Vlada Republike Srpske pripremila je sebi okvir za zaduživanje u kojem će u narednoj godini moći da dugoročno, kratkoročno i kroz garancije napravi do 1,9 milijardi maraka novih obaveza.
Dugoročno zaduživanje u 2023. planirano je do iznosa od 1.080.000.000 KM i to kroz emisije hartija od vrijednosti i kreditna zaduženja kod domaćih i stranih banaka.
Najveći dio novca, 780 miliona maraka vlast će tražiti na stranom finansijskom tržištu, dok bi se ostatak od 300 miliona posudio na domaćem.
Pored dugoročnog, vlast će građane i budžet zaduživati na kratkoročni period, emisijama hartija od vrijednosti, prenosi Capital.
Zakon kaže kako kratkoročni dug RS ne može biti viši od osam posto iznosa redovnih prihoda ostvarenih u prethodnoj fiskalnoj godini što znači kako u ovom slučaju vlast može da se zadužuje do iznosa od 302 miliona maraka.
Generalno, ukupni dug prema preliminarnim podacima, zaključno sa 30. septembrom ove godine iznosi 6,14 milijardi maraka, odnosno 43,85 posto BDP-a.
Javni dug je 5,1 milijardu, odnosno 36,5 posto bruto društvenog proizvoda.
Uz sve navedeno, Republika Srpska planira da izda garancije do 500.000 miliona maraka.
Do te sume garantovaće se za kredite koji će preduzeća uzimati u sektoru saobraćaja, energetike, zaptite životne sredine, ali i opštine i gradovi.
– U okviru ovih procedura resorna ministarstva će izvršiti sve potrebne analize i procjene propisane navedenim uredbama. Na osnovu toga Vlada Republike Srpske će donositi pojedinačne odluke o izdavanju garancija za zaduženja za koja se analizom i procjenom utvrdi da su opravdana. Subjekti za čije se zaduženje izdaju garancije Republike Srpske će na taj način ostvariti povoljnije uslove zaduživanja – navodi se u prijedlogu Vlade koji će 2. novembra ići pred poslanike Narodne skupštine Republike Srpske.
Inače, ukupna izloženost Republike Srpske po izdatim garancijama iznosi 1.186.644.247 KM ili 8,47 posto BDP-a.
Ministrica finansija Zora Vidović ubijeđena je da u narednoj godini neće biti problema sa otplatom dugova iako će iz budžeta po ovom osnovu biti isplaćeno preko milijardu maraka.
Tačnije, 1,15 milijardi maraka će se morati vratiti, a u taj iznos su uračunate i obveznice iz 2018. godine koje je Vlada prodala na Bečkoj berzi.
– Na kraju iduće godine se neće povećati dug jer ćemo se zadužiti nešto manje od onog što otplaćujemo, a domaći bruto proizvod će rasti – rekla je ona.
