Guverner Centralne banke BiH Senad Softić očekuje ove godine rast ekonomske aktivnosti i napominje da će on zavisiti od brzine primjene reformi iz ekonomske agende, oporavka eurozone i trendova na globalnim tržištima.
“Ekonomija BiH bilježi dosta dobre rezultate, imajući u vidu čitav makroekonomski i politički kontekst, i trenutno ne vidimo značajan rizik od recesije u neposrednim periodima”, navodi Softić u intervjuu Srni.
On podsjeća da su u 2015. godini najznačajniji doprinos rastu realnog BDP-a BiH dale trgovina, prerađivačka industrija i poljoprivredne djelatnosti, dok je značajan doprinos rastu nominalnog BDP-a dala i građevinska industrija, a slični trendovi nastavljeni su i tokom prvog polugodišta 2016. godine.
U narednom periodu očekuje se i značajan rast proizvodnje zbog važnih investicija u energetski sektor – u termoelektranu “Blok sedam” u Tuzli, hidroelektranu “Vranduk” i vjetroelektranu “Podveležje”.
Softić navodi da su obezbijeđena sredstva i za nastavak aktivnosti na izgradnji putne infrastrukture – Koridor Vc, zenička obilaznica, mostovi na Savi i Drini, što će se, kako je rekao, pozitivno odraziti na ekonomsku aktivnost u BiH u narednim godinama.
On pojašnjava da je cilj strukturalnih reformi podizanje potencijala za ekonomski rast zemlje, što ne isključuje oscilacije u ekonomskoj aktivnosti u kratkom roku, te dodao da je redoslijed njihove primjene važan.
“Ekonomski oporavak eurozone svakako bi pogodovao privredi u BiH, jer je to naš glavni trgovinski partner. Međutim, rizici u eurozoni nisu samo ekonomske, nego i političke prirode, a finansijski sektor se čini dosta ranjivim”, navodi Softić.
On naglašava da od trendova na međunarodnim tržištima, prvenstveno hrane i energenata, zavisi, ne samo nivo inflacije u BiH, već i visina spoljnotrgovinskog deficita zemlje.
Kada je riječ o javnom dugu i njegovom servisiranju u ovoj godini, Softić navodi da će obaveze BiH minimalno iznositi 953 miliona KM, kolika je bila projekcija otplate na osnovu podataka s kraja 2015. godine, što je znatno više od 784 miliona KM, koliko je planirano za 2016. godinu.
Prema njegovim riječima, tu je i znatan iznos sredstava planiran za servisiranje unutrašnjeg javnog duga.
“BiH se Pismom namjera prema MMF-u iz septembra obavezala da će u srednjem roku smanjiti nivo javnog duga na nivo ispod 40 odsto.
Kako je ukupan bruto dug opšte vlade /mastriški dug/, prema podacima Banke, u septembru, u odnosu na kraj 2015. godine povećan za svega 10,1 milion KM ili 0,08 odsto, može se konstatovati da BiH striktno kontroliše porast ukupnog javnog duga”, naglašava Softić u intervjuu Srni.
Kada je riječ o entitetskim zakonima o bankama, guverner Centralne banke smatra da oni neće štetiti privredi i građanima, kao i da nije upoznat o negativnom stavu komercijalnih banaka
Prema njegovim riječima, nacrti zakona su izrađeni i harmonizovani između Republike Srpske i Federacije BiH uz pomoć misija tehničke pomoći MMF-a.
Za aktivnosti u vezi sa proširenim aranžmanima sa MMF-om i aktivnostima Centralne banke Softić kaže da se “vezuju za očuvanje stabilnosti finansijskog sektora i oživljavanje kreditne aktivnosti banaka”.
Kako bi unaprijedila nadzor nad platnim sistemom, prema riječima Softića, Centralna banka će proširiti obim svog registra računa i uključiti dodatne informacije, kao i podatke o glavnim računima i računima pojedinaca.
Guverner za ovu godinu najavljuje i modernizacije i dogradnju žirokliring sistema, Jedinstvenog registra transakcijskih računa i Centralnog registra kredita.
To će, smatra Softić, pojačati transparentnost u finansijskom i platnom sistemu, ažurnost podataka, spriječiti zloupotrebu i pranje novca, a sveukupno je u skladu sa standardima i najboljom praksom u zemljama regije i EU. (Srna)
