Pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova Svjetske banke (ICSID), poznatim kao Vašingtonska arbitraža, država Srbija izgubila je spor od firme „Mera invest“, u vlasništvu Marka Miškovića, sina poznatog biznismena Miroslava Miškovića. Prema presudi, na koju optužena strana ima pravo prigovora, Srbija je dužna da isplati Miškovićima 30 miliona eura, saznaje dnevni list “Nova”.
Miroslav Mišković uhapšen je u decembru 2012. godine, kada i njegov sin Marko i Milo Đurašković. U pritvoru je proveo sedam mjeseci, a pušten je da se brani sa slobode nakon što je položio najviše jemstvo u istoriji srpskog pravosuđa, od 12 miliona eura.
Suđenje je počelo 2013., a na kraju im se od mnogobrojnih prvobitnih optužbi sudilo za utaju poreza preko firme “Mera Investment Fund Limited”, koja se vodila na Marka Miškovića. Vlasniku „Delte“ se na teret stavljalo da je podsticao svog sina Marka da preko ove kompanije obavlja protivzakonite radnje.
Krajem februara 2022, Apelacioni sud u Beogradu ih je pravosnažno oslobodio krivice.
Paralelno sa ovim suđenjem, Miroslav Mišković je vodio postupak i pred međunarodnim institucijama. Vašingtonsku arbitražu protiv Srbije pokrenuo je 2017.
i upravo pred ovom institucijom Miškovići su ostvarili svoju prvu pobjedu u martu 2021. godine, kada je u Vašingtonskoj arbitraži donijeta presuda u njihovu korist. Državi Srbiji je naloženo da isplati Miškovićevoj firmi 30 miliona eura.
Kako saznaje Nova, Srbija je nakon toga uložila prigovor više puta i dala pisanu garanciju da će u slučaju odbijanja platiti u roku od pet dana iznos koji je presuđen.
Sudeći po navodima na zvaničnom sajtu suda u Vašingtonu, Srbija je u dva navrata uspjela da odloži izvršenje presude, odnosno isplatu novca “Meri invest”, da bi u februaru ove godine podnijela zahtjev za poništenje odluke arbitražnog suda.
Tužba bila najavljena
Inače, Miroslav Mišković je još 2015. najavio da će tužiti državu Srbiju zbog gubitka posla sa firmom „Najki“, čiji je zastupnik bila „Delta“ punih 20 godina. Mišković je tada izjavio da je zbog ovog sudskog procesa raskinut ugovor između „Delte“ i „Najkija“, te da to predstavlja veliki gubitak za njegovu kompaniju.
Dvije godine kasnije, mediji su objavili da je upravo Miroslav Mišković tužio Srbiju pred arbitražnim sudom u Vašintonu, a nakon prve informacije da je dobio tužbu protiv države, Nova je pitala Državno pravobranilaštvo da li je ta informacija tačna.
Pravobranilaštvo se poziva na tajnost
U odgovoru koji su dobili navodi se da su predmeti koji se vode pred arbitražnim sudovima “snabdjeveni” stepenom tajnosti “povjerljivo“.
“U skladu sa Zakonom o tajnosti podataka uređeno je i prenošenje i dostavljanje tajnih podataka na način da je pristup dozvoljen samo ovlašćenim korisnicima, dok je u skladu sa istim zakonom kao krivično djelo predviđeno svako saopštavanje, predaja ili činjenje dostupnim podataka ili dokumenata koji nose oznaku ‘povjerljivo’, od strane nosioca tih podataka”, navodi se u odgovoru Državnog pravobranilaštva.
Kako su istakli, eventualno postupanje po zahtjevu “Nove”, od strane Državnog pravobranilaštva, smatralo bi se kršenjem pravila međunarodnog arbitražnog postupka što povlači odgovornost prema učesnicima u arbitražnom postupku.
Ovaj stav pravobranilaštva je dosta zanimljiv imajući u vidu da osnovni podaci mogu da se nađu na zvaničnom sajtu suda.
Vučić na hapšenju Miškovića dizao sebi rejting
Povodom presude, dnevni list “Nova” kontaktirao je i sa advokatom Miroslava Miškovića Zdenkom Tomanovićem, koji je u kratkom razgovoru za ovaj list rekao da ne želi zasada da komentariše ovaj slučaj.
Slučaj protiv Miškovića proteklih godina bio je glavni adut vlasti kad se govorilo o borbi protiv korupcije u Srbiji. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u prošlosti je opisivao Miroslava Miškovića kao tajkuna i čovjeka koji je simbol korupcije, dok je njegovo hapšenje opisivao kao svoj lični uspjeh.
Vučić je tvrdio da će država istražiti do kraja slučajeve korupcije i da odgovorni neće proći nekažnjeno. Hapšenje Miškovića donijelo mu je ogromnu popularnost, na osnovu koje je najprije tražio rekonstrukciju Vlade Srbije u kojoj je bio prvi potpredsjednik, a pola godine kasnije raspisani su vanredni izbori na kojima je SNS ubjedljivo odnio pobedu.
“Srbiju nije, niti će moći niko da pobijedi, pa neće ni Miroslav Mišković“, rekao je Vučić 12. decembra 2012. godine.
Više od devet godina nakon hapšenja, Miroslav Mišković je pravosnažno oslobođen, a sam postupak obilježen je mnogobrojnim kontroverzama; između ostalog, umjesto za navodno izvlačenje 24 miliona eura, Mišković je optužen da je savjetovao svog sina Marka kako da izbjegne plaćanje poreza.
Kako saznaje Nova, ovo je samo jedan od postupaka koje će Mišković voditi pred međunarodnim tijelima protiv Srbije.
