Ministar ekonomskih odnosa i vanjske trgovine Bosne i Hercegovine Mirko Šarović ponovio je da kada bi BiH usvojila Strategiju ruralnog razvoja do kraja godine, u naredne tri godine na raspolaganju bi bilo 75 miliona eura od Evropske komisije, ali se još uvijek čeka mišljenje Republike Srpske i Brčko Distrikta na predloženi dokument.
U odgovoru na poslaničko pitanje poslanice Demokratske fronte u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Mensure Beganović podsjetio je da je parlament 2008. godine usvojio Zakon na nivou BiH o poljoprivredi i ruralnom razvoju i tadašnja parlamentarna većina se opredijelila da se uradi strategija ruralnog razvoja, ali to do danas nije učinjeno.
Zbog toga, od 2012. godine do 2017. godine, Bosna i Hercegovina nije bila u mogućnosti povlačiti pretpristupna sredstva što po standardima iznosi oko 150 miliona eura za ovaj period, ali je Ministarstvo u zadnje dvije godine uložilo dodatni napor i okupilo najvažnije sudionike te je postignut politički dogovor da se krene u izradu Strategije ruralnog razvoja.
U tom procesu osigurana su i sredstva od oko milion KM i zajedničkim snagama kroz 40 radnih grupa ovaj strateški dokument je po modularnom principu pripremljen, prošao je javnu raspravu te je upućen entitetima i Brčko Distriktu na mišljenje. Federacija se izjasnila pozitivno, ali iz RS-a i Brčko Distrikta još uvijek se čeka odgovor, dok ministar Šarović naglašava da se radi o zajedničkom dokumentu.
– Za period 2017. do 2020. godine, ukoliko mišljenja stignu u narednim danima, to će vrijediti 75 miliona eura. No bez obzira, zahvaljujući naporu, posebno Ministarstva, Evropska komisija, samo zbog toga što se odlučilo ići u izradu tog dokumenta i što je urađen nacrt, nagrađuje s 25 miliona eura BiH i ovih dana pregovara se o projektima u ovoj oblasti – kazao je Šarović.
Poslanica Beganović je postavljajući ovo pitanje na prošlomjesečnoj sjednici Predstavničkog doma ocijenila da se stalno govori o potrebi bržeg razvoja poljoprivrede i ruralnog sektora u BiH i o komparativnoj prednosti proizvodnje zdrave hrane jer bh. polja, vode i zrak još uvijek nisu zagađeni.
– Pitanje je samo dokle će tako biti. Ako nastavimo ovako bezobzirno uništavati sve prirodne resurse na koja računaju ove i buduće generacije, nećemo moći proizvoditi zdravu hrani niti za vlastite potrebe – mišljenja je Beganović.
U okviru ovog pitanja postavila je i pitanje iz sektora zaštite okoliša, ističući da ne postoji okvirni zakon o zaštiti okoliša u BiH, nije riješeno pitanje institucije koja će biti “jedan glas” za komunikaciju sa Evropskom unijom i Kopenhagenom, gdje je sjedište Komiteta za koordinaciju pitanja u vezi ekologije.
Ministar Šarović je na to kazao da se od 2009. godine pokušava doći do strateškog dokumenta, krajem maja ove godine izrađen je strateški dokument Strategija aproksimacije odnosno strategija prilagođavanja, dodajući da je od 2007. do 2011. u oblasti zaštite okoliša, kroz 30 projekata, povučeno ukupno 87 miliona eura.
– Međutim od 2012. do danas ništa kroz pretpristupne fondove nije povučeno zbog čega je izgubljeno najmanje 120 miliona eura – zaključio je. (Fena)
