Najbogatijih 10 odsto domaćinstava SAD posjedovalo je 2018. godine 70 odsto ukupnog bogatstva domaćinstava, dok su 1989. posjedovali 60 posto bogatstva, što pokazuje da je nejednakost veća nego ikada do sada, objavio je časopis MarketWatch.
Torsten Slok, glavni ekonomista Dojče banke, na koga se poziva časopis, prenosi podatke iz izvještaja Federalnih rezervi (FED), američke Centralne banke, koji pokazuju da je bogatstvo jedan posto najbogatijih domaćinstava SAD u tom periodu poraslo sa 23 posto na 32 procenta, prenio je zagrebački „Jutarnji list”.
Analitičari FED-a su pritom utvrdili kako je razlog za rast bogatstva najbogatijih 10 posto to što je porastao udio njihove imovine u tom periodu sa 55 na 64 posto, dok se istovremeno otprilike toliko smanjila, relativno gledano, imovina srednje i više srednje klase, odnosno onih domaćinstava koji se po bogatstvu nalaze između 50. i 90. percentila (jedan percentil je jedan postotni bod).
Slok ističe da je to djelimično rezultat ekspanzivne monetarne politike FED-a nakon finansijske krize iz 2008, zahvaljujući kojoj su rasle cijene nekretnina i dionica u zadnjih deset godina.
„Druga posljedica finansijske krize jeste pad vlasništva domaćinstava nad nekretninama i dionicama, a vlasništvo nad nekretninama predstavlja najveći udio ukupnog bogatstva”, objasnio je Slok.
MarketWatch pritom prenosi podatak prema kojem je u prvom kvartalu 2019. stopa vlasništva nad stambenim nekretninama prema američkom Birou za statistiku, bila na nivou od 64,2 posto, dok je prosjek 65,2 posto, javlja Tanjug.
Potom se napominje kako je 2005. taj procenat došao na 69,2 posto, ali je onda finansijska kriza to u jednom trenutku 2016. spustila na 63 odsto, da bi u se prvom kvartalu 2018 popela na sadašnji nivo.
„Stoga je na neki način veća nejednakost među domaćinstvima dijelom rezultat FED-ove politike, ali je i nedostatak promjena u fiskalnoj politici takođe odigrao svoju ulogu”, istakao je Slok, naglašavajući da je to dovelo do „veće nejednakosti nego ikad prije”.
