja i uzgoja ove poznate pasmine konja, koja danas u svijetu broji manje od 10.000 grla.

Na ergeli se trenutno nalazi 149 konja različitih starosnih kategorija, a plan je da se osnovno stado u budućnosti smanji na oko 90 grla uz zadržavanje visokih standarda uzgoja.

Vučijak je ujedno i baza za razvoj konjičkog sporta u Bosni i Hercegovini te je pridruženi član Saveza konjičkih organizacija BiH za FEI discipline.

Hostel, jahaonica i sportski tereni

Investicioni plan predviđa da postojeći devastirani objekti dobiju potpuno novu namjenu. Nekadašnja štala izgrađena 1949. godine trebala bi biti rekonstruisana u hostel kapaciteta od 120 do 150 ležajeva.

Istovremeno, tri objekta koja su ranije služila za tov junadi bila bi pretvorena u zatvorenu jahaonicu i sportske terene za male sportove, dok je na mjestu nekadašnjih silosa planirana izgradnja teniskih terena.

Na taj način bi se stvorio jedinstven kompleks koji bi objedinio smještajne kapacitete, sportske sadržaje i aktivnosti vezane za konjički sport.

Veliki turistički potencijal

Izrađivači projekta smatraju da lokacija ima značajan turistički potencijal zahvaljujući povoljnom geografskom položaju i dobroj saobraćajnoj povezanosti.

Posebno se ističe blizina autoputa Banja Luka – Doboj, kao i prirodni resursi u okolini Prnjavora. Među prednostima projekta navode se:

• oko 250 hektara livada i pašnjaka;
• blizina banje Kulaši;
• jezero Drenova površine oko 110 hektara;
• razvijena mreža pješačkih i rekreativnih staza;
• bogata flora i fauna pogodna za razvoj turizma.

Projektna dokumentacija navodi i mogućnost korištenja solarne energije zahvaljujući konfiguraciji terena i dobroj izloženosti sunčevoj svjetlosti.

Traži se privatni partner

Ukupna vrijednost projekta procijenjena je na pet miliona eura. Lokacija je već definisana regulacionim planom, a zemljište i objekti nalaze se u vlasništvu ergele, odnosno Vlade Republike Srpske kao njenog stopostotnog vlasnika.

Postojeća infrastruktura, uključujući pristupne puteve, vodovodnu i elektro mrežu, već je na raspolaganju.

Za sada su provedene početne aktivnosti na čišćenju lokacije i uklanjanju dijelova devastiranih objekata, dok se za realizaciju kompletnog projekta traži strateški partner koji bi učestvovao u njegovom finansiranju i razvoju.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Projekt vrijedan 10 miliona KM: Štala iz 1949. godine postat će moderni hostel sa 150 kreveta appeared first on Biznis Info.

Koksara se na ovom javnom oglasu prodavala kao pravno lice po početnoj cijeni od 119 miliona KM, što predstavlja 53 posto njene procijenjene vrijednosti. Podsjetimo, ukupna vrijednost imovine Koksare procijenjena je na 225,85 miliona KM.

– Ovoga puta cijena je iznosila 119 miliona KM, odnosno 53 posto procijenjene vrijednosti. S obzirom na to da nije bilo zainteresovanih ponuđača, Odbor povjerilaca danas je odlučio da već početkom naredne sedmice raspiše treći i posljednji javni oglas za prodaju Koksare kao pravnog lica – potvrdio je za Faktor stečajni upravnik Almir Bajrić.

Treći i posljednji pokušaj

Prema njegovim riječima, minimalna cijena na narednom javnom oglasu bit će 108,4 miliona KM, odnosno 48 posto procijenjene vrijednosti imovine. Treći javni oglas trajat će mjesec dana.

Prije raspisivanja dva javna oglasa za prodaju Koksare kao pravnog lica bio je objavljen i poziv potencijalnim investitorima, koji također nije dao rezultate.

– Ukoliko ni treći javni oglas ne bude uspješan, promijenit ćemo model prodaje i krenuti u prodaju pojedinačnih fabrika unutar Koksare – rekao je Bajrić.

Radnička potraživanja ostaju prioritet

Ukupna potraživanja oko 850 radnika Koksare iznose 7,7 miliona KM, od čega se približno 5,5 miliona KM odnosi na otpremnine. Radnicima je 25. maja isplaćeno dva miliona KM na ime dijela njihovih potraživanja.

Bajrić navodi da je Koksara aplicirala i na program Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije za 35 radnika koji ispunjavaju uslove za odlazak u penziju.

– Očekujemo da svi ispune uslove i da na taj način riješimo status radnika koji stiču pravo na penziju – kazao je.

Naglasio je da su radnička potraživanja zaštićena i imaju prioritet u stečajnom postupku, te da će zaposlenima biti isplaćen puni iznos koji im pripada, uključujući i otpremnine, bez obzira na konačan model i cijenu prodaje Koksare.

The post Raspisuje se posljednji poziv za prodaju Koksare u cjelini: Cijena snižena na 108 miliona KM appeared first on Biznis Info.

Prema odluci kineskih vlasti, cijena benzina bit će niža za 525 juana po toni, dok će cijena dizela biti smanjena za 505 juana po toni. Za vlasnike automobila to znači uštedu od oko 20,5 juana prilikom punjenja rezervoara od 50 litara.

Potrošnja goriva naglo pala

Odluka dolazi nakon osjetnog pada potrošnje goriva u Kini. Prema podacima konsultantske kuće OilChem, potrošnja benzina i dizela u aprilu pala je za oko 16 posto u odnosu na isti period prošle godine, dok je u maju zabilježen pad od 13 posto.

Analitičari navode da su visoke cijene nafte i sve veća upotreba električnih vozila među glavnim razlozima slabljenja potražnje za gorivom u najvećem svjetskom uvozniku nafte.

Rafinerije pod pritiskom

Pad potrošnje stvorio je dodatni pritisak na kineske rafinerije, od kojih mnoge posluju s gubicima zbog visokih cijena sirove nafte i ograničenja domaćih cijena goriva. Zbog toga su vlasti pojedinim nezavisnim rafinerijama nedavno omogućile smanjenje proizvodnje.

Kineske vlasti koriguju cijene goriva svakih deset radnih dana na osnovu kretanja cijena sirove nafte na svjetskom tržištu te troškova prerade i distribucije.

The post Kina snizila cijene goriva nakon pada potrošnje appeared first on Biznis Info.

Otvaranjem Clea koncepta u Doboju, kupci dobijaju novu adresu za pažljivo odabrane proizvode iz segmenata dermokozmetike, suplementacije, lične njege, baby programa i osviještene ishrane, kao i apoteku, uz koncept kupovine koji je osmišljen da bude jednostavan, inspirativan i prilagođen stvarnim potrebama svakodnevice. Upravo ta kombinacija praktičnosti, stručnosti i atraktivnog asortimana čini Cleu posebno zanimljivom svima koji prate beauty novitete, vode računa o zdravim navikama i žele kvalitetan izbor na jednom mjestu.

„Nakon lijepih reakcija kupaca na prvi Clea Health & Beauty koncept u Banjoj Luci, posebno nam je drago što ga danas otvaramo i u Doboju. Željeli smo i novim kupcima približiti prostor u kojem se ljepota, zdravlje i svakodnevna njega spajaju na jednostavan i savremen način. Vjerujemo da će Clea vrlo brzo postati omiljeno mjesto svima koji vole kvalitetan izbor kada su u pitanju njega, zdravlje i osviještena ishrana,“ navela je Aleksandra Marković, PR kompanije Tropic Maloprodaja.

Otvaranjem Clea koncepta u Doboju, Tropic Maloprodaja nastavlja da razvija formate koji kupcima donose više izbora, pažljivo birane proizvode i savremenije iskustvo kupovine.

Sve novosti, aktuelnu i akcijsku ponudu Clea Health & Beauty koncepta možete pratiti na zvaničnoj internet stranici clea.ba te na društvenim mrežama Instagram i Facebook.

The post Clea Health & Beauty od danas i u Doboju: Novi koncept za zdravlje, njegu i svakodnevni balans appeared first on Biznis Info.

Modernizacija pogona i bolji uvjeti rada

Ova investicija je dio šire razvojne strategije Bingo Group, najveće domaće poslovne grupacije i većinskog vlasnika Ingrama. Od preuzimanja kompanije, Bingo Group je u modernizaciju proizvodnje i ekološki održiv razvoj Ingrama uložila više od 17 miliona KM, s jasnom namjerom da od fabrike s višegodišnjom tradicijom stvori modernog i tržišno konkurentnog proizvođača.

„Modernizacija pogona nije bila samo poslovna odluka, nego i naša obaveza prema zajednici u kojoj poslujem. Novi proces proizvodnje eliminiše prašinu i podiže kvalitet zraka. Nakon dugih 40 godina tokom kojih je prašina bila svakodnevni problem, zagađenja više nema i to je rezultat koji nam znači puno.“ ističe Zlatko Djedović, financijski direktor Ingrama.

Nova oprema obuhvata kompletnu automatizaciju pogona i savremeno filtersko postrojenje, koje maksimalno pročišćava zrak, u skladu sa najstrožijim evropskim ekološkim standardima, čime su osigurani i bolji uslovi rada za više od 200 zaposlenih.

“Investicija u savremeni pogon predstavlja značajan iskorak ne samo za Ingram, nego i za ukupni privredni ambijent Srebrenika. Posebno je važno što se kroz ovakve projekte unapređuju uslovi rada, povećavaju kapaciteti i istovremeno vodi računa o zaštiti okoliša i kvalitetu zraka. Bingo Group je ovom investicijom riješio problem s kojim se lokalna zajednica suočavala punih 40 godina, čime je još jednom potvrdio svoju posvećenost odgovornom poslovanju čije su koristi višestruke ” zaključio je Adnan Bjelić, gradonačelnik Srebrenika.

Jačanje pozicije na tržištima regije

Poslovni rezultati Ingrama u proteklim godinama bilježe snažan rast kao direktan rezultat stalnih ulaganja i jasne razvojne strategije nakon ulaska u Bingo Group.

“Prije nabavke novog pogona imali smo dosta gubitaka. Sada je proces hidratizacije kreča automatizovan, a kapacitet proizvodnje udvostručen. Otvorili smo priliku i za proširenje našeg asortimana proizvoda što će dodatno povećati našu konkurentnost na domaćem i stranom tržištu “, navodi Djedović.

Primjer Ingrama pokazuje da strateški kapital, vizija razvoja i odgovoran odnos prema lokalnoj zajednici mogu transformisati domaću kompaniju. Naredni korak je jačanje pozicije na tržištima regije.

Ingram Srebrenik je jedna je od 11 proizvodnih kompanija u sastavu Bingo Group, u čijem sastavu je 20 kompanija. U okviru Ingrama djeluju tri proizvodne jedinice, a u proizvodnji se koristi 90 posto domaće sirovine. Od materijala koje proizvodi grade se kuće, ceste, pruge, fabrike širom Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Srbije.

The post Modernizacijom proizvodnje Ingram Srebrenik riješio problem građana star 40 godina appeared first on Biznis Info.

Kako je BiznisInfo.ba jučer objavio, kompanija BDS Co. iz Srbije, dio grupacije Sport Vision, pokrenula je proces preuzimanja kompanija poljske grupe Marketing Investment Group (MIG) u Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Rumuniji, Srbiji, Slovačkoj i Sloveniji.

Riječ je o kompanijama koje se bave maloprodajom sportske opreme, obuće i odjeće te upravljaju mrežom fizičkih prodavnica i online prodajnih kanala širom Centralne i Istočne Evrope.

Sport Vision već posluje u 13 evropskih zemalja i zapošljava više od 6.500 radnika, pa bi ova transakcija mogla predstavljati najveći poslovni potez u historiji grupacije te dodatno učvrstiti njenu poziciju među vodećim regionalnim trgovcima sportskom opremom.

Od Bijeljine do regionalnog lidera

Sport Vision je tokom posljednje dvije decenije izrastao u jednog od najvećih trgovaca sportskom opremom u ovom dijelu Evrope.

Kompanija danas posluje u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Rumuniji, Srbiji, Slovačkoj i Sloveniji.

Iza tog uspjeha stoji Dragan Stanojlović, biznismen porijeklom iz Bijeljine, koji je godinama razvijao mrežu prodavnica sportske opreme širom regiona. Najavljena akvizicija kompanija poljske grupacije MIG predstavlja nastavak strategije širenja koja traje već godinama.

Sport Vision među najvećim kompanijama u BiH

Da je riječ o ozbiljnom poslovnom sistemu pokazuju i rezultati kompanije Sport Vision u Bosni i Hercegovini. Prema posljednjim dostupnim podacima za 2025. godinu, kompanija je ostvarila:

• prihode od 339,9 miliona KM,
• dobit od 54,8 miliona KM,
• prosječno 1.232 zaposlena radnika.

Poređenja radi, prije pet godina prihodi su iznosili 144 miliona KM, dok je dobit bila oko 15 miliona maraka, što pokazuje koliko je poslovanje raslo u relativno kratkom periodu.

Drugi veliki biznis – retail parkovi

Iako ga javnost prvenstveno povezuje sa Sport Visionom, Stanojlović posljednjih godina razvija i veliki biznis u sektoru komercijalnih nekretnina.

Zajedno s poslovnim partnerom Milošem Ćurčićem stoji iza kompanije City Mall Bijeljina, koja je postala jedan od najaktivnijih investitora u retail parkove u Bosni i Hercegovini.

Kompanija već ima velike retail parkove u Brčkom i Zvorniku kao i onaj u Doboju koji je jedan od najvećih šoping centara u BiH, dok je u toku realizacija velikog projekta East Sarajevo City Park u Istočnom Sarajevu.

City Mall je prošle godine ostvario prihode veće od 13 miliona KM i dobit od oko 7,2 miliona maraka, što pokazuje da je riječ o izuzetno profitabilnom poslovnom modelu zasnovanom na upravljanju komercijalnim nekretninama i zakupom poslovnih prostora.

Novi gradski kvart u Prijedoru

Da ambicije Dragana Stanojlovića i njegovog partnera Miloša Ćurčića daleko nadilaze klasične retail parkove pokazuje i njihov najnoviji projekat u Prijedoru. Kompanija City Mall dobila je zeleno svjetlo za transformaciju prostora nekadašnje Stare ciglane u naselju Čirkin Polje, jedne od najvećih neiskorištenih urbanih zona u gradu.

Na površini od oko 11 hektara planirana je izgradnja potpuno novog stambeno-poslovnog kvarta sa višeporodičnim zgradama, poslovnim objektima i velikim retail parkom. Ukupna bruto građevinska površina planiranih objekata premašuje 160.000 kvadratnih metara, što ovaj projekat svrstava među najveće urbane razvojne poduhvate u Prijedoru u posljednjih nekoliko decenija.

Posao koji može promijeniti tržište

Najavljeno preuzimanje kompanija Marketing Investment Groupa pokazuje da ambicije grupacije Sport Vision više nisu vezane samo za tržište bivše Jugoslavije.

Ulaskom u nove akvizicije širom Centralne Evrope kompanija dodatno jača svoje prisustvo na nekim od najvažnijih regionalnih tržišta, a mnogi ovaj posao već ocjenjuju kao jednu od najvećih transakcija u sektoru sportske maloprodaje u posljednjih nekoliko godina.

Iako finansijski detalji još nisu objavljeni, jasno je da bi ova akvizicija mogla značajno promijeniti odnose na evropskom tržištu sportske opreme te dodatno učvrstiti poziciju Dragana Stanojlovića među najuspješnijim poduzetnicima iz Bosne i Hercegovine.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Ko je bh. biznismen Dragan Stanojlović koji upravo preuzima trgovački lanac u 8 evropskih država appeared first on Biznis Info.

U fokusu javnosti našao se i Sarajevski kiseljak, jedan od najpoznatijih i najuspješnijih brendova u Bosni i Hercegovini, koji bi mogao dobiti novog vlasnika u okviru jednog od najvećih poslova posljednjih godina, piše BiznisInfo.ba.

No, postavlja se pitanje – koliko zapravo vrijedi Sarajevski kiseljak i zašto je ova kompanija atraktivna kupcima?

Rekordni rezultati

Sarajevski kiseljak nikada nije poslovao bolje. Prema finansijskim podacima za 2025. godinu, kompanija je ostvarila prihode od 136,5 miliona KM (oko 68 miliona eura), dok je neto dobit dostigla gotovo 19 miliona KM (oko 9,5 miliona eura).

Broj zaposlenih porastao je na više od 400 radnika, a kompanija raspolaže snažnim kapitalom i relativno niskim nivoom zaduženosti. Sve to pokazuje da se ne prodaje kompanija koja ima probleme, već firma koja ostvaruje rekordne rezultate.

Premium brend sa tradicijom dužom od 130 godina

Sarajevski kiseljak nije samo proizvođač mineralne vode. Riječ je o jednom od najprepoznatljivijih domaćih brendova, čija tradicija seže još u 1891. godinu.

Prirodna mineralna voda iz Kiseljaka decenijama je prisutna u gotovo svakom domaćinstvu u BiH, a kompanija je izgradila snažnu tržišnu poziciju i visoko povjerenje potrošača. Takvi brendovi često postižu znatno veću vrijednost od one koju pokazuju same finansijske brojke.

Koliko bi mogla vrijediti kompanija

Preciznu vrijednost moguće je utvrditi tek nakon završetka pregovora i eventualne transakcije. Ipak, finansijski analitičari kompanije iz sektora bezalkoholnih pića često procjenjuju koristeći takozvane EBITDA multiplikatore.

EBITDA – odnosno zarada prije kamata, poreza i amortizacije – jedan je od ključnih pokazatelja vrijednosti kompanije. U industriji pića vrijednost firme često se procjenjuje tako što se godišnja EBITDA pomnoži određenim faktorom, najčešće između 8 i 12.

Primjenom tih metoda, vrijednost Sarajevskog kiseljaka – koji je lani imao EBIDTA 20,4 miliona KM – mogla bi se okvirno procijeniti na između 160 i 250 miliona KM (80 do 125 miliona eura), pri čemu pojedini analitičari smatraju da bi snažan brend i tržišna pozicija kompanije mogli opravdati i višu valuaciju.

Naravno, riječ je samo o procjenama zasnovanim na javno dostupnim podacima, dok konačna vrijednost zavisi od niza faktora, uključujući tržišni položaj, snagu brenda i očekivani budući rast.

Jamnica je ključ cijelog posla

Iako je Sarajevski kiseljak veoma vrijedan dio paketa, najveći dio vrijednosti vjerovatno dolazi od Jamnice. Prema finansijskim izvještajima za prošlu godinu, Jamnica je ostvarila prihode od oko 245 miliona eura, neto dobit veću od 50 miliona eura te EBITDA-u od gotovo 76 miliona eura. To znači da je Jamnica višestruko veća od Sarajevskog kiseljaka.

Primjenom spomenutih multiplikatora – s obzirom na finansijske rezultate koje ostvaruje – procjenjuje se da bi vrijednost Jamnice mogla premašiti 600 miliona eura, a pojedine procjene idu i znatno više.

Zbog toga analitičari smatraju da se cijela transakcija prvenstveno vrti oko preuzimanja Jamnice, dok Sarajevski kiseljak predstavlja drugi najvrjedniji dio grupe pića.

Paket uključuje i MG Mivelu iz Srbije te Jamnicu Ljubljana iz Slovenije, ali je riječ o manjim kompanijama u poređenju sa Jamnicom i Kiseljakom.

Posao vrijedan stotine miliona eura

Ako pregovori budu uspješno okončani, riječ će biti o jednoj od najvećih akvizicija u prehrambenoj i industriji pića u regiji posljednjih godina.

Za Bosnu i Hercegovinu posebno je važna činjenica da se u središtu ove velike regionalne priče nalazi Sarajevski kiseljak – kompanija koja danas posluje bolje nego ikad i koja predstavlja jedan od najvrjednijih domaćih brendova.

Može li Badel preuzeti kompaniju višestruko veću od njega samog

Posebno je zanimljivo da je Badel znatno manja kompanija od biznisa koji želi preuzeti. Prema posljednjim dostupnim podacima, Badel 1862 je prošle godine ostvario prihode od oko 88,8 miliona eura i EBITDA-u od 22 miliona eura.

To znači da Badel pokušava preuzeti grupu kompanija koja je višestruko veća od njega samog, zbog čega bi ova transakcija mogla predstavljati jednu od najvećih i najambicioznijih akvizicija u regionalnoj prehrambenoj industriji posljednjih godina.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Akvizicija godine u BiH: Koliko vrijedi Sarajevski kiseljak i šta Badel zapravo kupuje appeared first on Biznis Info.