U toku su snažni diplomatski napori da se državljanima arapskih zemalja, naročito Kuvajta, omogući da budu vlasnici nekretnina u BiH.
Investitori su već sagradili nekoliko stambenih naselja koja su namijenjena kupcima iz arapskih zemalja a u toku je izgradnja ili priprema gradnje još desetina takvih naselja u Sarajevu i drugim gradovima.
Veliki broj kuća je, kako saznaje Biznisinfo, već prodat, uprkos činjenici da državljani tih zemalja, prema zakonima, ne mogu biti vlasnici nekretnina u našoj zemlji.
Kuće su prodavane na dva načina. Prvi je da kupac registrira firmu u BiH i na nju uknjiži nekretninu. Drugi je da kuća ostaje u vlasništvu kompanije koja je izgradila ili gradi naselje a da se sa kupcem sklapa interni sporazum kod notara da se bez njegovog potpisa ne može raspolagati tom nekretninom, čime on praktično postaje vlasnik iako objekat nije uknjižen na njegovo ime.
No, pitanje je koliko dugo će se tako moći raditi pa su u toku napori da BiH omogući državljanima zaljevskih zemalja da budu 1/1 vlasnici kuća.
Prema našim zakonima, primjenjuje se princip reciprociteta, što znači da državljani onih zemalja gdje bh. građani mogu biti vlasnici nekretnina, mogu kupiti nekretninu u BiH. S obzirom da bh. državljani ne mogu biti vlasnici nekretnina u arapskim zemljama, samim tim ni oni ne mogu biti vlasnici nekretnina u BiH.
Sve to se odnosi na pojedince, odnosno fizička lica, dok kompanije bez ograničenja mogu uknjižiti imovinu u BiH na svoje ime.
Ambasada BiH u Kuvajtu uputila je prijedlog Vladi Federacije da se državljani Kuvajta izuzmu iz primjene pravila reciprociteta i da im se omogući kupovina i vlasništvo nad nekretninama u BiH.
Prema tom prijedlogu, državljanima Kuvajta koji su već kupili nekretninu u BiH omogućilo bi se da je uknjiže na svoje ime pod uvjetom da uplate kaznu od 1.000 do 3.000 eura, kazali su iz bh. ambasade u Kuvajtu za Dnevni avaz.
Prema tom prijedlogu, državljanima Kuvajta bi se ograničila kupovina zemljišta u BiH na 5 dunuma i stambenog prostora na 300 kvadrata.
Oni bi mogli uknjižiti samo jednu nekretninu a na nju bi plaćali godišnju naknadu od 1.000 ili 2.000 eura.
Ovo je najnovija inicijativa ove vrste a nema sumnje da bi otklanjanje ove barijere dovelo do dodatne ekspanzije gradnje u BiH.
