Trgovinska razmjena između Bosne i Hercegovine i Narodne Republike Kine je u prošloj godini dostigla vrijednost od 463 miliona maraka, ali od tog iznosa samo 38,3 miliona otpada na izvoz bh. roba u Kinu.
Ovaj golemi trgovinski deficit mogao bi se ublažiti ako bi BiH više koristila mogućnosti koje se kroz inicijativu „Pojas i put“ i mehanizam “16+1” otvaraju zemljama središnje i istočne Europe. Koliko se brzo tehnološki i ekonomski razvija najmnogoljudnija zemlja svijeta uvjerili su se i novinari iz središnje i istočne Europe koji su nedavno boravili na studijskom putovanju u NR Kini.
Veleposlanica Huo Yuzhen koja je posebna predstavnica Ministarstva vanjskih poslova NR Kine za suradnju sa zemljama središnje i istočne Europe kaže da postoji interes za smanjenjem trgovinskog deficita i otvaranja kineskog tržišta za što veći broj proizvoda iz BiH. U tom smislu se potiče i svojevrsno pozitivno natjecanje zemalja ovog dijela Evrope.
– Mehanizam “16+1” omogućava značajno povezivanje naših država u oblasti ekonomije, edukacije, tehnologije, nauke , kulture, turizma i mnogim drugim oblastima. Posebno želim naglasiti dobru suradnju s BiH u oblasti energetike i infrastrukture, izgradnje elektroenergetskih objekata. BiH igra pozitivnu ulogu i u svim drugim oblastima i radujemo se još konkretnijoj suradnji. Ovaj mehanizam je i odlična platforma za jačanje suradnje i vjerujem da ćemo u budućnosti koristiti brojne mogućnosti koje nam stoje na raspolaganju – izjavila je za Fenu ambasadorica Huo Yuzhen.
I dok se u turističkoj razmjeni bilježi stalno povećanje posjeta u obje zemlje, a čemu će dodatno doprinijeti i ukidanje viza, proizvodi iz BiH teško se probijaju na potentno kinesko tržište. Potrebno je veće prisustvo potencijalnih bh. izvoznika u Kini, a jedno od mjesta gdje se najlakše dogovaraju poslovi je veliki izvozno-uvozni sajam koji se dva puta godišnje održava u Guangzhou.
Taj grad je i sjedište provincije Guangdong, koja je vjerojatno i najbolji primjer ekonomskog razvoja NR Kine. Smještena na jugoistoku NR Kine predstavlja i svojevrsni prometni izlaz zemlje prema svijetu, kako pomorski, tako i željeznički. Četvrtina kineskog izvoza i devetina nacionalnog GDP-a otpada na provinciju Guangdong.
Značajan doprinos tomu daje upravo sajam koji je u proteklih 50 godina akumulirao obujam izvoza u vrijednosti 1,2335 triliona dolara. Na 1,16 miliona kvadratnih metara izložbenog prostora predstavlja se kineska, ali i strana roba koja traži prostor na kineskom tržištu. Na Evropu otpada 14 posto kupaca, ali službeni podaci sa zadnje sajamske manifestacije pokazuju da su iz zemalja središnje i istočne Evrope, uključujući BiH, bila tek 4.793 kupca.
– Cilj sajma je, između ostalog i otvaranje kineskog tržišta za proizvode iz drugih zemalja, uključujući središnju i istočnu Europu. Određeni ugovori su već potpisani s komorama iz Srbije i Rumunjske i očekujemo povećanje broja posjetitelja sajma iz tog dijela Europe. Generalno, raste broj stranih predstavništava u Guangzhou. Mnogi kvalitetni proizvodi iz vaše regije, poput vina, mogli bi naći svoje mjesto na kineskom tržištu ukoliko bi bili predstavljeni na odgovarajući način – ističe u razgovoru za Fenu glasnogovornik sajma i zamjenik generalnog direktora Kineskog vanjskotrgovinskog centra Xu Bing.
Važno mjesto u kineskoj trgovinskoj razmjeni s inozemstvom ima južni grad Dongguan, svjetski poznato proizvođačko središte s više od 30.000 industrijskih postrojenja koje je u srcu velikog Guangdong-Hong Kong-Macao obalnog područja. Službeni kineski podaci govore da sve zemlje središnje i istočne Europe pa i BiH iz godine u godinu bilježe rast trgovinske razmjene s ovim gospodarski vrlo vitalnim gradom.
Prošle godine je trgovinska razmjena između BiH i Dongguana porasla za 71,4 posto i dostigla iznos od 33,63 miliona yuana (nešto manje od 10 miliona maraka). Izvoz u BiH povećan je u odnosu na 2016. godinu za 56,6 posto, a uvoz iz BiH za čak 835,4 posto. Problem je, međutim, mala izvozna osnova BiH pa je i s ovako velikim procentualnim iznosom vrijednost bh. izvoza u Dongguan prošle godine bila tek 3,48 milijuna yuana ili približno milijun maraka. Ohrabruje što je i u prva tri mjeseca ove godine izvoz iz BiH u ovaj kineski grad rastao po stopi od 1.150,4 posto i skoro prestigao vrijednost cjelokupnog prošlogodišnjeg izvoza.
Glavni izvozni aduti BiH u ovom, ali i drugim dijelovima NR Kine, su prerađevine od drveta te proizvodi od čelika i željeza.
Fena
