Privremena obustava proizvodnje u kompaniji Igman d.d. Konjic, jednom od najvećih proizvođača municije u Bosni i Hercegovini, razotkrila je duboku međuzavisnost ekonomija država bivše Jugoslavije.
Samo jedna odluka vlasti u Beogradu, o privremenoj zabrani izvoza baruta, bila je dovoljna da zaustavi proizvodnju u fabrici koja zapošljava više od 1.300 radnika i koja je od strateškog značaja za bh. namjensku industriju.
Ovaj događaj pokazao je da, iako su države bivše Jugoslavije politički razdvojene već više od tri decenije, njihove ekonomije i dalje funkcionišu kao isprepleten sistem, kako kroz industrijske veze koje datiraju iz perioda zajedničke države, tako i kroz savremene trgovinske odnose.
Kriza je izbila kada je Republika Srbija donijela odluku o zabrani izvoza baruta u sve zemlje. Budući da je Barutana Lučani u Srbiji bila ključni i gotovo jedini dobavljač ovog strateškog repromaterijala za Igman, proizvodnja u Konjicu morala je biti potpuno zaustavljena. Svi radnici su od 2. septembra poslani na prinudni kolektivni godišnji odmor dok se ne stvore uslovi za nastavak rada.
Stari industrijski lanci – nova ranjivost
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić vodio je intenzivne pregovore kako bi se pronašlo rješenje te je u konačnici potvrdio da je, nakon razgovora s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, dobio obećanje da će zabrana biti ukinuta u roku od 48 sati.
Ekonomski stručnjaci podsjećaju da je prostor bivše Jugoslavije decenijama funkcionisao kao jedinstveni industrijski sistem. Fabrike su bile specijalizovane za pojedine segmente proizvodnje, a čitavi lanci snabdijevanja bili su raspoređeni širom regiona.
Nakon raspada države, te veze nisu nestale – samo su postale složenije i ranjivije jer sada prolaze kroz granice i zavise od političkih odluka.
Igman je ilustrativan primjer: iako BiH ima razvijenu namjensku industriju, ne proizvodi vlastiti barut u dovoljnoj količini, pa zavisi od uvoza, ponajviše iz Srbije.
Promjena regulative ili zabrana izvoza, čak i ako je privremena, može zaustaviti proizvodnju i izazvati ekonomski domino efekat – od radnika i lokalne zajednice do ugovora s međunarodnim partnerima.
Tržišne veze jednako važne kao i industrijske
Ova međuzavisnost nije prisutna samo u industriji, nego i na tržištu.
Primjer iz proteklih mjeseci je privremena zabrana izvoza mlijeka iz BiH u Srbiju, koja je izazvala ogromne gubitke za domaće farmere i pokazala koliko su tržišta dvije zemlje povezana. Podaci o trgovinskoj razmjeni jasno potvrđuju ovu povezanost.
U prvih sedam mjeseci ove godine, izvoz iz BiH u zemlje bivše Jugoslavije bio je značajan:
- Hrvatska – 1,8 milijardi KM
- Srbija – 1 milijarda KM
- Slovenija – 813 miliona KM
- Crna Gora – 396 miliona KM
Uvoz iz ovih zemalja bio je još veći:
- Srbija – 1,8 milijardi KM
- Hrvatska – 1,5 milijardi KM
- Slovenija – 634 miliona KM
Srbija je, ukupno gledajući, treće po veličini tržište za BiH, i to i u pogledu izvoza i uvoza.
Pouke iz krize koje moramo naučiti
Ova situacija jasno pokazuje da ekonomska sigurnost BiH zavisi od političke stabilnosti u regionu. Dok su zemlje bivše Jugoslavije prirodni trgovinski partneri zbog geografije i historijskih veza, istovremeno postoji rizik od prevelike zavisnosti od pojedinačnih odluka ili sukoba.
Stručnjaci poručuju da je za kompanije poput Igmana ključno diversifikovati lance snabdijevanja, razvijati nove dobavljače i graditi rezerve strateških sirovina. S druge strane, regionalne vlade trebale bi raditi na uspostavljanju mehanizama saradnje i krizne koordinacije kako bi se spriječilo da odluke donesene u jednoj državi paralizuju ekonomije drugih.
Kriza u Igmanu nije bila samo problem jedne fabrike, već podsjetnik koliko su ekonomije Balkana povezane. Od industrijskih lanaca koji datiraju iz vremena bivše Jugoslavije, do modernih trgovinskih odnosa, svaka odluka donijeta u jednoj zemlji može imati dalekosežne posljedice za cijeli region.
Ako iz ove krize bude izvučena prava pouka, ona bi mogla postati pokretač jače regionalne ekonomske saradnje.
Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba