Jedna od najzanimljivijih makroekonomskih priča u 2026. godini dolazi iz Azije, gdje se sve jasnije nazire promjena odnosa snaga između dvije najveće ekonomije regiona.
Dok se Kina suočava sa strukturnim izazovima i usporavanjem rasta, Indija koristi trenutak da ubrza razvoj i pozicionira se kao ključni globalni industrijski i digitalni centar.
Dodatni signal ove promjene je činjenica da je Indija nedavno prestigla Japan i postala četvrta najveća ekonomija svijeta, čime je učvrstila svoju poziciju među globalnim ekonomskim silama.
Kina: Usporavanje i zaokret ka tehnologiji
Kineska vlada je u martu ove godine postavila cilj rasta BDP-a između 4,5 i 5 posto, što predstavlja najniži ciljani nivo u posljednjih nekoliko decenija.
Glavni razlog usporavanja leži u krizi sektora nekretnina, koji je godinama činio gotovo trećinu ekonomije. Peking sada svjesno dopušta “hlađenje” ovog sektora kako bi smanjio zaduženost i finansijske rizike.
Istovremeno, fokus se preusmjerava na razvoj tzv. “novih kvalitetnih proizvodnih snaga”, što podrazumijeva ulaganja u napredne tehnologije poput poluvodiča, umjetne inteligencije, kvantnog računarstva i zelene energije.
Dodatni izazov predstavlja demografija, jer smanjenje radne snage počinje ozbiljno utjecati na dugoročne projekcije rasta.
Indija: Digitalni i proizvodni bum
Za razliku od Kine, Indija trenutno bilježi snažan rast i smatra se najbrže rastućom velikom ekonomijom na svijetu, uz projekcije rasta između 7,5 i 7,8 posto.
Jedan od ključnih pokretača je razvoj digitalne infrastrukture, posebno sektora data centara. Procjenjuje se da bi kapaciteti mogli dostići oko 2 GW do kraja 2026. godine, što je dvostruko više nego prije nekoliko godina.
Velike tehnološke kompanije poput Googlea i Microsofta, ali i domaći investitori, ulažu milijarde u razvoj infrastrukture u gradovima poput Mumbaija, Chennaija i Hyderabada. Razvoj dodatno podstiču trendovi digitalizacije i sve veći fokus na lokalizaciju podataka.
Industrijska alternativa Kini
Indija paralelno gradi i svoju industrijsku bazu kroz tzv. PLI sheme (Production Linked Incentives), kojima privlači globalne kompanije.
Posebno se ističe sektor elektronike, gdje Indija već proizvodi značajan dio globalnih iPhone uređaja. Pored toga, fokus je na proizvodnji čipova, solarnih panela i medicinske opreme.
Ovaj trend dodatno jača strategija “China Plus One”, kojom kompanije nastoje smanjiti zavisnost od Kine i diverzificirati proizvodne lance.
Dva modela razvoja
Razlika između dvije ekonomije sve je izraženija.
- Kina pokušava transformisati svoj model rasta – sa kvantiteta na kvalitet – uz bolne rezove i usporavanje.
- S druge strane, Indija je u fazi intenzivne izgradnje infrastrukture i industrije, što generiše snažan i brz rast.
Početak dugoročnog pomaka
Iako je Kina i dalje druga najveća ekonomija svijeta i dominantna industrijska sila, trendovi ukazuju na to da se globalna ekonomska ravnoteža postepeno mijenja.
Indija se sve snažnije nameće kao alternativa i potencijalni novi centar rasta, posebno u kontekstu digitalne ekonomije i globalnih lanaca snabdijevanja.
Ova dinamika mogla bi u narednim godinama oblikovati ne samo Aziju, već i cjelokupnu svjetsku ekonomiju.
Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba
