Jedna nova velika studija pokazala je ono što su svi odavno sumnjali, da je za uspjeh u obrazovanju važnije roditi se u bogatoj porodici, nego s velikim talentima.
Rezultati, koje je objavio National Bureau of Economic Research, pokazali su da su genetske predispozicije za talente podjednako raspoređene među djecom bogatih i siromašnih porodica.
Ali, isto ne važi i za njihov akademski uspjeh – najmanje nadarena djeca iz porodice s visokim primanjima koledže završavaju s višim ocjenama nego najnadarenija djeca roditelja s niskim primanjima.
U novoj studiji autori su formirali četiri grupe osoba prema visini tzv. poligenskih ocjena od najnižih do najviših. Analize su pokazale da samo 24 odsto ljudi iz visoko nadarene grupe porijeklom iz porodica s nižim primanjima završava koledže.
S druge strane, to uspjeva čak 63 procenata ljudi sa sličnim poligenskim ocjenama porijeklom iz porodica s visokim prihodima.
Posebno je zanimljiv podatak da koledže završava oko 27 posto osoba iz grupe s najnižom ocjenom, ali porijeklom iz bogatih porodica.
To znači da najmanje nadarena djeca bogataša imaju za oko 3 posto veće šanse da diplomiraju na koledžu nego najnadarenija djeca iz siromašnijih porodica.
Pritom treba imati na umu da su visoka obrazovna dostignuća u snažnoj korelaciji s visinom plata, zdravljem i životnim zadovoljstvom, naročito u razvijenim zemljama.
Meritokratija je mit
Autori ističu da njihova studija pokazuje kako je pogrešna priča da je američko društvo meritokratsko, te da postoje značajne genetske razlike između onih koji su se rodili u bogatim i siromašnim porodicama.
“Ako nemaju porodične resurse, čak i vrlo bistra djeca, koja su prirodno nadarena, moraće plivati protiv struje”, rekao je za Vašington Post jedan od autora studije Kevin Tom, ekonomista sa Univerziteta Njujork.
Njegov saradnik na istraživanju, Nikolas Papadžordž, ekonomista sa Džons Hopkinsa, dodao je da se potencijal nadarene djece iz siromašnijih porodica traći, što nije dobro za njih, ali ni za ekonomiju…
Index / BizLife
