Četiri nove mljekare su „Eko-sir Puđa“ iz Livna, „Euro Food“ Sarajevo, „Poljorad“ Travnik i Mliječna industrija 99 Gradačac, a četiri koje od ranije izvoze u EU su „Meggle“ Bihać, Mljekara Livno, Mlijekoprodukt iz Kozarske Dubice i „Milkos“ iz Sarajeva.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović danas je kazao da je inspekcijska misija Direkcije za zdravlje i hranu, revizije i analize Europske komisije boravila u BiH od 14. do 25. ožujka, te da je nakon preliminarnih rezultata te inspekcije konstatirano da je BiH značajno napredovala u odnosu na 2014. godinu.
– BiH je napravila značajan pomak i ona će i dalje izvoziti mlijeko u EU – rekao je Šarović na pres-konferenciji u Sarajevu.
Naveo je da je pomak posebno napravljen kad je u pitanju kvalitet sirovog mlijeka, ali i u razini kontrole veterinarskih inspektora. Taj napredak, naglasio je Šarović, rezultat je zajedničkog rada institucija na svim razinama vlasti.
– Ovo je zajednički uspjeh koji smo ostvarili, kazao je. Dodao je da BiH više nema četiri mljekare koje izvoze mlijeko u EU nego osam.
U međuvremenu su četiri nove mljekare dobile EU broj, a Šarović je uvjeren da će pored ovih osam, vjerovatno za mjesec-dva biti najmanje još jedna mljekara.
Četiri nove mljekare su „Eko-sir Puđa“ iz Livna, „Euro Food“ Sarajevo, „Poljorad“ Travnik i Mliječna industrija 99 Gradačac, a četiri koje od ranije izvoze u EU su „Meggle“ Bihać, Mljekara Livno, Mlijekoprodukt iz Kozarske Dubice i „Milkos“ iz Sarajeva.
Šarović navodi da će inspekcija sigurno dati niz preporuka Bosni i Hercegovini, odnosno Uredu za veterinarstvo i drugim nadležnim organima kako da ovaj sustav u budućnosti i dalje unapređuju.
– To se posebno odnosi na sustav praćenja, identifikacije i kontrole kretanja životinja kao jedna slaba točka u našem sustavu, što nas upućuje na to da bi vjerojatno u 2017. napravili „nulti popis“ u BiH, kazao je Šarović, te dodao da će to biti ključan, važan poduhvat. Po njegovim riječima, napredak treba biti ostvaren i u službenim kontrolama, u komandnom lancu i zakonodavstvu “koje nismo završili“.
– Taj posao još nije završen. On nije stavljen ‘ispod tepiha’, ostaje kao jedna od obaveza ove zemlje. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Kancelarija za veterinarstvo i druge institucije preporuke će implementirati u razumnom roku – naveo je ministar Šarović.
Naglasio je da je ključni poduhvat, koji će Ured za veterinarstvo i Ministarstvo činiti u narednim tjednima ispunjenje uvjeta za izvoz mesa peradi, odnosno bijelog mesa i konzumnih jaja.
– Poodmakli smo u toj pripremi, imamo akcijski plan koji je praktično odobren od Europske komisije. Mislim da smo kadri i ovaj poduhvat privesti kraju i osigurati ovoj našoj značajnoj poljoprivrednoj grani da izvozi u zemlje EU, zaključio je Šarović.
Direktor Ureda za veterinarstvo BiH Ljubomir Kalaba je naglasio da im je preliminarno izvješće prezentirano danas na završnom sastanku, a da su inspektori obvezni u roku od 20 dana dostaviti izvješće u pisanoj formi, “na koji mi poslije toga dajemo svoje komentare ukoliko imamo“.
– To konačno izvješće kada dođe, onda moramo napraviti akcijski plan za otklanjanje tih nedostataka koji su sad ustanovljeni, pojasnio je Kalaba. Naglasio je da je važno da se uradi „nulti popis“ jer tu imaju naviše problema.
– U proračunu za ovu godinu smo dobili 100 tisuća KM za pripremu tog „nultog popisa“ i već to radimo, tako da se nadam da ćemo i sve ostale preporuke koje budu završiti u razumnom roku, kazao je Kalaba.
Pojašnjavajući što znači „nulti popis“, Kalaba je naveo da sustav obilježavanja i kretanja životinja u BiH funkcionira od 2009., ali da svi u lancu nisu uradili svoj dio posla pa se baza samo punila, a nikako se nisu skidale sa stanja životinje koje su zaklane, prodane, promijenile vlasnika ili uginule.
– Tako da sada imamo puno veći broj životinja u bazi nego što stvarno imamo goveda u BiH, kazao je Kalaba i dodao kako je potrebno popisati sve životinje.
Ministar Šarović je naveo da je u dosadašnjoj bazi podataka bilo milijun i pol grla.
– Već je skinuto na 700 tisuća grla, a stvarno ih ima oko 300 tisuća. Takva baza je eldorado za krijumčarenje i zlouporabe. Želimo izvršiti „nulti popis“ i da točno znamo koliko ima grla u BiH, kazao je Šarović.
