Hrvatska i Slovenija u narednih pet godina planiraju više od 20 milijardi eura ulaganja u velike infrastrukturne projekte, poručeno je na slovensko-hrvatskoj poslovnoj konferenciji održanoj u Portorožu.
Iako je građevinski sektor u obje zemlje u snažnoj ekspanziji, zajednički problemi ostaju – nedostatak kvalificirane radne snage, administrativne prepreke i spora realizacija ključnih prometnih projekata koji bi trebali dodatno povezati dvije ekonomije.
Uska grla na granici
Dva putna pravca, koji bi trebali biti snažna gospodarska i turistička spona između Hrvatske i Slovenije, već godinama čekaju modernizaciju.
Prvi problematični pravac vodi prema Kopru. Transportni prijevoznici upozoravaju na zagušenja, posebno tokom ljetnih mjeseci.
– Posebno je teško petkom u popodnevnim satima. Povratak iz Kopra zna trajati satima, bez obzira ide li se preko Plovanije ili Dragonje – kaže Branko Bašić, prijevoznik iz Buzeta, izvijestio je HRT.
Slična situacija je i na riječkoj strani, na cesti od Postojne preko Ilirske Bistrice do Jelšana. Oba pravca imaju potencijal postati snažna logistička i turistička veza, ali za sada ostaju infrastrukturno nedovoljno razvijena.
Politička osjetljivost: Rijeka vs. Kopar
Dio građanskih inicijativa s obje strane granice smatra da Slovenija nema dovoljno interesa za jačanje pravca prema Rijeci, jer bi to moglo oslabiti konkurentsku poziciju Luke Kopar.
Prema njihovim tvrdnjama, Slovenija je prioritetno razvijala koridore koji povezuju Kopar s Ljubljanom, Karavankama i Mariborom, dok pravac od Postojne prema Ilirskoj Bistrici i dalje nije dobio status autoceste.
U tom kontekstu, modernizacija ceste prema Jelšanima i dalje ostaje otvoreno pitanje, a mnogi procjenjuju da bi jačanje tog koridora moglo dodatno osnažiti Luku Rijeka kao regionalni logistički centar.
Najave pomaka nakon godina čekanja
Politički predstavnici dviju zemalja na konferenciji nisu ulazili u detalje, ali su najavili da se projekti napokon pokreću.
Ministrica infrastrukture Slovenije Alenka Bratušek izjavila je da se obje ceste uvrštavaju u državni prostorni plan, iako je proces još daleko od faze realizacije.
– Nakon rješavanja preostalih izazova slijedi priprema projekata, a potom i gradnja. Još smo daleko od same izgradnje – poručila je Bratušek.
S hrvatske strane, potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković izjavio je da Hrvatska pažljivo prati razvoj situacije, te da su u Sloveniji postignuti određeni pomaci oko definiranja trasa.
Izborna godina i otvorena pitanja
Slovenija ulazi u intenzivnu izbornu godinu – parlamentarni izbori održavaju se uskoro, dok su lokalni predviđeni krajem godine. Zbog toga dio javnosti postavlja pitanje jesu li najave infrastrukturnih pomaka dio predizbornih poruka ili stvarni početak realizacije dugoočekivanih projekata.
Ostaje da se vidi hoće li najavljena ulaganja zaista ubrzati realizaciju prometnih koridora koji bi mogli značajno utjecati na ravnotežu snaga između Luke Rijeka i Luke Kopar, ali i na ukupnu logističku mapu sjevernog Jadrana.