Sredstva Međunarodnog monetarnog fonda još nisu doznačena kantonima. Nervoza privrednika sve je veća. Osim teškog i sporog oporavka zbog pandemije koronavirusa, pojedinim privrednicima so na rani je i kašnjenje isplate obećanih subvencija.
Nakon sedam godina rada, prvi put vrtić “Al Isra” zatvorio je svoja vrata. Ključ u bravi stajao je dva mjeseca, kaže za BHRT direktorica Dženana Bundić. Osam radnika ove ustanove nije ostalo bez posla, plate su dobili zahvaljujući pozajmnici. Pravo na subvenciju ostvarila je zbog gubitaka ove ustanove koji su 100 postotni.
– Dva mjeseca s nula prihoda, znači mi nismo imali ništa. Rashodi su išli, a prihoda nije bilo. Radnike smo sve zadržali. Pa aplicirala sam odmah, još u aprilu sam aplicirala za mart, međutim nikad ništa nisam dobila. Za mart je trebalo da bude 180 maraka po radniku, a doprinose plaćamo mi. Ja sam to sve izmirila za mart i još nikad ništa nisam dobila od njih – rekla je Bundić.
Dženana Bundić jedna je od oko 25.000 privrednika koji su aplicirali za subvencioniranje doprinosa na plaće radnicima preko Porezne uprave Federacije BiH. Subvencije se odnose na više od 174.000 zaposlenih u ovim firmama.
Prema službenim evidencijama kantonalnih poreznih ureda, porezne ispostave su za mjesec april na dan 09.06.2020. godine zaprimile ukupno 25.002 zahtjeva kojima se traži subvencioniranje doprinosa za 174.300 radnika, a iznos sredstava po zahtjevima za subvencioniranje je 40.424.127,95 KM, podaci su Poreske uprave Federacije BiH.
Tako se mjere za ublažavanje posljedica ekonomske krize, osim entitetskih nivoa, razlikuju i po kantonima. U zavisnosti od broja stanovnika svaki kanton će dobiti dio sredstava MMF-a. Međutim, Ministarstvo finansija Federacije još nije doznačilo sredstva ni jednom kantonu.
– Dugo će čekati isplatu tih subvencija, firme su pred kolapsom. Troškovi firmi su mnogo veći nego što će biti subvencionirani doprinosi i ono što dobiju plata – kazao je za BHRT Ejub Kučuk, osnivač grupe “Glas malih biznisa”.
Da su posljedice nenadoknadive, zaključuju i stručnjaci. Pred kantonima je zadatak – namjenski utrošiti sredstva u stabilizaciju privrede. Time bi, kako tvrde ekonomisti, privreda ostvarila veće stope ekonomskog rasta, ali i lakše ispunila kreditne obaveze i vratila dug.
