Prema posljednjim raspoloživim podacima Centralne banke BiH (CBBiH) o trendovima u finansijskom sektoru, bruto devizne rezerve BiH su iznosile 9,53 milijarde KM na kraju decembra i u odnosu na kraj 2015. godine više su za 926 miliona KM (10,8 posto), izjavio je u intervjuu za novi broj magazina “Dani” guverner CBBiH Senad Softić.
Kako je naveo, pozitivan saldo kupovine i prodaje KM s komercijalnim bankama je osnovni razlog pomenutog rasta deviznih rezervi, mada je, za razliku od ranijih godina, značajan i pozitivan utjecaj promjena u vrijednosti portfolija CBBiH, što je posljedica negativnih prinosa na dužničke papire na međunarodnim tržištima. Zbog servisiranja javnog vanjskog duga, saldo kupovine i prodaje KM s internim deponentima bio je negativan, prenosi Fena.
“Pozitivan saldo kupovine i prodaje KM s komercijalnim bankama do novembra 2016. daleko više je posljedica transakcija s klijentima, nego rasta depozita u stranim valutama (primarno sektora stanovništva). Strana pasiva komercijalnih banaka je smanjena za 453 miliona KM u odnosu na kraj 2015. godine, što ukazuje na slabu potrebu za dugoročnim izvorima finansiranja. U trenutnim okolnostima, to može biti posljedica i slabe potražnje za kreditima, ali i sve manjeg broja klijenata koje banke ocjenjuju prihvatljivim nivoom rizika. Nivo gotovine i ekvivalenata gotovine u bilansima komercijalnih banaka je porastao u odnosu na kraj 2015. godine”, kazao je Softić.
Što se tiče kreditne aktivnosti, naveo je, dobra vijest je da je već krajem 2015. zaustavljen pad kredita sektoru preduzeća na godišnjem nivou, ali da je kreditna aktivnost do pred kraj 2016. ostala slaba.
U novembru je zabilježena godišnja stopa rasta kredita preduzećima od 1,89, odnosno 3,77 posto, kada se u obzir uzme efekat oduzimanja dozvole za rad Banci Srpske. Krediti stanovništvu su u novembru zabilježili rast na godišnjem nivou od 3,28 posto, i to, prvenstveno, zbog rasta potrošačkih nenamjenskih kredita.
“U 2017. godini očekujemo rast ekonomske aktivnosti, ali će intenzitet u značajnoj mjeri zavisiti od brzine implementacije reformi iz ekonomske agende, oporavka eurozone i trendova na globalnim tržištima. Cilj strukturalnih reformi je podizanje potencijala za ekonomski rast, što ne isključuje oscilacije u ekonomskoj aktivnosti u kratkom roku. Također, redoslijed njihove implementacije je bitan. U nekim slučajevima potrebno je da prođu godine od provođenja strukturalnih reformi da bi se efekti vidjeli, dok su kod drugih efekti vidljivi u vrlo kratkom roku. U skladu s tim, očekujemo dalji rast kreditne aktivnosti, mada će intenzitet biti daleko od onoga prije 2008. godine”, rekao je, između ostalog, Softić za “Dane”.
