Božićna drvca su nezamjenjiv simbol Božića, Nove godine, veselja i atmosfere za odmor. Ukrašavanje božićnog drvca je jedna od najpoznatijih i najpopularnijih obiteljskih tradicija.
U analizi koja je pred vama, saznaćete sve o porijeklu ove tradicije, najpopularnijim vrstama božićnih drvaca kao i potrebnim investicijama za njihov uzgoj. U svrhu analize koju je sačinila kompanija Bisnode, razvijen je i poseban Index božićnog drvca koji sadrži informacije o tome koliko se božićnih drvca može kupiti za prosječne neto plaće u većini zemalja u kojima ova kompanija posluje.
Analiza koja je pred vama pomoći će vam da postanete stručnjak za božićna drvca!
Povijest božićnog drvceta
Drevni Egipćani, p.n.e. su bili zaštitnici i obožavatelji zimzelenog drveća. Tokom zimskog solsticija (najduže noći u godini), donosili bi u svoje domove zelene palmine grane, kao simbol pobjede života nad smrću.
Stari Rimljani p.n.e. Proslava zimskog solsticija starih Rimljana je nazvana ‘Saturnalije’ u čast Saturna, boga poljoprivrede. Tom prilikom su uređivali svoje domove zimzelenim granama i razmjenjivali poklone.
Legenda o tome kako je počela tradicija ukrašavanja božićnih drvcadi
U mnogim poganskim religijama, vjerovalo se da su stabla bila kuće bogova i duhova. Nije poznato kada je tradicija ukrašavanja božićnih drvca počela, ali postoje legende. Prema jednoj od tih legendi, sveti Bonifacije spasio je dijete od žrtvovanja poganskom bogu Thoru. On je uništio hrast oko kojeg su se okupili pogani i na tom mjestu je proklijala mlada jelka – drvo života koje predstavlja vječni život Krista.
Latvija, Riga, 1510. Prvo božićno drvce ukrašeno je u Rigi, glavnom gradu Latvije. Stablo je bilo ukrašeno raznobojnim vrpcama, suhim cvijećem, slamnatim lutkicama i sušenim voćem. Postoji i oznaka u centru grada, pored crkve St. Peterna rijeci Daugava.
Oko 1610. godine Izumljeni mali, sjajni ukrasi za stablo izrađeni od srebra.
1846. Objavljene novinske fotografije kraljice Victorie pokraj božićnog drvca, nakon čega mnogi ljudi u Engleskoj i SAD-u počinju postavljati božićna drvca u svojim domovima.
1851. Početak komercijalizacije božićnih drvcadi. Mark Carr, poljoprivrednik iz Catskillsa, dovezao je prve dvije volovske zapregepune zimzelenih stabala u New York i sve ih prodao.
1870. U modu ulaze stakleni ukrasi proizvedeni u Njemačkoj. Bogatstvo obitelji prosuđivalo se prema količini takvih ukrasa na božićnom drvcetu.
1880. Počela proizvodnja umjetnih božićnih drvaca u Njemačkoj, u svrhu zaustavljanja rezanja vrhova drveća, kao način za spriječavanje uništavanja šuma. Industrijski proizvođači četki u SAD-u uskoro počinju koristiti svoje strojeve za široku proizvodnju božićnih drvaca.
1882. U SAD-u su patentirana električna svjetla na stabla kao i žičane kuke za vješanje ukrasa.
1958. Proizvedena prva umjetna stabla izrađena od aluminija i prvi put božićna drvca postaju bijela umjesto zelena.
Jela, bor, smreka – što izabrati kao božićno drvce?
Postoji preko 100 vrsta borova u svijetu. Ove su vrste najčešći odabir:
Norveška smreka raste u sjevernoj Europi i planinskoj regiji Srednje i južne Europe. Također se uzgaja izvan njegovog prirodnog staništa, jer vrlo brzo raste, dva puta brže nego druge vrste. To je popularan izbor božićnog drvca radi najintenzivnijeg mirisa a ujedno je u i najpristupačniji stablo.
Srebrna smreka je najčešći izbor kupaca, zbog svog izgleda i gustoće. Njegove iglice su vrlo oštre, ali ovo je vrlo otporno stablo koje ljudi često kupuju u rasadnicima, tako da se može presaditi nakon praznika.
Nordijski bor je omiljen izbor zahvaljujući svojim gustim iglicama i bogatim granama a postaje sve popularaniji izbor zbog svoje otpornosti na visoke temperature koja omogućava da iglice ostanu duže, čak i 4 tjedna nakon što je stablo je izrezano, što ga, naravno, čini skupljim izborom.
Savjeti za kupovinu božićnog drvceta
Kad kupujete božićno drvce obratite pažnju na: formu, oblik mora biti postojan i pravilan; da li je drvo svježe, prema boji – što više tamnozelena to bolje, ili srebrne u slučaju srebrna smreka.
Prije ukrašavanja izrezano stablo je najbolje držati negdje na otvorenom, po mogućnosti na suhom mjestu poput garaže, prije nego što je dođe vrijeme da ga ukrasite. Ako želite da vaše stablo traje duže, koristite postolje koje omogućava da se drvo zaliva.
Zasađeno drvce treba postupno priviknuti na uvjete temperature u kući (na primjer, ostavite ga van na 0 ° C, a zatim ih premjestiti u garažu ili podrumu na 10 ° C, a onda, a onda ga tek postavite u dnevni boravak na 20 ° C). Redovito ga zalijevajte. Kada ga želite presaditi ili premjestiti na balkon, ponoviti postupak aklimatizacije u obrnutom redoslijedu.
Cvijet Božićna zvijezda
Cvijet Božićna zvijezda (Poinsettia) otkrili su španjolski osvajači koji su oplovili obalu Meksika, ali je tek u 19. stoljeću stekao svoju popularnost, kad ga je prvi američki veleposlanik Meksika Joel Robert POINSETT iskoristio kao božićni ukras. Njegovo ime proizlazi iz boje lišća, koje pocrveni od dna prema vrhu u krug baš u vrijeme Božića.
Kako se brinuti za ovaj cvijet? Zvijezde su trajnice i mogu trajati puno duže od jedne sezone ako se pravilno održavaju: umjereno zalivaju, postavljene tako da prate dnevni ritam, odnosno da imaju svjetla kad je dan i da su u mraku tijekom noći. Ne stavljajte ih blizu izvora toplote ili hladnoće (radijatori, grijalice i sl.).
Priča o imeli
Brojni nordijske i keltske legende spominju ovu biljku, kojoj su pripisana božanska svojstva – spolna zrelost i plodnost. Druidi, keltski svećenici, smatrali suga svetim, lijekom koji može ublažiti sve tegobe. Tijekom ceremonija, svećenici su koristili zlatne noževe i kose za njegovo rezanje. Koristio ga je i Hipokrat u pripremama svojih lijekova. U narodnoj medicini, imela je poznata kao lijek koji je da umiruje živce, umanjuje grčeve i poboljšava san. Danas se koristi u liječenju karcinoma.
Kažu da poljubac ispod imele na Božić donosi sreću.
Svjetski rekordi božićnog drvca
Najveći ikad viđen oblik božićnog drvca – .19. 12. 2015. u Indiji je 4.300 ljudi svojim tijelima formiralo oblik drvca
Najskuplje božićno drvce postavljeno je 2010. u Abu Dabiju (UAE) u palači. 13 metara visoko drvo bilo je okićeno ukrasima vrijednim 11,026,900 dolara.
Najveće vještačkobožićno drvce bilo je postavljeno 2015. u Kini. Uključujući zvijezdu na vrhu, njegova visina iznosila je 56 metara.
Index božićnog drvca
Koliko se božićnih drvcadi prosječne veličine može kupiti za prosječnu platu?
Prosječni index božićnog drvceta u analiziranim zemljama je 49.
U Danskoj možete kupiti otprilike 90 božićnih drvca za prosječnu plaću i to je ujedno i najbolji Indeks božićnog drvceta od svih zemalja u kojima se radila analiza. Ostale zemlje idu ovim redoslijedom: Češka 24, Mađarska 26, Slovačka 28, Hrvatska 31, Poljska 32, Slovenija 37, prosjek 49, Finska 50, Austrija 57, Švedska 58, Norveška 61, Belgija 65, Njemačka 72, Švicarska 87, Danska 90.
Potražnja božićnih drvcadi u Evropi iznosi 50 miliona godišnje!
TOP 5 proizvođača, izraženo u milionima drvcadi
Velika Britanija 4,4, Belgija 5,2, Danska 8,5, Francuska 9,2, Njemačka 19,0
Investicija sadnje božićnog drvca na jedan hektar zemljišta
Ako želite ulagati u sadnju božićnih drvcadi, prije svega morate biti strpljivi. U prosjeku, nakon 10 godina, možete računati na približno 10.000 € dobit po hektaru.
Adekvatan broj drvcadi za zasadu:3.000
Prosječno razdoblje prije berbe:7 godina
Prosječni ukupni troškovi proizvodnje:12.000€
Prosječan gubitak (otpad):25%
Prosječna dobit nakon 10 godina:10.000 €
Potencijalni kapacitet sadnje u EU
Ukupna površina EU 432,5 miliona hektara.
U EU ima 175 miliona hektara iskorištenih poljoprivrednih površina.
3.000 je potencijalni broj božićnih stabala po hektaru što bi zadovoljilo trenutnu potražnju za božićna drvca u Europi za gotovo milion godina.
Potencijalni kapacitet EU za sadnju božićnih drvcadi je 525 triliona: 525.000.000.000.000
