Naselje Slatina kod Laktaša nadaleko je čuveno po jagodama. Ovo proljeće za proizvođače slatinskih jagoda bilo je izuzetno uspješno. Goran Babić, najveći proizvođač jagoda u Slatini, ovim poslom bavi se više od 15 godina. Trenutno ima zasađeno oko pet dunuma zemlje. Jagode su zasađene u duple redove, a zemljište koje ih okružuje prekriveno je folijom, koja osim što onemogućava travu da raste između redova, dodatno štiti zemljište od isušivanja.
“Što se tiče ove godine bila je najbolja do sada. Sigurno, tako da ne pamtim kada je ovako dobra godina bila što se tiče jagode”, rekao je Babić.
Osim što je zadovoljan rodom, jer je svakodnevno brao više stotina kilograma zadovoljan je otkupnom cijenom koja se tokom sezone kretala od 2,80 do 3,50 KM. Sve jagode prodao je na veliko u Banjaluci. Prodaju na malo nije ni pokušavao, a obzirom na proizvedenu količinu to bi bilo gotovo i nemoguće. Sezona jagoda već je na izmaku, a dok je trajala Babić sa porodicom nije stizao obrati sve plodove sam, pa je plaćao sezonske radnike.
Prilikom posjete ekipe Agencije andolije porodičnom imanju Babića brali su se posljednji plodovi, a porodica se posvetila rasađivanju paradajza po kojem je Slatina takođe poznata. Proizvođačima jagoda izuzetno je značajna podrška Opštine Laktaši, koja godinama stimuliše uzgoj jagoda. U jeku sezone u ovom mjestu održava se tradicionalna manifestacija Dani jagode, na kojoj proizvođači osim što mogu izložiti i prodati svoje proizvode, mogu osvojiti i nagrade. Na ovogodišnjoj manifestaciji održanoj u maju, predstavilo se više od 60 proizvođača, a Goran Babić osvojio je treću nagradu.
“Osvojio sam ove godine treće mjesto i dobit ću sadnog materijala”, kaže Goran. Objasnio je da kada se zasade jagode mogu rađati četiri godine, ali je najbolje ako se zasade nove – nakon tri godine. Prve i treće godine rod bude solidan, a najbolji tokom druge godine.
“Najbolje kada je ovako na sistemu folija, sistem kap po kap, nema kopanja, nema ništa”, kaže Babić. Na pitanje koliko je značajno navodnjavanje sistemom kap po kap odgovorio je da zahvaljujući tome jagode daju dupli rod.
“Prije je bila samo patnja, kada se kopalo motikama i frezalo se, i svašta nešto, sada je to prošlost”, navodi Goran. Preporučio bi kaže svima da se bave ovim poslom, jer iako posao nije lak, isplati se. Njemu u radu pomažu dva sina i kćerka, sa svojim porodicama. Iako su svi zaposleni, nakon rada u firmama dolaze na polje.
“Imam i unuke, sa mnom beru, to su prave cure i momci”, ponosan je Babić. Obzirom da je kraj sezone sada su jagode na imanju Babića mnogo sitnije nego kakve su bile u sezoni. Bez obzira na to i dalje su izuzetno krupne. Osim što lijepo izgledaju, ove jagode imaju jak i miris i ukus. Na pitanje po čemu su posebne i zašto su poznate Babić je odgovorio da nije siguran. “Tako stručnjaci kada su dolazili ovdje oni kažu zbog te nadmorske visine i klime da je to nešto specifično. Noći su malo hladnije, po danu je malo jača temperatura i baš po tome, kažu da je zbog toga takva ta jagoda”, kaže Babić.
U Slatini na nekoliko mjesta pored puta prodaju se jagode, a u zavisnosti od sezone i drugo voće i povrće. Nada i Boško Radinković na malom štandu ispred kuće uspiju prodati sve što uzgoje u bašti i voćnjaku.Trenutno prodaju jagode, a najčešći kupci su im prolaznici, uglavnom oni koji idu u posjetu osobama smještenim u obližnjoj banji Slatina.
“Zasadim, zalijevam, šišam na jesen, u proljeće ih malo prihranim, ne puno, ne stavljam nikakve derivate ili tako nešto i sada berem i prodajem”, kaže Nada Radinković. Zaštitna hemijska sredstva u proizvodnji ne koristi, jer kaže “niti se u to razumije” niti bi ih htjela koristiti zbog zdravlja i sebe i kupaca. Njen suprug Boško objašnjava da pošto su kasnije zasadili još jagoda, očekuju i kasniji rod, ali kaže lako ih je zasaditi, a teško brati. Zadovoljni su kupcima jer dnevno mogu prodati i po stotinu kilograma.
“Po tri marke dajem, ali odu sad – pa sad. Proizvodim jagode, paprike, mrkvu, sve što stignem”, kaže Radinković. Prema njenom mišljenju slatinske jagode posebne su zbog toga što su prirodne, ali i svježe. “Prošle godine sam kupila kilogram na pijaci, ali tamo vjerovatno stoje dva tri dana, a ovdje berem ujutro do 10-11 časova i odmah idem ovdje na ulicu i tako svaki dan. Zato imaju i miris i dobre su”, kaže Nada.
U berbi joj je potrebna dodatna pomoć, obzirom da ima zasađeno oko 1.500 struka na oko dunum zemljišta. “Naporno je raditi, ali ja se ne dam. Volim da zaradim svakako – nego da kukam”, kaže Nada. (AA)
