Teška ekonomska situacija s kojom se susreće veliki broj građana Bosne i Hercegovine promijenila je i njihove potrošačke navike.
Prema pokazateljima nekoliko istraživanja provedenih u proteklih godinu dana građani nastoje manje trošiti, određene proizvode kupuju promišljenije, uspoređuju cijene i ne ustručavaju se u sve većoj mjeri kupovati rabljenu robu, piše Dnevni list.
Po tim pokazateljima navike potrošača u BiH vrlo su slične onim u ostatku Europe, gdje je čak 73 posto anketiranih u istraživanju centra Observatoire Cetelem navelo da im je kupovna moć opala, dok ih je 52 posto kazalo kako im se financijska situacija pogoršala u posljednjih pet godina. Također, 52 posto ispitanika priznaje da je smanjilo troškove, a 56 posto njih tvrdi kako je uspostavilo kontrolu nad izdacima, što znači da prije svake veće kupnje razmišljaju o potrebnosti iste.
Kupovna moć
Poslije nezaposlenosti, ili straha od nezaposlenosti, glavna briga za najveći dio građana BiH jeste kupovna moć. Procjenjuje se da je za potrošačku košaricu koja sadrži isključivo osnovne životne namirnice potrebno izdvojiti oko 1.800 maraka mjesečno, a prosječna plaća u BiH kreće se oko 830 maraka. Stoga su potrošači praktički prisiljeni promijeniti i svoje prehrambene navike kupujući jeftiniju i jednoličnu hranu, što na kraju može dovesti do narušavanja zdravlja.
Najveći dio mjesečnog obiteljskog ‘proračuna’ odlazi na osnovne životne troškove (iznad 50 posto) u što spadaju hrana i komunalije.
– Građani i bez statistike znaju kako se kreću cijene kruha i mlijeka. Kad oni pojeftine, znat će da su poljoprivredni i drugi poticaji služe blagodati građana, a ne interesnim skupinama bliskih budžetarijatu, komentar je ekonomskog stručnjaka Vjekoslava Domljana.
Stezanje remena
U prošlogodišnjem istraživanju navika potrošača kompanije Visa, primjerice, 49 posto ispitanika kazalo je da ne bi štedjeli novac isključivo na hrani, ali oko 30 posto njih bi podjednako smanjilo troškove u nekoliko kategorija kao što su kupovina, komunalije, obrazovanje, uključujući i hranu.
Čak oko 80 posto ljudi hranu i piće kupuje u supermarketima i hipermarketima, koji nude nešto niže cijene u odnosu na manje prodavaonice, dok 57 posto građana osim u supermarketima kupuje i u manjim prodavaonicama. Robu u buticima ili specijaliziranim prodavaonicama odjeće kupuje oko 60 posto potrošača, njih 53 posto to čini uglavnom u tržnim centrima.
Istraživanje je pokazalo da online kupovina još nije tako popularna u našoj zemlji te da uvelike zaostaje za navikama potrošača u Europi. 73 posto onih koji kupuju online to čine dva ili tri puta godišnje, rijetko više od toga. Online kupovinom najviše se kupuju odjeća i obuća, tehnička oprema, oko 10 posto ljudi na taj način plaća komunalije, a njih 11 posto na taj način plaća troškove putovanja i smještaja u BiH i u inozemstvo.
Nekoliko istraživanja potvrdilo je da građani BiH i dalje dominantno plaćaju gotovinom, dok u inozemstvu uglavnom koriste kartice.
