Cijene zlata su u oktobru pale 1,9 posto, nastavljajući slabljenje sedam mjeseci uzastopno. Deutsche Bank u posebnoj bilješci ističe da je u pitanju najduži pad vrijednosti još od 1869. godine.
Vijednost zlata opala je za čak 16 posto u posljednjih sedam mjeseci.
Cijene zlata naglo su porasle početkom marta jer su se povećala strahovanja od posljedica ruske invazije na Ukrajinu. Međutim, od tada je druga tržišna dinamika došla do izražaja.
Najveći krivac je američka centralna banka, odnosno Federalne reserve (FED), ali i druge centralne banke širom svijeta. Naime, američka centralna banka je agresivno podizala kamatne stope u pokušaju da smanji inflaciju, koja je i dalje tvrdoglavo visoka, posebno jer rat u Ukrajini podiže cijene hrane i energije.
Ta je akcija gurnula američki dolar na novi najviši nivo u dvije decenije. Dolar je ove godine drastično porastao u odnosu na košaricu glavnih valuta. Ta su kretanja štetila dionicama. Ali također utiču na zlato.
To je dijelom zato što se transakcije roba, uključujući zlato i druge plemenite metale, obično odvijaju u dolarima. Jača valuta čini kupovinu stranim ulagačima skupljom i može smanjiti potražnju, spuštajući cijene.
Drugi faktor je učinak FED-ovih odluka na američke državne obveznice. Prinosi na te obveznice skočili su jer je FED postrožio kamatnu politiku.
Zlato se natječe s državnim obveznicama kao “sigurna luka” za ulaganje. Kada ulagači mogu dobiti bolje povrate na obveznice, onda zlato izgleda daleko manje privlačno jer je na njemu manja zarada.
Ne podiže samo američka centralna banka kamate, već to rade i druge centralne banke širom svijeta – u Velikoj Britaniji, Švedskoj, Indoneziji, Vijetnamu, Norveškoj, Švicarskoj…
Zbog toga se ne očekuje da će se cijene zlata u bližoj budućnosti oporaviti. Zapravo, to će se desiti tek kada se promjeni kurs inflacije.
