Po svemu sudeći, heljda se u srebreničkom selu Osmače, koje pripada mjesnoj zajednici Brežani, uzgajala neposredno do izbijanja Drugog svjetskog rata, o čemu svjedoče lokacije koje se nazivaju Heljdovišta.
Kako piše portal Esrebrenica, nakon Drugog svjetskog rata, ova kultura je ustupila prostor drugim kulturama i praktično je pala u zaborav, sve do 2010. godine.
„Japanska agencija za međunarodnu saradnju (JICA) 2010. godine podijelila je sjeme heljde nekolicini zainteresovanih osoba na Osmačama. Nakon prve rodne godine, uzgajivači su imali problem jer nisu znali kome da prodaju plodove heljde“, rekao je Muhamed Avdić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika „Sedlari“ iz Osmača i jedan od uzgajivača heljde.
Prvobitni cilj uzgoja heljde bio je taj što se sa malo novčanih sredstava heljdom mogu kultivisati velike površine obradive zemlje, a pozitivna stvar je i u tome što divlje životinje izbjegavaju ovu kulturu.
„Već sljedeće godine uspjeli smo da pronađemo kupce za heljdu. Bili su to poduzetnici iz ‘Emina i Samir’ iz Sarajeva koji od heljde proizvode jastuke, jorgane i neke druge predmete. Pored toga što su otkupili kompletnu proizvodnju, oni su zainteresovanima na raspolaganje dali i sjeme kako bi mogli zasaditi ili proširiti ovu kulturu“, rekao je Avdić.
U početku je na Osmačama bilo 7 porodica koje su uzgajale heljdu, a kasnije je taj broj porastao na 11. Zahvaljujući izgoju heljde, Osmačani su formirali i Udruženje poljoprivrednika „Sedlari“ preko kojeg su, zahvaljujući sredstvima određenih italijanskih organizacija, uspjeli nabaviti mašine koje koriste za svoja poljoprivredna dobra.
„Fondacija Benetton iz Italije prepoznala je ovaj naš projekat i 2014. godine uručila nam je Međunarodnu nagradu za vrt Carlos Scarpa. U početku uopšte nismo razmišljali o bilo kakvoj nagradi, jednostavno smo htjeli samo da kultivišemo zapuštenu zemlju“, kaže Avdić.
Zahvaljujući projektu heljde i formiranom udruženju, italijanske organizacije prepoznale su ovaj projekat, stoga su kasnije investirale i u izgradnju vodovoda na Osmačama.
Prema Avdićevim riječima, heljda po dunumu daje od 100 do 200 kg ploda, a cijena po kilogramu iznosi od 0,80 do 1,50 KM.
Avdić je rekao i da su neki od uzgajivača ove godine odustali od uzgoja heljde te da su prešli na uzgoj krompira, nadajući se povoljnom plasmanu u novoizgrađenu fabriku za preradu krompira “Srebreničanka”.
U udruženju već sljedeće godine planiraju aktivnosti u intenziviranju proizvodnje, kako kulture krompira za koje se otvorilo tržište, tako i za heljdu za koju su nagrađivani. (esrebrenica)