Upravo bi Macurina uloga mogla biti presudna za ishod cijelog procesa, piše BiznisInfo.ba. Addiko Bank posluje na šest tržišta srednje i jugoistočne Evrope, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju i Crnu Goru.

Dvije ponude za istu banku

NLB je objavio dobrovoljnu javnu ponudu za preuzimanje Addiko Bank AG po cijeni od 29 eura po dionici. Ponuda se odnosi na sve dionice Addika, odnosno na 19,5 miliona običnih dionica banke.

Ako NLB uspije preuzeti svih 19,5 miliona dionica Addiko Banke po cijeni od 29 eura po dionici, ukupna vrijednost transakcije iznosila bi oko 565 miliona eura.

S druge strane, Raiffeisen Bank International objavio je ponudu od 26,50 eura po dionici Addiko Banke, nakon što je prethodno planirao ponuditi 23,05 eura. Dakle, NLB u ovom trenutku nudi više novca po dionici od Raiffeisena.

Na prvi pogled, to bi značilo da je NLB u boljoj poziciji. Međutim, u ovoj priči cijena nije jedini presudni faktor.

Ključni uslov NLB-a

Najvažniji detalj kod NLB-ove ponude jeste uslov minimalnog praga prihvatanja. NLB je svoju ponudu uslovio time da stekne najmanje 75 posto ukupnih glasačkih prava Addiko Bank AG.

To znači da NLB-ova ponuda ne uspijeva automatski samo zato što je finansijski bolja. Da bi posao bio realizovan, dovoljan broj dioničara mora prihvatiti ponudu.

U praksi, NLB-u treba vrlo široka podrška dioničara. Ako značajan blok dionica ne bude ponuđen NLB-u, slovenska banka može ostati ispod potrebnog praga, bez obzira na to što nudi više od Raiffeisena.

Tu na scenu ulazi Davor Macura

Alta Group d.o.o., povezana s Davorom Macurom, objavila je da će svojih 1.878.167 dionica Addiko Bank AG, što predstavlja 9,63 posto kapitala banke, ponuditi u okviru Raiffeisenove ponude. To je prvi jasan signal da Alta ne podržava NLB, nego Raiffeisen.

No, priča je složenija od tih 9,63 posto. Prema ranijoj regulatornoj objavi na Bečkoj berzi, Alta Group ima i finansijske instrumente, odnosno četiri ugovora o kupovini dionica, koji se odnose na dodatnih 3.891.982 dionice Addika, odnosno 19,96 posto glasačkih prava.

Zajedno s direktnim paketom od 9,63 posto, to daje ukupnu prijavljenu poziciju od 29,59 posto.

Zašto je to problem za NLB

NLB-u treba najmanje 75 posto glasačkih prava. Ako Alta direktno proda svojih 9,63 posto Raiffeisenu, NLB-u se prostor odmah sužava.

Ako cijeli blok od 29,59 posto koji kontroliše Macura ne ode prema NLB-u, slovenska banka ne može ispuniti svoj prag od 75 posto.

To ne znači da je Raiffeisen automatski pobjednik, odnosno da su svi ostali dioničari automatski obavezni prodati dionice Raiffeisenu. Oni mogu odlučiti da čekaju rasplet, da prihvate neku drugu ponudu ili ne prodaju nikome, odnosno da zadrže svoje dionice.

Raiffeisenova logika: niža cijena, ali jača konstrukcija

Raiffeisenova ponuda je nominalno slabija od NLB-ove, jer iznosi 26,50 eura po dionici, dok NLB nudi 29 eura. Međutim, Raiffeisen ima ono što NLB-u očito nedostaje: dogovor s Altom, koji je mnogo dublji od prodaje spomenutog paketa dionica. 

Naime, dvije banke planiraju zajedno podijeliti sudbinu Addiko banke, ako preuzimanje uspije.

Raiffeisenov plan nije da dugoročno zadrži kompletan Addiko sistem u sadašnjem obliku. RBI je najavio preuzimanje Addika, ali i namjeru da nakon toga proda poslovanja Addika u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori Alta Groupu, dok bi zadržao dijelove poslovanja koji su mu strateški zanimljiviji.

To objašnjava zašto Alta podržava Raiffeisenovu ponudu, iako je NLB-ova cijena viša. Za Altu cilj nije samo prodaja dionica po najboljoj cijeni. Mnogo veći interes može biti ulazak u vlasništvo nad Addikovim bankama u Srbiji, BiH i Crnoj Gori.

Drugim riječima, Raiffeisen i Alta nemaju samo odnos kupca i dioničara. Oni imaju širi strateški aranžman.

Šta bi dobio Raiffeisen, a šta Alta

Raiffeisen bi eventualnim preuzimanjem Addika ojačao poziciju u dijelu tržišta koji mu je zanimljiv i istovremeno spriječio jačanje NLB-a kroz veliku regionalnu akviziciju.

Alta bi, s druge strane, kroz naknadnu podjelu Addiko sistema mogla postati značajan regionalni bankarski igrač, naročito u Srbiji, BiH i Crnoj Gori.

Zbog toga ova transakcija nije samo klasična borba za jednu banku. Ovo je pokušaj regionalnog preslagivanja bankarskog tržišta.

Prema dogovoru, Alta Group bi dobio:

• Addiko Bank Beograd,
• Addiko Bank Sarajevo,
• Addiko Bank Banja Luka,
• i Addiko Bank Podgorica.

RBI planira zadržati poslovanje Addiko banke u:

• Addiko Bank d.d. Zagreb
• Addiko d.d. Ljubljana
• Addiko Bank AG

Zašto je Addiko važan

Addiko Bank AG je austrijska bankarska grupa s poslovanjem u više zemalja srednje i jugoistočne Evrope, uključujući Hrvatsku, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Crnu Goru. Upravo zbog te regionalne mreže banka je zanimljiva i NLB-u i Raiffeisenu.

Za NLB bi preuzimanje Addika značilo veliko jačanje regionalne pozicije, posebno na tržištima gdje već ima ambicije rasta.

Za Raiffeisen, stvar je drugačija. Austrijska banka bi kroz ovaj potez mogla preuzeti ono što joj strateški odgovara, a ostatak poslovanja prepustiti partneru, odnosno Alta Groupu.

Viša ponuda ne mora pobijediti

Najzanimljiviji dio cijele priče jeste činjenica da NLB nudi više, ali to ne znači da će pobijediti. Ako NLB ne uspije prikupiti najmanje 75 posto glasačkih prava, njegova ponuda pada. A upravo tu Macura i Alta Group imaju ključnu ulogu.

Sigurno je da Alta direktnih 9,63 posto daje Raiffeisenu. Za dodatnih 19,96 posto situacija je složenija, jer se radi o ugovorima koji još zavise od određenih uslova. Ipak, sama činjenica da Alta ima takvu poziciju daje Macuri ogroman utjecaj na rasplet.

Zato se ova bitka ne vodi samo oko cijene po dionici. Vodi se oko kontrole nad ključnim blokovima dionica, buduće podjele Addiko sistema i novog odnosa snaga na bankarskom tržištu regiona.

U tom smislu, Davor Macura nije samo jedan od dioničara Addika. On je čovjek čija pozicija može odlučiti da li će Addiko preuzeti NLB ili će Raiffeisen, uz dogovor s Altom, preuzeti banku i potom podijeliti njeno regionalno poslovanje.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post NLB i Raiffeisen bore se za Addiko banku, ali ključ preuzimanja drži srpski biznismen appeared first on Biznis Info.

Addiko Bank posluje na šest tržišta srednje i jugoistočne Evrope, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju i Crnu Goru.

Prema objavljenim podacima, NLB nudi 29 eura po dionici u gotovini, a ponuda se odnosi na sve dionice Addiko Banke. Slovenska banka želi steći najmanje 75 posto glasačkih prava, što bi joj omogućilo punu kontrolu nad bankom.

Ako NLB uspije preuzeti svih 19,5 miliona dionica Addiko Banke po cijeni od 29 eura po dionici, ukupna vrijednost transakcije iznosila bi oko 565 miliona eura, piše BiznisInfo.ba.

Period trajanja ponude

Period prihvatanja ponude traje do 22. jula 2026. godine, uz mogućnost produženja do kraja oktobra ukoliko budu ispunjeni određeni uslovi.

NLB je još ranije najavio interes za preuzimanje Addiko Banke, ističući da ovu finansijsku instituciju vidi kao strateški važnu akviziciju zbog njenog fokusa na poslovanje sa stanovništvom te malim i srednjim preduzećima.

Potencijalno preuzimanje dodatno bi ojačalo poziciju NLB Grupe u jugoistočnoj Evropi, gdje već ima snažno prisustvo kroz mrežu banaka i finansijskih institucija.

Formalni korak

Addiko Bank je nastala iz nekadašnjeg Hypo Alpe-Adria sistema, a posljednjih godina fokusirana je na digitalno bankarstvo i kreditiranje građana i privrede.

Objava memoranduma predstavlja formalni korak u procesu preuzimanja, koje još mora proći regulatorne procedure i dobiti potrebna odobrenja nadležnih institucija.

Kako smo ranije pisali, i Raiffeisen Bank International AG (RBI) najavio je namjeru podnošenja dobrovoljne javne ponude za preuzimanje svih izdatih i postojećih dionica Addiko Bank AG (Addiko) koje nisu u vlasništvu same banke.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Veliki bankarski posao: NLB krenuo u preuzimanje Addiko Banke, na stolu milijarda KM appeared first on Biznis Info.

Operativni prihod dostigao je rekordnih 7,2 milijarde eura (+5,3% u odnosu na prvi kvartal 2025.), vođen balansiranim rastom neto prihoda od kamata, naknada, kao i aktivnosti osiguranja i trgovanja. Neto naknade i provizije zabilježile su najbolji prvi kvartal ikada, dok je prihod od osiguranja dostigao rekordne nivoe, pri čemu su oba pokazatelja porasla za 3% godišnje. Operativni troškovi smanjeni su za 0,7%.

Očekivanja za neto dobit u 2026. godini potvrđena su na nivou od oko 10 milijardi eura. U prvom kvartalu, rast prihoda — podstaknut naknadama i provizijama, kao i prihodima od osiguranja — uz niže troškove i rezervisanja (-24,1% u odnosu na prvi kvartal 2025.), kao i  CET1 koeficijent iznad 13% potvrđuju nizak profil rizika Banke, stabilne izglede i sposobnost da ostvari održivu profitabilnost.

Upravljanje imovinom: Strateški pokretač rasta

Intesa Sanpaolo je dodatno ojačala svoju vodeću poziciju u segmentu upravljanja imovinom, zaštite i savjetovanja, sa više od 1,4 biliona eura finansijske imovine klijenata, što potvrđuje povjerenje klijenata i snagu savjetodavnog modela Banke. Upravljanje imovinom ostaje ključni pokretač rasta, uz sve veći doprinos prihodima kroz naknade i provizije, kao i kroz prihode od osiguranja.

Prihodi i profitabilnost: Snaga dobro diversifikovanog poslovnog modela

U prvom kvartalu 2026. godine operativni prihod Intesa Sanpaolo dostigao je rekordnih 7,2 milijarde eura, što predstavlja rast od 5,3% na godišnjem nivou.

Neto prihod od kamata, u iznosu od 3,6 milijardi eura, blago je porastao uprkos nižim kamatnim stopama, dok su rast podržali naknade i provizije, u iznosu od 2,5 milijardi eura, prihod od osiguranja od 476 miliona eura, kao i snažan doprinos dobiti od finansijske imovine od 505 miliona eura. Struktura prihoda potvrđuje dobro diversifikovan i otporan poslovni model.

Operativna marža iznosila je 4,6 milijardi eura, a neto dobit 2,8 milijardi eura, što predstavlja najviši kvartalni rezultat koji je Intesa Sanpaolo ikada zabilježila. ROE od 21% i ROTE od 25% potvrđuju najbolju profitabilnost u klasi.

Operativna efikasnost: Najniži odnos troškova i prihoda ikada, među najboljima u Evropi

U prvom kvartalu 2026. godine, odnos troškova i prihoda Intesa Sanpaolo iznosio je 35,9%, što je najniži nivo ikada i jedan od najboljih rezultata u evropskom bankarskom sektoru.

Operativni troškovi smanjeni su za 0,7%, na 2,6 milijardi eura, što potvrđuje snažnu troškovnu disciplinu, uprkos kontinuiranim ulaganjima u tehnologiju i inovacije.

Od 2022. godine, Grupa je uložila približno 5,7 milijardi eura u tehnologiju sa ciljem podrške digitalnoj transformaciji i optimizaciji procesa, što će doprinijeti daljem povećanju troškovne efikasnosti.

Kvalitet aktive: Potvrđen model Banke sa nultim NPL-om

Na dan 31. marta 2026. godine, neto NPL koeficijent Intesa Sanpaolo iznosio je 0,8%, što je među najnižim nivoima u sektoru, uz neto iznos problematičnih kredita od 3,9 milijardi eura i plasmane u najlošijoj podgrupi nenaplativih kredita svedene gotovo na nulu.

Pokrivenost NPL plasmana povećana je na 49,5% (+0,9 procentnih poena u odnosu na 31. decembar 2025). Anualizovani trošak rizika smanjen je na 16 baznih poena, u poređenju sa 21 baznim poenom u prvom kvartalu 2025. godine, u skladu sa modelom Banke sa nultim NPL-om.

Snažan profil rizika Banke podržan je stabilnom kapitalnom pozicijom, uz CET1 koeficijent iznad 13,0%, što je znatno iznad regulatornih zahtjeva.

Prinos za dioničare: Među najvišim stopama isplate u Evropi

Intesa Sanpaolo potvrđuje snažan kapacitet za prinos dioničara, sa oko 2,6 milijardi eura obračunatih u prvom kvartalu 2026. godine, uključujući 2,1 milijardu eura gotovinskih dividendi.

Ovo je dodatno upotpunjeno gotovinskim dividendama od 3,3 milijarde eura koje će biti isplaćene u maju, kao i programom otkupa sopstvenih dionica od 2,3 milijarde eura koji će biti pokrenut u julu, što potvrđuje visoku i održivu politiku raspodjele.

Prinos od dividende iznosi 7,5%, što je među najvišim u evropskom bankarskom sektoru, uz ukupnu stopu isplate od 95% neto dobiti — 75% u novcu i 20% kroz otkup sopstvenih dionica.

Društveni uticaj: Globalni lider

Od 2023. godine, Intesa Sanpaolo izdvojila je oko 1,1 milijardu eura za inicijative usmjerene na borbu protiv siromaštva i smanjenje nejednakosti.

U prvom kvartalu 2026. godine plasirano je i 4,2 milijarde eura za podršku održivoj tranziciji, uključujući mjere energetske efikasnosti i inicijative za podršku malim i srednjim preduzećima. Strateško partnerstvo sa Fondacijom Ellen MacArthur također je obnovljeno kroz novi četvorogodišnji ugovor s ciljem jačanja razvoja cirkularne ekonomije kao pokretača industrijske konkurentnosti, ekonomske otpornosti i sigurnosti resursa.

The post Intesa Sanpaolo ostvarila rekordnu dobit u prvom kvartalu 2026. appeared first on Biznis Info.

Zamislite da proces štednje počinjete tako što vam MF banka prvo isplati zaradu, a tek onda krene odbrojavanje. I to ne nekoliko godina, već 12 mjeseci.

Preokret koji smo čekali: Kamata kao džeparac, a ne obećanje

Tradicionalna štednja je oduvijek bila igra strpljenja. Oročite novac, zaboravite na njega i nadate se da će vam za par godina taj prinos značiti nešto. Međutim, MF banka je odlučila da okrene novi list sa štednjom “3% ODMAH”.

Princip je jednostavan, a za naše tržište prilično revolucionaran: onog trenutka kada položite svoj depozit na 12 mjeseci, banka vam isplaćuje kompletnu kamatu ODMAH. Bez čekanja, bez sitnih slova i bez “dođite iduće godine”.

Šta možete uraditi sa kamatom danas?

Dok inflacija polako nagriza vrijednost novca koji stoji “u slamarici”, pametne štediše traže način da izvuku maksimum. Uz kamatu od 3% koja se isplaćuje ODMAH, vaša ušteđevina prestaje biti mrtvi kapital.

• Planirate ljeto?Isplaćena kamata može biti vaš budžet za putovanje dok glavnica mirno stoji na sigurnom.
• Renovirate stan?Kupite novi uređaj ili komad namještaja novcem koji ste zaradili samim činom oročenja.
• Investirate dalje?Novac koji dobijete odmah vrijedi više, jer ga možete odmah ponovo uposliti.

Filozofija “Rješavamo odmah”

Ovaj potez nije samo marketinški trik, već odgovor na realne potrebe ljudi. U vremenu kada su brza rješenja postala standard u tehnologiji i komunikaciji, MF banka je istu logiku primijenila na novac. Njihova poruka je jasna: ako ste već odlučili da štedite, zašto ne biste uživali u plodovima te odluke istog trenutka?

Kako do “brze” zarade?

Svi zainteresovani mogu provjeriti tačan iznos svoje zarade putem kalkulatora na stranici MF Banka – Štednja ili pozivom na broj 080 051 055. Akcija je vremenski ograničena i traje do 31. maja, što je idealan tajming da osigurate sebi dodatni novac pred sezonu godišnjih odmora.

U svijetu finansija vrijeme je novac, a u MF banci se to ne podrazumijeva samo kroz kamatu, već kroz efikasnost. Zato poručuju – vašu štednju i vašu zaradu Rješavamo odmah.

The post Zaradite prije nego što počnete štedjeti: Uzmite 3% kamate unaprijed! appeared first on Biznis Info.

Kako je objavilo Federalno ministarstvo finansija, sredstva će biti osigurana kroz tri tranše dugoročnih kredita, svaka u iznosu od po 50 miliona KM. Prva tranša je već predmet javnog poziva upućenog bankama koje posluju u Bosni i Hercegovini.

Prema uslovima javnog poziva, kredit će imati rok otplate od deset godina, uz grace period od 12 mjeseci. Otplata glavnice vršit će se u 18 jednakih polugodišnjih rata, dok će se kamata plaćati dva puta godišnje – 15. juna i 15. decembra.

Visina kamate ključni faktor

Kamatna stopa treba biti fiksna, a kao ključni kriterij za izbor najpovoljnije ponude bit će upravo visina kamate. U slučaju jednakih ponuda, prednost će imati ona koja je ranije dostavljena.

Zanimljivo je da kredit neće uključivati dodatne troškove poput naknade za obradu ili prijevremenu otplatu, što bi moglo povećati interes bankarskog sektora za učešće u ovom procesu.

Sredstva su planirana Budžetom Federacije BiH za 2026. godinu i namijenjena su za kapitalne transfere javnim preduzećima koja realizuju infrastrukturne projekte u oblasti saobraćaja.

Dio šire strategije

Rok za dostavljanje ponuda za prvu tranšu kredita je 15. maj 2026. godine, nakon čega će uslijediti njihovo javno otvaranje i evaluacija.

Iz Ministarstva finansija napominju da javni poziv ne obavezuje institucije na prihvatanje bilo koje ponude, te zadržavaju pravo da odbiju sve pristigle ponude bez dodatnog obrazloženja.

Realizacija ovog zaduženja predstavlja dio šire strategije unapređenja cestovne infrastrukture u Federaciji BiH, koja je jedan od ključnih preduslova za ekonomski razvoj i privlačenje investicija.

The post Vlada FBiH se zadužuje za 150 miliona KM za gradnju autoputeva appeared first on Biznis Info.

Donošenjem ovog zakona unapređuje se oblast platnog prometa u zemlji i inostranstvu, u skladu sa strogim zahtjevima i visokim standardima Evropske unije, prije svega Direktivom o platnim uslugama (PSD2), čiji su principi ugrađeni u zakon i prilagođeni pravnom okviru i uslovima funkcionisanja domaćeg platnog sistema.

Zakonom se stvaraju pretpostavke za postepeno uvođenje koncepta tzv. otvorenog bankarstva. To znači da, pored banaka i Preduzeća za poštanski saobraćaj Republike Srpske, platne usluge mogu pružati i nebankarske finansijske organizacije, tj. platne institucije, koje ne mogu prikupljati depozite, ali mogu pružati usluge plaćanja.

Osnovni ciljevi donošenja ovog zakona su:

• otvaranje tržišta platnih usluga za nove pružaoce, tj. platne institucije,
• jačanje konkurencije, što će doprinijeti efikasnijem izvršenju platnih transakcija, većoj dostupnosti usluga plaćanja i nižim troškovima platnog prometa,
• primjena tehnoloških inovacija u izvršavanju plaćanja, posebno u segmentu  iniciranja platnog naloga,
• povećanje nivoa zaštite korisnika platnih usluga kroz jasno definisana prava i obaveze svih učesnika u platnom prometu,
• obezbjeđenje sigurnog i transparentnog poslovanja pružalaca platnih usluga,
• smanjenje upotrebe gotovog novca u opticaju.

Značaj zakona ogleda se i u stvaranju uslova za dalji razvoj elektronske trgovine, koja je usko povezana sa savremenim modelima elektronskog plaćanja, čiji se razvoj dodatno podstiče ovim zakonom.

Osim novih subjekata koji izvršavaju platne transakcije, zakonom se uvode i tzv. usluge treće strane, odnosno usluge iniciranja plaćanja i pružanja informacija o računu. Ove usluge pružaju posebni subjekti uz primjenu savremenih informaciono-tehnoloških rješenja u oblasti finansijskih usluga.

Dodatno, istaknuto je da su instituti osnovnog računa i standardi transparentnosti u pružanju usluga platnog prometa, koji već godinama postoje u našim propisima i praksi, preuzeti u Zakon o platnim uslugama, uz unapređenje pojedinih odredbi zasnovanih na analizi dosadašnje primjene i dobrih praksi zemalja iz okruženja.

Uz to, donošenje ovog zakona ima i širi značaj. Naime, time Republika Srpska daje doprinos ispunjavanju obaveza Bosne i Hercegovine u procesu pristupanja SEPA platnom sistemu, koji omogućava jednostavnija i povoljnija prekogranična plaćanja u evrima. Usklađivanje sa Direktivom o platnim uslugama predstavlja jedan od ključnih preduslova za pristupanje SEPA platnom sistemu i sprovodi se paralelno sa ispunjavanjem drugih standarda tog sistema plaćanja, saopšteno je nakon usvajanja Nacrta.

The post Usvojen Nacrt zakona o platnim uslugama u RS appeared first on Biznis Info.

Ipak, analitičari upozoravaju da ovo nije kraj priče – naprotiv, tek početak potencijalno jedne od najvećih bankarskih bitaka u Evropi.

Ponuda koja je odmah odbijena

UniCredit je izašao s ponudom vrijednom oko 35 milijardi eura, ali je uprava Commerzbanke brzo signalizirala da je ne smatra prihvatljivom.

Glavni razlozi za odbijanje su relativno niska premija, ali i nedostatak konkretnih detalja o planovima integracije i očekivanim sinergijama.

U Commerzbanku ističu da žele zadržati nezavisnost, dok njemački politički krugovi također nisu skloni ideji da jedna od ključnih domaćih banaka pređe u ruke stranog investitora.

Strategija, a ne neuspjeh

Iako se na prvi pogled čini da je riječ o neuspjelom pokušaju preuzimanja, situacija je znatno kompleksnija.

UniCredit, prema dostupnim informacijama, nije ni očekivao da će početna ponuda biti prihvaćena. Cilj je bio drugačiji – povećati vlasnički udio, otvoriti pregovore i postaviti temelje za daljnje korake.

Ovakav pristup nije neuobičajen u velikim akvizicijama, gdje se početne ponude često koriste kao polazna tačka za dugotrajne pregovore.

Borba tek počinje

UniCredit već posjeduje značajan udio u Commerzbanku, što mu daje dodatnu pregovaračku snagu i prostor za dalje djelovanje.

Iz vrha italijanske banke poručeno je da postoji mogućnost poboljšanja ponude ukoliko razgovori budu napredovali.

S druge strane, njemačka strana zasad ostaje rezervisana, što ukazuje da bi proces mogao biti dug i politički osjetljiv.

Šta slijedi

U narednim mjesecima očekuju se intenzivni pregovori, ali i mogući novi potezi UniCredita, uključujući povećanje ponude ili dodatno jačanje vlasničkog udjela.

Ukoliko dođe do dogovora, riječ bi bila o jednoj od najvećih bankarskih akvizicija u Evropi posljednjih godina, koja bi mogla značajno promijeniti odnose snaga u evropskom finansijskom sektoru.

Za sada je jasno samo jedno – ovo nije završena priča, već početak velike borbe za kontrolu nad jednim od ključnih bankarskih sistema u Evropi.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Počela je epska borba za najveću bankarsku akviziciju u Evropi appeared first on Biznis Info.

Kreditni rast je registrovan kod sektora stanovništva za 54 miliona KM (0,4%), kod vladinih institucija za 41,7 miliona KM (2,7%) i kod nefinansijskih javnih preduzeća za 21,4 miliona KM (2,8%).

Smanjenje kreditnog rasta na mjesečnom nivou je registrovano kod privatnih preduzeća za 27,4 miliona KM (0,2%) i kod ostalih domaćih sektora za 19,9 miliona KM (4,9%).

Godišnji rast kredita od 11,6 posto

Godišnja stopa rasta ukupnih kredita u januaru 2026. godine iznosila je 11,6%, nominalno 3 milijarde KM.

Godišnji rast kredita registrovan je kod sektora stanovništva za 1,59 milijardi KM (12,3%), kod privatnih preduzeća za 921,2 miliona KM (8,7%), kod vladinih institucija za 310,7 miliona KM (24,3%), kod nefinansijskih javnih preduzeća za 110,6 miliona KM (16,2%) i kod ostalih domaćih sektora za 64,9 miliona KM (20,3%).

Pad ukupnih depozita

Ukupni depoziti domaćih sektora na kraju januara 2026. godine iznosili su 37,31 milijardu KM, u odnosu na prethodni mjesec depoziti su smanjeni za 8,2 miliona KM.

Smanjenje depozita na mjesečnom nivou registrovano je kod vladinih institucija za 101,5 miliona KM (2,2%) i kod nefinansijskih javnih preduzeća za 35,5 miliona KM (1,8%), dok su u istom periodu depoziti povećani kod sektora stanovništva za 70,5 miliona KM (0,4%), kod privatnih preduzeća za 38,8 miliona KM (0,4%) i kod ostalih domaćih sektora za 19,6 miliona KM (0,9%).

U strukturi depozita stanovništva, najveći dio se odnosi na transakcijske račune (50,5%), koji su u odnosu na prethodni mjesec veći za 0,4%, depoziti po viđenju (20,1% ukupnih depozita stanovništva) su veći za 0,9%, dok su oročeni depoziti (29,4% ukupnih depozita stanovništva) manji za 0,1%.

Godišnji rast depozita 10,1 posto

Godišnja stopa rasta ukupnih depozita u januaru 2026. godine iznosila je 10,1%, što je u apsolutnom iznosu 3,44 milijarde KM. Godišnji rast depozita registrovan je kod sektora stanovništva za 2,11 milijardi KM (11,9%), u čijoj strukturi su transakcijski računi porasli za 17,5%, depoziti po viđenju za 6,4% i oročeni depoziti za 7,0%.

Rast depozita na godišnjem nivou zabilježen je i kod privatnih preduzeća za 670 miliona KM (8,2%), kod vladinih institucija za 557,1 milion KM (13,8%) i kod ostalih domaćih sektora za 137,5 miliona KM (7,0%).

Depoziti su na godišnjem nivou smanjeni kod nefinansijskih javnih preduzeća za 38,4 miliona KM (1,9%).

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Ukupni krediti u BiH za godinu dana porasli za 3 milijarde KM appeared first on Biznis Info.

Od toga su banke u Federaciji BiH ostvarile neto dobit od 613 miliona KM, što predstavlja rast u odnosu na godinu ranije kada je dobit banaka sa sjedištem u ovom entitetu iznosila 600 miliona KM.

Neto prihodi od kamata i slični prihodi bili su 906 miliona KM, dok su neto prihodi od naknada i provizija iznosili 464,38 miliona KM.

Nastavak trenda rasta profitabilnosti

Trend rasta profitabilnosti prisutan je već nekoliko godina. Podsjetimo, banke u Federaciji BiH su godinu ranije ostvarile neto dobit od 520 miliona KM, dok su 2022. godine imale dobit od 363 miliona KM, a 2021. godine 293 miliona KM.

Kontinuirani rast dobiti ukazuje na stabilnost bankarskog sektora, koji predstavlja jedan od ključnih stubova finansijskog sistema i ukupne privrede Bosne i Hercegovine.

Rast i u Republici Srpskoj

S druge strane, banke u Republici Srpskoj su prošle godine ostvarile neto dobit od 267 miliona KM, što je za oko osam posto više u odnosu na 2024. godinu.

Istovremeno, zabilježen je rast ukupne bilansne aktive banaka za 11 posto, kao i povećanje kreditne aktivnosti za više od 9,4 posto, što dodatno potvrđuje nastavak pozitivnih trendova u bankarskom sektoru.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Otkrivamo kolika je bila dobit banaka u BiH u 2025. appeared first on Biznis Info.

Prema dostupnim podacima, vrijednost prekograničnih bankarskih spajanja unutar Evropske unije u 2025. godini dostigla je oko 17 milijardi eura, što predstavlja višestruko povećanje u odnosu na približno 3,4 milijarde eura zabilježenih godinu ranije.

Ovaj nagli rast ukazuje na ubrzanu konsolidaciju sektora i sve izraženiju potrebu banaka za povećanjem obima poslovanja kako bi ostale konkurentne u novom tehnološkom i regulatornom okruženju.

Šta su glavni razlozi rasta

Glavni pokretači ovog trenda su višestruki. Prije svega, tradicionalne banke suočene su s rastućom konkurencijom fintech kompanija koje, zahvaljujući digitalnim platformama i nižim operativnim troškovima, nude brže i fleksibilnije finansijske usluge. Istovremeno, ubrzani razvoj umjetne inteligencije zahtijeva ogromna ulaganja u tehnologiju, što manje banke često ne mogu samostalno finansirati.

Dodatni faktor predstavlja značajan višak kapitala u bilansima evropskih banaka, procijenjen na stotine milijardi dolara, koji se sve češće koristi za akvizicije umjesto za otkup vlastitih dionica.

U uslovima očekivanog pada kamatnih stopa i smanjenja prihoda od kreditiranja, banke nastoje diverzificirati izvore zarade kroz preuzimanje kompanija iz oblasti upravljanja imovinom, investicionog bankarstva i digitalnih finansijskih usluga.

Važnu ulogu u ovom procesu ima i Evropska unija, koja razmatra izmjene regulatornog okvira kako bi olakšala prekogranična spajanja i omogućila stvaranje snažnijih panevropskih bankarskih grupacija sposobnih da konkuriraju velikim američkim i azijskim finansijskim institucijama.

Konsolidacija kao strateški imperativ

Ipak, uprkos rastućem broju transakcija, evropsko bankarsko tržište i dalje ostaje fragmentirano. Većina kreditnih aktivnosti odvija se unutar nacionalnih granica, a različiti pravni i regulatorni sistemi među državama članicama i dalje predstavljaju prepreku stvaranju istinski integrisanog finansijskog tržišta.

Ukoliko se trenutni trend konsolidacije nastavi, evropski bankarski sektor mogao bi u narednim godinama postati znatno koncentrisaniji, s manjim brojem, ali finansijski snažnijih institucija. Takav razvoj događaja mogao bi imati dalekosežne posljedice – od promjena na tržištu rada u finansijskom sektoru do novih uslova kreditiranja za privredu i građane.

Konsolidacija, koja je do prije nekoliko godina bila sporadična i ograničena, danas postaje strateški imperativ za opstanak u sve digitaliziranijem i konkurentnijem globalnom finansijskom sistemu.

The post Najveći talas bankarskih spajanja u Evropi: Evo šta ga pokreće appeared first on Biznis Info.