Još uvijek neriješeno pitanje državne granice sa Hrvatske i Bosne i Hercegovine jedan je razloga nedovoljno regulirane i mjestimice divlje izgradnje tik uz graničnu crtu.
Podsjetimo, Ivanica je luksuzno naselje na samom jugu BiH, na par minuta vožnje od Dubrovnika.
Na spornom, pograničnom dijelu platoa Ivanice gradnja luksuznih vila neometano se nastavlja iako se, prema hrvatskim propisima o prostornom uređenju, lokacijska i građevinska dozvola ne mogu odobriti ako će se planira objekt graditi unutar zone od 100 metara od granične crte, posebno ako ta građevina ometa obavljanje nadzora državne granice ili ako je to protivno odredbama međunarodnih ugovora.
Svemu pogoduje i to što parlamenti susjednih država još uvijek nisu ratificirali Sporazum Izetbegović-Tuđman kojeg su 30. jula 1999. dvojica pretsjednika potpisali u Sarajevu. Stiče se dojam kako netko nepoznat, ali vrlo poduzetan znalački koristi nastalu zbrku, piše Dubrovački vjesnik.
Iz odgovora Državne geodetske uprave kojeg je list dobio, saznaje da je granična crta između susjednih država “privremeno regulirana Ugovorom o državnoj granici između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine iz 1999. godine. Sastavni dio Ugovora čine i listovi topografske karte u M 1:25 000 na kojima je granična crta iscrtana te se ona podudara s podacima iz hrvatskih katastarskih evidencija na kojima je najpreciznije moguće prikazana granica rubnih katastarskih općina u Republici Hrvatskoj”.
Međutim, Ugovor o državnoj granici iz 1999. godine dosad nije ratificiran u parlamentima država potpisnika, nakon čega uobičajeno slijedi postupak demarkacije državne granice, odnosno postupak označavanja granične crte na terenu graničnim oznakama.
Tek će se prilikom postupka demarkacije ovakvi primjeri moći rješavati te evidentirati u katastarskim operatima susjednih država, budući da će međudržavna komisija za demarkaciju imati ograničeni mandat prilagođavanja protezanja granične crte – ističe se u odgovoru i naglašava:
– Granična crta iz Ugovora iz 1999. godine nije rezultat samo katastarskih podataka i nije rezultat prethodnog usklađivanja katastarske evidencije uzduž državne granice te je nemoguće isključiti pojavu područja uz državnu granicu koja su evidentirana i u hrvatskim i bosanskohercegovačkim katastarskim operatima, niti pojavu neraspoređenih područja koja nisu obuhvaćena u katastarskim operatima – ističe se u odgovoru Državne geodetske uprave Hrvatske.
Uprava je ustvrdila i da “ne raspolaže podacima iz katastarske evidencije BiH uzduž državne granice, tako da u ovom trenutku nije moguće identificirati područja koja su u dvojnoj evidenciji kao ni područja koja nisu upisana u katastarske evidencije”.
U okviru rada Mješovite stručne grupe obrađeno je 35 lokaliteta uzduž državne granice, a na 22 je predložena korekcija granične crte među kojima se nalazi i lokalitet “Donji Brgat-Ivanica”. Korigirana granična crta (Mješovita stručna skupina za dokumentaciju identifikacije granične crte Republika Hrvatska – Bosna i Hercegovina, 5. maj 2005.) na predmetnoj lokaciji je rezultat usporedbe podataka iz katastarskih evidenciji – odgovor je hrvatske DGU iz kojeg je, uz opasku kako su za konačno utvrđivanje državnih granica sa susjednim državama nadležni Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova i Vlada Republike Hrvatske, posebno zanimljiv rezime:
– Analizom službenih podataka iz evidencije Državne geodetske uprave utvrđeno je da postoje elementi koji upućuju kako su se na pojedinim dijelovima hrvatskih katastarskih općina Donji Brgat, Šumet i Knežica obavljali geodetski radovi na katastarskim česticama koje se nalaze u hrvatskoj evidenciji.
Nesređene zemljišne knjige pogoduju lovu u mutnom i ekstraprofitu. Atraktivnosti gradnje pogoduje blisko zaleđe Dubrovnika i znatno povoljnije cijene parcela. Korigirana granica ide u korist Hrvatske koja će dobiti desetine hiljada kvadrata državne teritorije i dokaz je da je Dubrovački vjesnik opravdano ukazao na upitnu granicu na platou Ivanice. Karta Državne geodetske uprave potvrđuje da je općina Ravno, odnosno BiH, izdavala dozvole za gradnju na teritoriji Hrvatske, što za posljedicu ima sve veću i ubrzaniju gradnju rezidencijalnih objekata s bazenima, piše Dubrovački vjesnik.
Ivanica “talac” Malog i Velikog školja
Iako je uređenje državnih granica Hrvatske najdalje odmaklo s BiH, a stanje na Ivanici potkrijepljeno preciznim kartama omjera 1:25.000, korekcija te granice talac neriješene morske granice uz poluotok Klek. Priznati stručnjak za međunarodno pravo Vladimir Đuro Degan kao razlog odbijanja ratifikacije Sporazuma Tuđman-Izetbegović u Hrvatskom saboru ustvrdio je da se na morskoj obali BiH kod Neuma ne poštuje granica katastarskih općina, uključujući privatne posjede hrvatskih građana.
Naime, zbog načela prirodnog i fizičkog jedinstva manjih kopnenih formacija s većima te fizičke bliskosti malih i sitnih otočića uz veće otoke ili dijelove kopna, nenaseljeni Mali Školj i Veli Školj te vrh poluotoka Kleka pripali su BiH i od te je obale u odnosu na suprotnu hrvatsku obalu povučena crta sredine, piše hrvatski list.