Prošlogodišnje stavljanje ‘ekonomije pod ključ’ nanijelo je ogromnu štetu prihodima gotovih svih manjih i većih općina i gradova u Bosni i Hercegovini, a sada znamo i koliku i to zahvaljujući podacima Poslovnih novina prikupljenih u sklopu projekta “100 najvećih u BiH” za prilog “Gradovi/općine/opštine i biznis” pomoću kojih će se po jedinstvenoj metodologiji rangirati uspjeh lokalnih zajednica.
Pet gradova koji su tokom prošle godine imali najveće prihode su u prvoj pandemijskoj godini izgubili ogromna sredstva u poređenju sa 2019. godinom.
Najgore je prošlo Sarajevo kojem je prošle godine prihod u odnosu na 2019. pao za čak dvije milijarde KM. Iako je glavni grad BiH i prošle godine ostvario daleko najveći prihod od svih drugih gradova u BiH, pad prihoda je bio strahovit, sa 13,8 milijardi u 2019. na 11,8 milijardi KM u 2020., što je u gledajući u procentima smanjenje od 14 posto.
Samo je veći pad prihoda, gledajući u procentima, imao Mostar (pad od 16 posto), ali posmatrajući apsolutne brojke riječ je o padu prihoda od oko 600 miliona KM (sa 3,8 na 3,2 milijarde KM).
Nešto malo manji pad prihoda je zabilježila Tuzla i to za oko 300 miliona KM (sa tri na 2,7 milijardi KM), što je pad u odnosu na predpandemijsku godinu od osam posto. U 2020. godini pad prihoda bilježi i najveći grad u Republici Srpskoj – Banja Luka.
Prihod te lokalne zajednice je pao za tri posto, odnosno za oko 200 miliona KM (sa 7,1 na 6,9 milijardi KM). Na petom mjestu općina sa najvećim prihodom prošlu godinu je završio grad Bijeljina koji bilježi pad prihoda od četiri posto (sa 2,2 na 2,1 milijardu KM).
Sarajevsku ekonomiju je, prema kakvoj takvoj, održivosti i ovaj put povuklo poslovanje tri velike kompanije, Elektroprivrede Bosne i Hercegovine (EP BiH), Holdine i BH Telecoma. Tako je EP BiH prošlu godinu okončala sa prihodom od milijardu KM, Holdina sa 852,5 miliona KM i BH Telecom s prihodom od 440,6 miliona KM.
Zanimljivo je da je Banja Luka, unatoč padu prihoda, prošle godine ostvarila dobit od 678,1 milion KM, što je za čak 43 posto više nego 2019.
Istovremeno, Sarajevu je dobit pala za oko 180 miliona KM ili 31 posto i iznosila je 401,6 miliona KM. I grad Mostar bilježi povećanje dobiti za oko 30 posto, odnosno za oko 50 miliona KM (ukupno 224,1 milion KM). Dobit grada Tuzle je manja za oko 50 miliona KM ili gledano u procentima za 28 posto (ukupno 128,2 miliona KM). Sa smanjenom dobiti prošlu godinu je okončala i Bijeljina i to za oko osam miliona KM manje nego 2019. godine, što je pad od šest posto. Dobit Bijeljine je iznosila 128,9 miliona KM.
Dobit Banje Luke su najviše povukle tri kompanije: M:tel, Optima Grupa i JP Putevi RS koji su imali ukupnu dobit od oko 160 miliona KM.
Trpio i izvoz
Sljedeća kategorija poslovanja gradova u BiH koju su analizirali je izvoz. Najveći izvoz je i prošle godine ostvarilo Sarajevo 967,4 miliona KM, što je ipak manje nego godinu prije za 18 posto, odnosno za oko 200 miliona KM. U toj kategoriji po visini izvoza drugo mjesto zauzima Banja Luka sa izvozom od 525,4 miliona KM, što je pad od jedan posto u odnosu na godinu prije. Lukavac je izvezao robe u iznosu od 473,7 miliona KM, što je pad od 17 posto, dok je Zenica ostvarila izvoz od 441,9 miliona KM (pad od 21 posto).
Na kraju te liste je Tešanj sa izvozom od 318,3 miliona KM i padom od 14 posto. Najveći izvoznici u gradu sa najvećim izvozom, a to je Sarajevo su Bosnalijek koji je izvezao robe u vrijednosti od 95,6 miliona KM, Euroasfalt (53,4 miliona KM) i Veritas Automotive (45,3 miliona KM).
Pao i broj zaposlenih
Dakako da su se svi ovi podaci odrazili na smanjenje broja zaposlenih u pet gradova sa najvećim brojem zaposlenika. Broj zaposlenih u Sarajevu, Mostaru i Zenici je pao za po pet posto, u Tuzli za jedan posto, a samo je Banja Luka zabilježila porast broja zaposlenih i to za jedan posto.
Najviše je radnih mjesta izgubljeno u Sarajevu (oko 4.300) i u Mostaru oko 1.000, dok je u Tuzli i Zenici izgubljeno nekoliko stotina radnih mjesta, a u Banjoj Luci ih je više za oko 400. Najveći broj zaposlenih u Sarajevu radi u Elektroprivredi BiH, Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu i BH Telecom gdje ukupno radi oko 10.900 radnika.
Pad prihoda gradova i općina/opština u BiH i broja zaposlenih je najvećim dijelom posljedica pada broja turista u prošloj godini koji je ponegdje bio gotovo stoprocentan u odnosu u 2019. Istovremeno, ovakva situacija se odrazila na sektor hotelijerstva i ugostiteljstva koje je, također, bilo u nekoj vrsti lockdowna. Prema svemu sudeći, zatvaranje ekonomije se najmanje odrazilo na radna mjesta u javnom sektoru koji ne bilježi pad broja radnih mjesta unatoč činjenici da su prihodi očito smanjeni i njima.
Projekat “100 najvećihu BiH” i ove godine realizuju Poslovne novine u saradnji sa analitičkim partnerom bonitetnom agencijom LRC, institucionanim partnerom Vanjskotrgovinskom komorom BiH, a ekskluzivni partner ove godine je EuroExpress – Brza pošta Banja Luka. Ovogodišnji projekat se realizuje 34. put zaredom, saopćeno je iz Poslovnih novina.
